Europska komisija predložila je u srijedu niz dobrovoljnih mjera za olakšavanje zapošljavanja državljana trećih zemalja u EU, kako bi se potaknule zakonite migracije i pomoglo članicama da se nose s kroničnim nedostatkom radnika.
Prijedlog, koji je objavljen u srijedu, nastoji olakšati povezivanje europskih poslodavaca s radnicima izvan EU, kao i priznavanje njihovih kvalifikacija stečenih izvan EU.
"Ne smijemo zaboraviti kako imamo neiskorišten potencijal za domaću radnu snagu, ali to nije dovoljno", rekao je novinarima potpredsjednik Europske komisije Margaritis Schinas.
Konkurencija u privlačenju radne snage od strane SAD-a, Kanade, Australije i Novog Zelanda
"Mi smo u globalnoj utrci za telentima protiv vrlo moćnih konkurenata koji daju jasne mogućnosti državljanima trećih zemalja", dodao je, i pritom istaknuo SAD, Kanadu, Novi Zeland i Australiju.
Komisija smatra da je prijedlog u skladu s nastojanjima EU da potakne zakonske mogućnosti useljavanja utvrđene u Paktu o migracijama i azilu, jer one mogu "snažno odvraćati" nezakonite migracije.
"Ne radi se o 'Tvrđavi Europi', već je riječ o Europi otvorenoj za poslovanje, na način koji je uređen i reguliran", kazao je Schinas.
Popunjavanje praznina
Nekoliko država članica već radi na takvim mjerama, poput pojednostavljenja viznog režima, kako bi privukle veći broj radnika iz trećih zemalja na svoje tržište rada. Institucije EU trenutno pregovaraju i o reviziji europske Uredbe o jedinstvenoj radnoj dozvoli za državljane trećih zemalja.
Paket predstavljen u srijedu trebao bi poslužiti kao dodatni alat za rješavanje nestašica i uključuje osnivanje baze talenata u EU, koja će omogućiti ljudima izvan EU koji traže posao da se registriraju i da ih se preko online platforme spaja sa slobodnim radnim mjestima koja oglašavaju europski poslodavci.
Postupke izdavanja viza i dalje će regulirati pojedine države članice, koje će moći dobrovoljno sudjelovati u programu.
U EU nema dovoljno radnika
Prema podacima Eurostata, nezaposlenost u EU je i dalje niska, oko šest posto, dok je stopa slobodnih radnih mjesta gotovo tri posto, što znači da se Europa muči s popunjavanjem radnih mjesta samo domaćom radnom snagom. Osim toga, očekuje se da će starenje stanovništva još i pogoršati situaciju, jer će u nadolazećim godinama biti sve manje radno sposobnog stanovništva.
Dovođenje radnika iz trećih zemalja je još uvijek slabo, uglavnom zbog jezičnih i administrativnih zapreka. Kod radnika koji se dovode iz jedne članice EU u drugu stopa je također jako niska. Tek 14 posto malih i srednje velikih tvrtki zapošljava radnike iz drugih država članica EU.
Online baza talenata
U Komisiji smatraju da bi online baza talenata pomogla u zapošljavanju osoba u područjima u kojima najviše nedostaju, poput građevinarstva, zdravstva, skrbi za starije osobe ili prometa.
"Radi se o svim razinama kvalifikacija, ali očito postoji naglasak na deficitarnim zanimanjima," pojasnio je Schinas.
Kako bi se smanjile birokratske prepreke, Komisija je predlaže i lakše priznavanje kvalifikacija.
"Imamo puno birokracije, zbog čega radnici iz trećih zemalja nevoljko prolaze kroz sustav priznavanja svojih stručnih kvalifikacija. To zovemo 'gubitak mozgova' (brain waste)", kazao je Schinas.
Baza talenata neće vrijediti za državljane trećih zemalja ili tražitelje azila koji već legalno borave u EU. Prema prijedlogu Komisije, osobe koje traže azil u EU, a borave izvan Unije, mogle bi se prijaviti za posao putem te platforme, ali im ponuda za zaposlenje ne bi automatski davala pravo na azil.
I dio eurozastupnika podržava prijedlog Europske komisije
Poslovne udruge pozdravile su Komisijin prijedlog kao dobar način za popunjavanje praznina na europskom tržištu rada.
"Pomoć u povezivanju kvalificiranih državljana trećih zemalja s upražnjenim mjestima u deficitarnim zanimanjima koje treba hitno popuniti jest važan pristup tom problemu," komentirao je direktor udruge Business Europe Markus J. Beyrer. Paket su također pozdravili i neki europarlamentarci.
"Krajnje je vrijeme da iskoristimo jedinstveno europsko tržište, olakšamo mobilnost radnika i koordiniramo potrebe naših kompanija za radnom snagom," rekao je njemački zastupnik u Europskom parlamentu Dennis Ratke (EPP).
Zastupnik Zelenih Damian Boeselager također je pozdravio inicijativu za priznavanje inozemnih kvalifikacija i olakšavanje međunarodnog zapošljavanja.
"Iako su prekvalifikacija i usavršavanje dio rješenja kako možemo odgovoriti na nestašicu radnika, jasno je kako će se naša ovisnost o međunarodnim talentima samo povećati."
Kritike sindikata
No, nisu svi oduševljeni idejom, a predvidljive kritike uputili su sindikati. "Radi se uglavnom o pozivu za dovođenje što jeftinijih radnika", rekla je Petra Bolster iz sindikata FNV International.
Također je izrazila zabrinutost zbog mogućeg iskorištavanja radnika migranata od strane europskih poslodavaca.
"Prije privlačenja ranjivijih zaposlenika izvan Europe kroz bazu talenata političari moraju osigurati da oni ovdje imaju ista prava kao i njihovi europski kolege. Tek tada možete spriječiti da ih poslodavci i agencije za zapošljavanje, koje svoj poslovni model temelje na niskim plaćama, iskorištavaju".
Oglasile se i nevladine udruge
Nekoliko nevladinih udruga pozvalo je u srijedu europske institucije na izmjene europskih pravila o jedinstvenoj radnoj dozvoli, tako da njihovo pravo na rad u EU nije vezano za samo jednog poslodavca. Takva izmjena bi, smatraju, smanjila opasnost od eksploatacije radnika.
Prema prijedlogu Komisije, poslodavci koji koriste bazu talenata trebali bi poštovati europske i nacionalne zakone, te bi im prijetila suspenzija kad bi se utvrdilo da iskorištavaju radnike. Dodatni uvjeti za provjeru poslodavaca koji koriste tu platformu prepustili bi se pojedinim državama članicama.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Commission unveils package to attract migrant workers to EU labour market)