OŠTRA PORUKA IZ MOSKVE: Rusija se protivi ulasku Ukrajine u NATO 'u bilo kojem obliku'

Iz Moskve su u srijedu ponovno poručili kako im je neprihvatljiv ulazak Ukrajine u NATO "u bilo kojem obliku“.

"Bilo da je riječ o djelomičnom ili o bilo kojem drugom obliku, za Rusiju je neprihvatljiv ulazak Ukrajine u NATO“, kazala je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, a prenio je Reuters.

Razmatrala se i mogućnost ulaska Ukrajine u NATO po modelu Zapadne Njemačke 1955.  

Prema pisanju svjetskih medija, pojedini dužnosnici NATO-a bili bi spremni prihvatiti ulazak Ukrajine u Sjevernoatlantski savez, pod uvjetom da se Kijev odrekne područja koje je zauzela Rusija.

O nekim sličnim inicijativama govorilo se i uoči summita NATO-a u Vilniusu u srpnju ove godine. Tada se, primjerice, pojavio prijedlog da se Ukrajinu primi u NATO po modelu po kojem je Savezu 1955. godine pristupila tadašnja Zapadna Njemačka, o čemu je Euractiv pisao.

Naime, SR Njemačka je NATO-u pristupila iako ni ona ni ostale članice NATO-a nisu priznavale bivšu Istočnu Njemačku, već su na nju gledale kao na njemački teritorij pod sovjetskom okupacijom. To je podrazumijevalo i da članice NATO-a neće ulaziti u rat protiv SSSR-a i njegovih socijalističkih saveznika samo zbog postojanja DDR-a, već jedino u slučaju napada Istočnog bloka na Zapadnu Njemačku i NATO.

Drugim riječima, postojanje DDR-a na dijelu njemačkog teritorija smatralo se činjenicom koja je na terenu postojala u trenutku kada je SR Njemačka ulazila u NATO i, samo po sebi, nije moglo biti povod ratu.

Kijev na summitu NATO-a u Vilniusu dobio samo obećanja

Ukrajina je, međutim, što se članstva u NATO-u tiče na kraju ostala kratkih rukava. Kijev na summitu u Vilniusu nije dobio pozivnicu za ulazak u NATO, već samo obećanje da bi Ukrajina jednog dana mogla ući u NATO, ako i kada se ruska vojska povuče s njenog teritorija ili na neki drugi način riješi sporno pitanje granice s Rusijom, te ako sve članice Saveza prihvate pristupanje Ukrajine NATO-u. To je izazvalo bijes ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji Ukrajinu želi priključiti Europskoj uniji i NATO-u.

Ukrajina teži članstvu u NATO-u još od 2008. godine, no i danas je samo partner tog vojnopolitičkog bloka, bez jasnih naznaka da bi mu se mogla pridružiti. Sličan je i status Gruzije, druge bivše sovjetske republike koja želi u NATO.

Rusiji i ranije bila sporna želja Ukrajine da uđe u NATO 

Kada je ruski predsjednik Vladimir Putin 24. veljače prošle godine otpočeo invaziju na Ukrajinu, kao jedan od glavnih razloga naveo je opasnost od priključenja svog zapadnog susjeda NATO-u.

I u pregovorima koje su ruski i ukrajinski pregovarači vodili u ožujku prošle godine u Istanbulu, Moskva je inzistirala da Ukrajina odustane od težnje za ulaskom u NATO te da proglasi trajnu neutralnost. Kijev je tada bio i spreman prihvatiti status trajne neutralnosti, ali je tražio da čitav niz zemalja, među kojima i članice NATO-a, Ukrajini jamče neutralnost i granice.

Za razliku od NATO-a, Ukrajina je napravila značajne iskorake u pravcu članstva u EU. U lipnju prošle godine dobila je status kandidata, a Europska komisija je nedavno preporučila da zemlje članice Unije na summitu u prosincu otvore pristupne pregovore s Ukrajinom.

Mađarska protiv ulaska Ukrajine u NATO i EU

Među članicama EU i NATO-a, članstvu Ukrajine u objema organizacijama najviše se protivi Mađarska. Mađarski premijer Viktor Orban nedavno je poručio da nije realno očekivati da bi se EU mogla priključiti zemlja koja je u ratu, o čemu je Euractiv također pisao. Time je signalizirao da bi mogao blokirati nastojanja Ukrajine da uđe u EU. 

Mađarska se protivi i naoružavanju Ukrajine od strane članica NATO-a i EU.

Među primjedbama Budimpešte Kijevu je i tretman mađarske manjine u Ukrajini. U Ukrajini, naime, živi oko 150.000 etničkih Mađara, a u Budimpešti tvrde da su njihova prava ugrožena.

S druge strane, Orban nastavlja njegovati dobre odnose s Putinom.