Vladin prijedlog novog zakona o imigraciji izglasan je u utorak velikom većinom u francuskom Senatu, ali tek nakon što je postrožena većina ključnih odredbi.
Nova pravila uključuju i teži pristup radnim vizama za dugoročne imigrante, kao i rezanje medicinske pomoći za ilegalne imigrante.
Cilj zakona također je bio i olakšati deportaciju migranata koji su u Francusku stigli ilegalno, odnosno za one među njima "koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju javnom redu" i istodobno povećavanje resursa za borbu protiv mreža krijumčara ljudi, posebice na Mediteranu.
Postrožena pravila o poznavanju francuskog jezika
No, uvedeno je i automatsko odobravanje jednogodišnjih radnih viza za nezakonite migrante koji već rade "na crno" u gospodarskim sektorima koji imaju velik manjak radne snage.
U prvom nacrtu zakona postroženi su kriteriji za dobivanje dozvole boravka u Francuskoj nezakonitim migrantima, i to uvođenjem većih zahtjeva u pogledu poznavanja francuskog jezika.
Svi migranti koji zatraže dozvolu boravka u Francuskoj sada će morati i prisegnuti da će poštivati principe francuske Republike, jer će u suprotnom njihovi zahtjevi za azilom biti odbijeni.
Skok imigracije
Senat, u kojemu konzervativci drže većinu, uvelike je pooštrio predložene odredbe, uz potporu ministra unutarnjih poslova Géralda Darmanina.
Pritom je odbačen prijedlog automatskog odobravanja radnih viza na masovnijoj razini, što je zamijenjeno restriktivnijom odredbom kojom bi se vize odobravale samo u posebno određenim okolnostima, uz tvrdnje da bi u suprotnom zakon samo privlačio potencijalne imigrante da dolaze u Francusku u potrazi za poslom.
"Francuskoj nedostaje prava vizija imigracijske politike," rekao je konzervativni senator zadužen za taj zakon Francois-Noël Buffet, za kojeg bi automatsko dijeljenje radnih viza pridonijela "golemom priljevu imigranata".
Nedostatak radne snage
Komunistički zastupnik Ian Brossat ustvrdio je kako je izdavanje viza ilegalnim migrantima koji su već aktivni članovi društva - bez obzra što to zakonom nije priznato - samo "pragmatizam", budući da cijela zemlja trpi nestašicu radne snage.
Pristup besplatnoj hitnoj medicinskoj skrbi za nezakonite migrante čiji se zahtjevi za azil obrađuju, koji postoji već desetljećima, zamijenjen je mnogo restriktivnijim programom pomoći za hitne slučajeve. I za to je argument konzervativne većine bio da postojeće stanje previše privlači migrante koji biraju boravak u zemljama EU ovisno o tome kakve socijalne povlastice nude.
Oporba tvrdi da je takav argument neutemeljen, s obrazloženjem da će biti potrebno još više vremena za rješavanje "ozbiljnih patologija" na kakve je sada svedena medicinska pomoć, kao i da će troškovi takve medicinske pomoći samo biti skuplji za porezne obveznike.
Oko 3.500 medicinara već je potpisalo pismo neposluha koje je objavljeno u subotu, u kojem kažu kako će odbiti uskraćivanje zdravstvene pomoći nezakonitim migrantima ukoliko se takav zakon usvoji.
Ostale novouvedene odredbe uključuju i uvjet da zakoniti migranti borave u zemlji pet godina (umjesto dosadašnjih šest mjeseci) prije no što ostvare pravo na određene socijalne naknade, poput primjerice obiteljskog doplatka. Također su pooštrena pravila koja dopuštaju spajanje obitelji za useljenike koji već žive u zemlji i koji žele legalno dovesti u Francusku ostatak svojih obitelji.
Nijansirano gledanje
Unatoč tvrdnjama kako je Francuska previše velikodušna na razini EU, brojni stručnjaci pozivaju javnost da nijansirano gledao na situaciju s imigracijom.
"Francuska je primila 38.000 imigranata [koji su pobjegli iz Sirije] u posljednjih deset godina... Njemačka je, s druge strane, primila 770.000, ili 25 puta više od Francuske," napisao je akademik François Héran u kolumni za Le Monde.
Stoga, argument da Francuska usisava velik broj imigranata i da mora postrožiti zakone ne drži vodu, kaže Héran.
Ipak, ministar unutarnjih poslova Darmanin pozdravio je izglasavanje zakona u senatu, ustvrdivši kako će to omogućiti "žešću borbu protiv imigranata koji se bave kriminalom", dok će istovremeno olakšati legalizaciju migranata koji žele "raditi i živjeti po republikanskim načelima".
Zakon će se sada do kraja mjeseca poslati u Skupštinu, donji dom francuskog parlamenta, koji će imati posljednju riječ oko samog sadržaja zakona. Vlada želi službeno usvojiti novi zakon najkasnije prije kraja tekuće godine.
Bliže se europski izbori
Dok su europski izbori u lipnju sve bliže, glavna stranka antiimigrantske ekstremne desnice Rassemblement National (RN) vodi u anketama s oko 29 posto glasova.
Iza nje je liberalna stranka Renaissance predsjednika Macrona s 22 posto glasova - ali u scenariju u kojem bi ministar gospodarstva Bruno Le Maire preuzeo njihovu pedizbornu kampanju.
Po anketi agencije Ipsos objavljenoj u petak, stranka Renaissance bi potencijalno mogla osvojiti manje od 20 posto ako kampanju i dalje bude predvodio Stéphane Séjourné, koji je i predsjednik europske političke skupine Renew.
Zeleni i ljevičarska stranka Place Publique koju predvodi Raphaël Glucksmann bore se za treće mjesto, sa po 10,5 posto glasova, a iza te četvorke je stranka ekstremne ljevice La France Insoumise (LFI) sa 8,5 posto.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: French Senate hardens stance on economic, illegal immigration)