Ministri obrane EU odobrili su u utorak izmjenu vojnih razvojnih prioriteta (CDP) u kojima se sad naglašavaju konvencionalna vojna oprema i antidronske taktike, a poučeni iskustvom rata u Ukrajini.
Prioriteti za razvoj borbenih sposobnosti (CDP) određuju glavna područja na kojima radi Europska agencija za obranu (EDA) po nalogu upravnog odbora EDA u kojem sjede ministri obrane članica EU.
Najnovija verzija smjernice, dogovorena u ponedjeljak, mijenja posljednju inačicu tog dokumenta iz 2018.
Smjernice za razvoj vojne industrije
CDP smjernice zamišljene su kao temelj svih inicijativa EU vezanih za obranu, te pružaju državama članicama zajednički smjer za razvoj vojne doktrine i utvrđivanje kakvu vojnu opremu treba kupiti ili razviti kako bi se uklonili nedostaci.
Te smjernice identificiraju "ono što nam je potrebno, a nemamo", zatim "gdje su rupe" i "gdje bismo trebali ulagati," rekao je šef europske diplomacije Josep Borrell uoči sastanka.
"Kako to riješiti? Većim ulaganjima u ta područja".
Od 2018. naovamo sigurnosno okruženje Europljana znatno se promijenilo - u Ukrajini je izbio rat, sukobi između Azerbajdžana i Armenije potresaju Kavkaz, dolazi do nemira na Zapadnom Balkanu, europske vojne operacije u Sahelu ometaju državni udari, a Unija je kao odgovor na te i buduće krize napravila svoju prvu sigurnosnu strategiju nazvanu Strateški kompas.
"Novi prioriteti također odražavaju ciljeve Strateškog kompasa EU, kao i stvarnost ratovanja u Ukrajini, što uključuje i zahtjeve visokog intenziteta", stoji u priopćenju Europske agencije za obranu.
22 prioriteta
Prema izvješću, utvrđena su 22 glavna prioriteta - među njima su 14 prioriteta u pet vojnih domena - i još osam koji se odnose na strateške preduvjete za razvoj kapaciteta EU za brzu reakciju (Rapid Deployment Capacity, RDC).
Kako bi se povećale mogućnosti kopnenog djelovanja, države članice EU moraju poboljšati svoje kapacitete za terensku borbu (primjerice, nabavkom tenkova), kao i oboljšati zalihe streljiva velikog kalibra, napredne protutenkovske sustave i otpornost na cyber prijetnje.
Agencija navodi i nekoliko prioriteta za integriranu protuzračnu i proturaketnu obranu. Prioriteti su usmjereni na nadogradnju postojećih sustava protuzračne obrane i na razvoj novih sustava sljedeće generacije, sa sustavima ranog upozoravanja u svemiru, kao i protuzračnih sustavima za borbu protiv dronova.
Agilnija logistika također se spominje, a ideje uključuju zajedničke zalihe opreme i zajedničke skladišne kapacitete za veću otpornost na ekstremne vremenske uvjete, većom energetskom sigurnošću, medicinskom podrškom, te kemijskom, biološkom, radiološkom i nuklearnom (CBRN) obranom.
Zaštita ključne infrastrukture također je među prioritetima, posebice nakon incidenata na plinovodu Sjeverni tok i podmorskim kabelima u Baltiku, kao i vojna mobilnost, kako bi se učinkovitijemogle premještati postrojbe i oprema po cijelom kontinentu.
Što se tiče podmorskog ratovanja, potrebna je ulagati u podvodna zaštita i protupodmorničke sustave s autonomnim podvodnim vozilima, te sustavi nadzora ključne infrastrukture.
Prilagodba suvremenom ratovanju
Novi prioriteti doista uzimaju u obzir prakse koje su se u velikoj mjeri upotrebljavale u ratu visokog intenziteta u Ukrajini, u kojem konvencionalni kapaciteti i nove tehnologije kombinirano funkcioniraju. Tamošnje borbe su pokazale i potrebu za povećanjem sposobnosti protuzračne obrane i boljom zaštitom ključne infrastrukture.
Popis dosta sliči izvješću iz 2018., u kojem je navedeno samo 11 najvažnijih prioriteta, s naglaskom na zapovjedne sustave, cyber domenu, kopnene kapacitete, te logistiku i zračni prostor. Pet godina kasnije, većina takve opreme još uvijek se vodi kao neispunjena potreba.
Međutim, želje za većim tehnološkim mogućnostima, poput razmjene informacija u svemiru, nadzora Zemlje, navigacije i satelitskih komunikacija više nisu na popisu.
EU bez provedbenih ovlasti
Iako se države članice EU potiču da slijede smjernice, u suradnji sa svojim oružanim snagama, to nije uvijek slučaj, a nabava oružja je ionako vremenski vrlo zahtjevna. Unija u tom pogledu nema nikakve provedbene ovlasti.
"Sada je vrijeme da se ti prioriteti pretvore u konkretne projekte suradnje u području obrane, kako bi se stvorile otpornije, agilnije i snažnije europske oružane snage, spremne za suočavanje sa svim sadašnjim i budućim prijetnjama", dodao je Borrell.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan člana pročitajte ovdje: EU revises defence equipment priorities in light of Ukraine war)