S Goranom Čularom, profesorom s Fakulteta političkih znanosti, razgovarali smo o mogućim modelima izmjene Zakona o izbornim jedinicama, ali i o – najizglednijem rješenju
Nakon što je Ustavni sud ukinuo Zakon o izbornim jedinicama, razgovarali smo s Goranom Čularom, profesorom s Fakulteta političkih znanosti koji je već duže vrijeme, i kao znanstvenik i član nevladine udruge GONG, upozoravao na probleme hrvatskog izbornog procesa, te se zalagao za izbornu reformu.
Čular je autor istraživanja „Metodološki izazovi ustavnog sudovanja:Učinci podjele na izborne jedinice na rezultate izbora u Hrvatskoj 2000-2016.“ u kojem je analizirao rezultate izbora u više izbornih ciklusa i utvrdio da u čak osam od ukupno deset izbornih jedinica glas birača po izabranom zastupniku ne vrijedi jednako.
Euractiv: S obzirom da je Euractivu u fokusu pozicija Hrvatske u EU i posebno nas zanimaju izbori za EU parlament, možete li nam reći jesu li problemi s izbornim jedinicama koje Hrvatska godinama nije rješavala na bilo koji način mogli utjecati na izbore za EU parlament?
Čular: Podjela na izborne jedinice odnosi se samo na izbore za hrvatski parlament i nema nikakvu poveznicu s izborima za Europski parlament, niti na bilo koju drugu vrstu izbora. Izbori za Europski parlament održavaju se po drugom zakonu, gdje je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica (uključujući i državljane koji žive izvan Hrvatske). Čak i činjenica da popisi birača kod nas evidentno imaju velike „viškove“ nema neku posebnu važnost kad je riječ o europskim izborima, osim možda što, kao i u drugim izborima, potcjenjuje postotnu izlaznost na izbore. Zbog tih viškova, službena postotna izlaznost na sve izbore nam je manja nego što stvarno jest.
Euractiv: Za koje rješenje problema izbornih jedinica se vi zalažete?
Čular: Optimalno rješenje bi podrazumijevalo da se izađe izvan modela "deset puta četranest", dakle modela izbornih jedinica s istim brojem mandata, ali i da se iscrtaju nove izborne jedinice koje će pratiti granice županija. Nakon toga svaka bi izborna jedinica davala broj mandata proporcionalan ili broju stanovnika, ili broju odraslih stanovnika ili broju birača na svom teritoriju. S tim da, ako bi to bio broj birača, onda bismo trebali biti sigurni da on vjerodostojno zrcali stvarnu sliku, a do toga u našim uvjetima uopće nije jednostavno doći. Gong smatra da bi optimalno bilo imati 6 izbornih jedinica, ali naravno da o tome odlučuje parlament. Bez obzira o kojem je broju izbornih jedinica riječ – pet, šest ili osam, devet - već bi veliki napredak bio, dakle, da izborne jedinice slijede administrativne granice županija. To bi bilo trajno rješenje koje bi naknadne promjene činilo posve tehničkim pitanjem.
Euractiv: A što očekujete - koje će rješenje Vlada nastojati "progurati"? Odnosno, kako će nam izborne jedinice najizglednije izgledati na narednim parlamentarnim izborima?
Čular: Teško je to razaznati, jer HDZ još uvijek spominje nekoliko mogućnosti. Međutim, dominira osjećaj da će HDZ u svakom slučaju ići na minimalne zahvate tek toliko da se ispune zahtjevi Ustavnoga suda. Ili će ostati unutar modela 10x14, a drukčije iscrtati jedinice ili će postojećim geografskim jedinicama dodijeliti različit broj mandata, proporcionalan nekom broju. Oba su rješenja podoptimalna za Hrvatsku, iako je možda u ovom trenutku optimalno za HDZ. Vi ćete i dalje imati potpuno nelogičnu podjelu države i granice izbornih jedinica neće pratiti županijski ustroj. Žao mi je da HDZ svoje interne razloge ponovo pretpostavlja najboljem interesu Hrvatske.