Čelnica državne vlade BiH u pismu zahvale ističe da ta zemlja ostaje predana provedbi reformi koje su uvjet za otvaranje pregovora o ulasku u EU
Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto uputila je pisma zahvale predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, šefu diplomacije Europske unije Josepu Borrellu i povjereniku za proširenje Oliveru Varhelyiju, priopćili su u petak iz Sarajeva.
Pisma zahvale uputila je i premijerima članica EU, pri čemu se u priopćenju Vijeća ministara BiH posebno ističe hrvatski premijer Andrej Plenković, kao i "premijeri članica Unije koji su se u prethodnom razdoblju zalagali za otvaranje pregovora s BiH“.
Zahvalila za 'kontinuiranu podršku i razumijevanje za izazove s kojima se BiH suočava'
Krišto u pismu premijerima i dužnosnicima EU zahvaljuje "za kontinuiranu podršku i razumijevanje za svakodnevne izazove s kojima se BiH suočava na svom reformskom i integracijskom putu“. Čelnica državne vlade u BiH posebnu zahvalnost iskazuje "za pozitivne ocjene i prepoznavanje napretka koji je BiH ostvarila u proteklih godinu dana, a što je prepoznato u izvješću Europske komisije“.
"Napor i volja svih političkih subjekata u BiH da ubrzamo europski put naše zemlje prepoznati su kroz preporuku za otvaranje pristupnih pregovora za članstvo u EU, koju je Europska komisija u izvješću dala BiH, uz jasnu naznaku obaveza koje mi u BiH moramo ispuniti. Ta preporuka predstavlja ključni iskorak prema ostvarenju naših europskih integracijskih ciljeva i zahvalni smo na podršci koju ste nam pružili u tom procesu“, ističe Krišto u pismu, a prenosi se u priopćenju Vijeća ministara BiH.
'Članstvo u EU naša dugoročna vizija'
Dodala je kako su "svi u BiH svjesni“ da je pred njima još puno posla kako bi ispunili kriterije za članstvo u EU.
"Ukazano povjerenje koje je dato našoj zemlji kandidatskim statusom, pozitivno ocijenjeni napredak te data preporuka, daju nam dodatnu snagu i motivaciju da se suočimo s izazovima koji su pred nama i nastavimo neumorno raditi na reformama koje su ključne za našu europsku budućnost. Postizanje trajne stabilnosti, jačanje demokracije i prosperiteta, unaprjeđenje vladavine prava, borba protiv korupcije, jačanje ekonomske stabilnosti te izgradnja inkluzivnog i funkcionalnog društva ostaju naše trajno opredjeljenje, a članstvo u EU naša dugoročna vizija“, zaključuje Krišto.
Bitka za datum otvaranja pregovora
Podsjetimo, Europska komisija je u srijedu objavila izvješće o napretku kandidata. U njemu je preporučila da EU otvori pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom, dok je BiH dobila uvjetno zeleno svjetlo, odnosno preporuku otvaranja pregovora nakon što ispuni uvjete koje je pred nju postavio Bruxelles.
Kao mogući datum otvaranja pristupnih pregovora s BiH sada se najčešće navodi ožujak sljedeće godine. Ipak, u diplomatskim krugovima kažu kako nije isključeno da Sarajevo dobije početak pristupnih pregovora već i u prosincu, uz uvjet da se sve strane koje sudjeluju u vlasti u toj zemlji uspiju dogovoriti oko nekoliko reformskih zakona. Oko većine njih, naime, već postoji visok stupanj usuglašenosti.
BiH krajem prošle godine postala kandidat za EU
BiH je krajem prošle godine postala kandidat za članstvo u EU. Pitanje članstva u Uniji jedno je od rijetkih pitanja oko kojeg u BiH postoji suglasnost.
BiH je s EU 2008. potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je na snagu stupio 2015. godine. Tim je sporazumom liberalizirana trgovina između EU i BiH te je dogovoreno postupno usklađivanje pravnog sustava BiH s pravnom stečevinom Unije.
Svađe unutar BiH
Iako oko članstva u EU u BiH postoji suglasnost oba entiteta i sva tri konstitutivna naroda, usklađivanje s pravnom stečevinom EU u toj zemlji zapinje na stalnim internim sukobima.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik svako malo prijeti odcjepljenjem tog entiteta, a ne priznaje ni visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
Zbog sukoba s predstavnicima ostalih naroda u BiH, predstavnici Republike Srpske nedavno su blokirali donošenje nekoliko važnih zakona za otvaranje pristupnih pregovora. EU je zabrinuta i zbog dobrih odnosa koje Dodik ima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Problem s ilegalnim migrantima
Osim toga, BiH se posljednjih godina nalazi na jednoj od glavnih migrantskih ruta prema EU.
EU stoga od BiH traži da uskladi svoj vizni režim s onim u Uniji i da dopusti Frontexu da dođe na njene granice, kako bi se smanjio priljev ilegalnih migranata prema Uniji.