Pismo Komisije EU u kojem se izražava zabrinutost glede vladavine prava u Španjolskoj i u kojem se traže pojašnjenja o kontroverznom zakonu o amnestiji za katalonske separatiste u četvrtak je naišlo na oštar odgovor Madrida
Istovremeno, napetosti su u samoj Španjolskoj dodatno eskalirale su jer su prosvjednici predviđeni skupinama krajnje desnice sudjelovali u neredima ispred sjedišta socijalističke stranke PSOE premijera Pedra Sancheza.
Nakon izbora u srpnju, na kojima je PSOE bio druga po snazi stranka s 31,7 posto osvojenih glasova, socijalisti su ostvarili dobru poziciju za formiranje nove vlade pod dosadašnjim premijerom Sanchezom.
Katalonski uvjeti za formiranje nove vlade u Madridu
No, uvjet za podršku zastupnika katalonskih separatističkih stranaka - i nastavak vlade lijevog centra - jest donošenje zakona o amnestiji za sve koji su sudjelovali u pokušaju katalonskog otcjepljenja u listopadu 2017. godine.
Budući da je tadašnji referendum o neovisnosti proglašen neustavnim, sudionici tog referenduma trenutno su izloženi kaznenom progonu španjolskog pravosuđa, a lider pokreta za katalonsku neovisnost i europarlamentarac Carles Puigdemont živi u egzilu u Belgiji, gdje ga od izručenja štiti zastupnički imunitet.
Općenito govoreći, Europska komisija uglavnom izbjegava uplitanje u interne debate država članica EU o zakonima o kojima političari pregovaraju na nacionalnoj razini. Međutim, u slučaju Španjolske, Komisija je pokazala brze reflekse.
U pismu poslanom Madridu izražava se "ozbiljna zabrinutost" zbog kontroverznog zakona o amnestiji i traži pojašnjenja o tome na koga točno bi se zakon odnosio, vremenskog raspona kojeg bi pokrivao i slično.
Prvo je procurio u medije
Povjerenik Komisije za pravosuđe Didier Reynders potpisao je to pismo, upućeno španjolskom ministru predsjedništva Félixu Bolañosu i ministrici pravosuđa Pilar Llop.
Bolaños je odgovorio u četvrtak navečer, kazavši kako zakon o amnestiji još uvijek nije donesen, budući da se o njemu još uvijek pregovara, i dodao kako španjolska tehnička vlada, koja je navodno saznala za pismo preko medija, nije odgovorna za taj zakon, jer se njime bave političke skupine španjolskog parlamenta.
"Ali, kao i uvijek, rado surađujemo s Europskom komisijom kako bismo vas informirali o svim pitanjima koja vas zanimaju i, naravno, kako bismo vam pružili sve potrebne informacije. To smo oduvijek radili i to ćemo i nastaviti raditi", istaknuo je Bolaños u pismu.
"Ukoliko se usvoji zakon o amnestiji, budite uvjereni kako ćemo vama i potpredsjednici Komisije Veri Jourovoj objasniti sve detalje zakona".
Pritužbe 'velikog broja građana'
Reynders je rekao da je uputio pismo Madridu nakon pritužbi "velikog broja građana" i ističe kako je kontroverzni zakon o amnestiji postao "pitanje od velike važnosti u javnom prostoru".
U međuvremenu, oporbena stranka desnog centra Partido Popular (PP, EPP) - koja je na izborima bila ispred PSOE s 33,1 posto osvojenih glasova, ali koja nije u stanju prikupiti dovoljno saveznika za formiranje parlamentarne većine - pozvala je u ponedjeljak Komisiju da intervenira radi "zaštite vladavine prava" u Španjolskoj.
Do njihovog apela Bruxellesu došlo je nakon brojnih prosvjeda potiv amnestije po cijeloj Španjolskoj i oštrog protivljenja toj ideji niza drugih stranaka, među njima i stranke krajnje desnice Vox, kao i liberalne stranke Ciudadanos.
Osim pitanja amnestije, Reynders je također izrazio zabrinutost zbog izostanka napretka u pogledu zahtjeva Komisije iz 2020. da se imenuju novi članovi španjolskog Glavnog pravosudnog tijela CGPJ.
CGPJ upravlja pravosuđem u Španjolskoj i uloga mu je da štiti neovisnost sudova, no našlo se na udaru kritika još od 2018. godine zbog neuspjelih pokušaja socijalista iz PSOE i stranke desnog centra PP da se dogovore o novim imenovanjima nakon što su dotadašnjim članovima istekli mandati.
U svojem odgovoru Reyndersu, Bolaños je okrivio PP za zastoj u imenovanjima, i rekao da iz te stranke stalno "smišljaju izgovore" kako bi se izbjegao kompromis sa socijalistima oko novih kandidata.
"Kao što se sigurno sjećate, na sastanku koji smo imali u Madridu u srpnju 2022. godine dao sam vam dokument s popisom svih izgovora koje je Partido Popular dotad pružao za izbjegavanje te obaveze... Bio bih zahvalan ako biste se mogli obratiti njima, kako bi natjerali tu stranku da se konačno uskladi s propisima španjolskog ustava".
Bolaños je zaključio pismo porukom kako je zakon o amnestiji "investicija" za "konačno prevladavanje" sukoba i podjele u Kataloniji.
Ne želi 'lekcije o demokraciji'
U međuvremenu, Sanchezova PSOE i konzervativna PP optužili su u srijedu jedna drugu da snose "indirektnu odgovornost" za nasilne nerede koje su organizirale radikalne desničarske skupine u utorak navečer ispred glavnog sjedišta PSOE u Madridu.
Čelnik PP Alberto Núñez Feijóo osudio je u srijedu eskalaciju takvih prosvjeda, ali je i odbacio komentare iz PSOE, kazavši da mu ne trebaju "lekcije o demokraciji".
"Dok se ekstremisti kritiziraju - a te kritike dijelimo i mi - isti ti ljudi koji ih kritiziraju iz PSOE odlučuju da amnestijom neće kazniti nasilje [iz 2017.] jer im to treba za povratak na vlast", izvijestila je španjolska novinska agencija EFE.
Sanchez se u srijedu sastao sa stranačkim zaposlenicima i izrazio ljutnju zbog "nasilja koje se koristi za zastrašivanje" politički progresivne vlasti. Obećao je i kako takvi napadi "neće uspjeti zastrašiti socijaliste" i naglasio kako takvi ozbiljni događaji samo potvrđuju da PSOE treba usvojiti kontroverzan zakon o oprostu i formirati ljevičarsku vladu, zajedno s progresivnom platformom Sumar, što je danas "potrebnije nego ikada".
'Domoljubni' neredi
U utorak navečer oko 7000 ljudi okupilo se na prosvjedu ispred sjedišta PSOE u centru Madrida, kako bi izrazili nezadovoljstvo sve izglednijem donošenju zakona o amnestiji za katalonske separatiste.
Pritom su i neke neonacističke i esktremno desničarske skupine uspjele su doći na samo nekoliko metara od sjedišta PSOE, gdje su mahali starim zastavama Španjolske iz vremena diktatora Francisca Franca i izvikivali slogane protiv te stranke i protiv Sancheza.
Neki su čak i zapjevali pjesmu "Cara al Sol", himnu španjolskih falangista iz 1935. godine, simbol nekadašnje fašističke stranke popularan među jednim dijelom Španjolaca koji su nostalgični za totalitarnim režimom Franca.
Pritom su izvikivali slogane poput "Sanchez izdajica!" ili "Ustav [iz 1978.] uništava naciju!". Najradikalnija skupina prosvjednika probila se do same zgrade sjedišta PSOE, iako ih je policija ipak uspjela spriječiti na samom ulazu, uz korištenje suzavca i gumenih metaka.
Među glavnim skupinama koje su potaknule nasilne prosvjede su grupe ekstremne desnice i nekoliko radikalnih organizacija, uključujući i Desokupu, udrugu najpoznatiju po nasilnom istjerivanju tzv. skvotera koji zauzimaju prazne nekretnine, kao i članovi Bastión Frontal, neonacističke skupine čiji članovi sebe opisuju kao "socijalni domoljubi".
Núñez Feijóo i lider desinčarskog Voxa Santiago Abascal priopćili su prije nekoliko dana kako će, ako vlada nastavi s inzistiranjem na zakonu o amnestiji, pozvati na masovne prosvjede i tražiti od ustavnog suda da poništi zakon. Osim toga, Partido Popular - koji drži većinu u gornjem domu španjolskog parlamenta - kaže da će iskoristiti većinu da oteže s usvajanjem zakona, izvijestio je list El País.
U nedjelju je PP pozvao na još jedan prosvjed protiv kontroverznog zakona, nakon onog kojeg je prije nekoliko tjedana organizirao Vox u Madridu, na kojeg je došlo oko 100.000 ljudi.
PP i Vox, koji se zajedno nalaze u regionalnoj vlasti u nekoliko španjolskih pokrajina i gradskih vijeća, natječu se za vodeću ulogu u "obrani domoljubnih vrijednosti" i pokušavaju zaustaviti amnestiju, za koju kažu da predstavlja "Sanchezov državni udar" protiv španjolske demokracije, kako kaže Abascal.
Složeni pregovori u Bruxellesu
U međuvremenu, glavni pregovarači PSOE i katalonske separatističke stranke JxCat bivšeg katalonskog predsjednika Carlesa Puigdemonta još uvijek naporno rade na finaliziranju detalja kontroverznog zakona o oprostu.
Izvori bliski pregovorima kazali su za EFE u Bruxellesu kako su obje strane sada nešto opreznije, te unatoč početnom optimizmu da bi Sanchez već ovog tjedna mogao biti potvrđen kao novi stari premijer države, i PSOE i JxCat vjeruju kako bi se to moglo prebaciti za sljedeći tjedan.
Krajnji rok kojeg španjolski ustav određuje za imenovanje premijera jest 27. studeni. U suprotnom, morat će se raspisati novi izbori, za 14. siječnja 2024. godine.
Upitani za komentar o nasilnim neredima u utorak, i PSOE i JxCat su rekli kako se ne "osjećaju pod pritiskom" javnog mnijenja.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU Commission, Spain exchange bitter letters over Catalan amnesty)