Albanski premijer Edi Rama i talijanska premijerka Giorgia Meloni u ponedjeljak su dogovorili sporazum o slanju tisuća izbjeglica i tražitelja azila koje talijanski brodovi spašavaju s Mediterana u Albaniju na obradu
Dogovor je izazvao prijepore u obje zemlje, uključujući i pritužbe zbog izostanka političkog konsenzusa i parlamentarnog izglasavanja takve odluke, uz upozorenja EU kako se mora poštivati nacionalno i međunarodno pravo.
Tu su i pitanja ljudskih prava i opasnost neprimjerene kontrole cijelog procesa, s obzirom na to da su slični dogovori s drugim zemljama već padali na sudovima.
Više od 145.000 migranata stiglo na talijansku obalu u ovoj godini
Prema novom sporazumu, dva mjesta na sjeveru Albanije, luka Shëngjin i Gjader, koristit će se za prihvat, procjenu i obradu tražitelja azila i izbjeglica. Uz financijska sredstva iz Italije, tamo će se dovoditi samo ljudi koje su iz Mediterana spasili taijanski brodovi, a ne na one koji stupe na talijansko tlo. Također se to neće primjenjivati na maloljetnike, trudnice ili druge ranjive pojedince.
Više od 145.000 ljudi pristiglo je na talijansku obalu u 2023. godini, u usporedbi s oko 88.000 u istom razdoblju 2022.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni je obećala strožu politiku migracija, no pronalaženje rješenja nije baš bilo jednostavno. Njena desničarska stranka Fratelli d'Italia tražila je da se takvi objekti otvore izvan Europske unije - primjerice, u sjevernoj Africi, ali nijedna zemlja zasad to nije htjela napraviti.
'Albanija može pomoći Italiji u rješavanju migrantske krize'
Albanski premijer Edi Rama rekao je kako Albanija ne može riješiti problem imigranata kojeg ima Italija, ali da može u tome pomoći i na tome surađivati.
"Imamo povijest gostoprimstva," istaknuo je Rama, podsjećajući kako je Albanija svojedobno primila više od pola milijuna ratnih izbjeglica s Kosova.
"Također smo pružili utočište tisućama afganistanskih žena kada je NATO napustio Afganistan, kao i nekoliko tisuća Iranaca".
Izbjeglički centri u Albaniji bit će pod talijanskom nadležnošću
Po dolasku u centre, koji će biti pod talijanskom nadležnošću, talijansko osoblje će voditi postupke iskrcaja i identifikacije, te postaviti prvi prihvatni centar.
Procjenjuje se da bi se godišnje u Albaniji moglo tako obrađivati između 3000 i 36.000 ljudi.
Pojedinci će ostati u prihvatnim centrima u Albaniji onoliko dugo koliko je potrebno za obradu njihovog zahtjeva za azil, rekla je Meloni.
"Cilj nam je da to bude operativno do sljedećeg proljeća," rekla je Meloni, dodavši kako će albanska policija jamčiti "sigurnost i vanjski nadzor" prihvatnih centara.
Otpor u Tirani sporazumu s Italijom
Međutim, odluka da se u Albaniji obrađuju migranti nije naišla na pozitivan odjek kod svih u Tirani.
Jedan od čelnika oporbene Demokratske stranke Belind Kellici usprotivio se sporazumu, navodeći kako je usvojen "bez ikakve parlamentarne rasprave, bez političkog konsenzusa, bez javne analize i transparentnosti, bez davanja bilo kakvih detalja o potpisanom sporazumu, bez da se bilo koga išta pitalo".
Dodao je kako je Tunis nedavno odbacio istu takvu ponudu Italije i opisao sporazum kao "izdaju Albanije" i "nelojalnost našoj zemlji." Dodao je i da "deseci tisuća mladih" svake godine napuštaju zemlju, dok ih Rama "zamjenjuje ilegalnim migrantima".
Pitanje suvereniteta
Među ostalim problematičnim točkama je i pitanje suvereniteta Italije na teritoriju Albanije, kao i pitanje kako bi se mogle obavljati repatrijacije migranata iz Albanije bez bilateralnih sporazuma sa zemljama porijekla.
"Čini se kako je sporazum opasan nered, jer je vrlo nejasan", izjavio je Pierfrancesco Majorino iz talijanske Demokratske stranke.
'Talijanski Guantanamo'
Ricardo Magi, tajnik liberalne stranke Piu Europa, izjavio je kako Italija stvara "talijanski Guantanamo", izvan međunarodnih standarda i EU, "bez mogućnosti provjere u kakvim uvjetima žive ljudi zatvoreni u tim centrima".
Međutim, talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani istaknuo je kako sporazum "jača našu vodeću ulogu u Europi" i otvara "nove putove suradnje na Jadranu protiv nezakonitih migracija i zaustavljanja trgovine ljudima".
Nisu se konzultirali s Bruxellesom
S Europskom komisijom također nije provedeno nikakvo savjetovanje o tom sporazumu, iz koje su poručili medijima da su obaviješteni o tome, ali da nisu dobili nikakve informacije o detaljima sporazuma. Dodali su i kako sporazum tek treba biti uvršten u talijanske zakone.
Međutim, upozorili su kako svaki sporazum mora "u cijelosti poštovati zakone EU i međunarodno pravo".
Sve snažniji utjecaj Rima u Albaniji
Rim se snažno zalaže za približavanje Tirane Europskoj uniji, a bilateralni sporazum stiže u svjetlu sve većih napetosti između Albanije i njezine južne susjede Grčke. Atena je zaprijetila stavljanjem veta na proširenje EU prema Albaniji zbog sve većih napetosti oko uhićenja jednog gradonačelnika iz redova grčke manjine zbog navodne kupovine glasova.
"Unatoč tome što još uvijek nije službeno dio EU, Albanija je zemlja kandidat, ali se ponaša kao da je već de facto zemlja članica Unije, i to je jedan od razloga zašto sam ponosan na činjenicu da je Italija oduvijek bila jedna od najvećih pobornica ulaska Albanije i Zapadnog Balkana u Uniju", rekla je Meloni.
"Ne volim to nazivati 'proširenje,' ja to zovem ponovno ujedinjenje. Mislim da EU nije klub, ne mislim da odlučujemo tko je Europljanin, a tko nije," dodala je Meloni.
Meloni je govorila i o povijesnom prijateljstvu dviju zemalja, napomenuvši kako je duboka trgovinska, kulturna i socijalna suradnja "dodatno obogaćena" ovim sporazumom. Italija vodeći trgovinski partner Albanije, i na razmjenu s Italijom otpada 20 posto albanskog BDP-a.
Velika Britanija je sklopila sličan sporazum s Ruandom, što je predmet tekućih sudskih postupaka jer se osporava zakonitost slanja migranata u tu afričku zemlju. Nejasno je bi li sporazum između Italije i Albanije također mogao biti predmet sličnih tužbi pred talijanskim sudovima.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Italy, Albania migration deal divides both sides of Adriatic, caution from EU)