Slovenska je vlada odluku odnijela nakon slične odluke talijanske vlade, što se u Hrvatskoj pretvorilo u prvorazredno političko pitanje i novi predmet sukoba vlasti i oporbe

Naime, nakon što je Italija donijela odluku o ponovnom uvođenju graničnih kontrola prema Sloveniji, sličnu je odluku u četvrtak donijela i slovenska vlada, s tom razlikom što se ona odnosi na nadzor slovenske granice prema Hrvatskoj i Mađarskoj.

U Sloveniji ove godine zabilježeno preko 48.000 ilegalnih ulazaka u zemlju

Kako je objavila slovenska vlada, mjere nadzora nad prometom putnika na granici s Hrvatskom i Mađarskom počet će se primjenjivati u subotu, 21. listopada, i trajat će do ponedjeljka, 30. listopada. Nakon toga će se vidjeti što i kako dalje.

U Ljubljani ističu kako na tu mjeru imaju pravo po Šengenskom zakoniku. Napominju i da su se na takav potez odlučili zbog sve većeg migrantskog vala koji im dolazi preko država Zapadnog Balkana, jačanja organiziranog kriminala i straha od terorizma.

U razdoblju od početka godine do sredine listopada u Sloveniji je zabilježeno 48.076 ilegalnih ulazaka u zemlju, pojasnili su u Ljubljani svoju odluku o ponovnom uvođenju kontrola na granici s Hrvatskom.

Izvor: Nangka Press / AFP / Profimedia

Prema pisanju slovenskih medija, građani zemalja članica Europske unije i dalje će u Sloveniju moći ulaziti preko svih graničnih prijelaza. Oni bi na tim prijelazima, kako se očekuje, trebali biti podvrgnuti selektivnim i ne nešto pretjerano restriktivnim kontrolama.

S druge strane, državljani trećih zemalja u Sloveniju će moći ulaziti samo preko 14 cestovnih i osam željezničkih graničnih prijelaza. Od tog broja cestovnih prijelaza, 12 je na granici s Hrvatskom, a dva na granici s Mađarskom.

Plenković: Mjere na hrvatsko-slovenskoj granici imat će 'ležerniji karakter'

Iznenadna odluka najprije službenog Rima, a potom i Ljubljane, o ponovnom uvođenju graničnih kontrola podigla je poveću političku buru u Hrvatskoj.

Iako iz Vlade ističu kako je Slovenija postupila sukladno pravilima Schengena - čemu, inače, pribjegava sve veći broj članica šengenske zone - te da kontrole na granici neće biti onakve kakve su bile prije pristupanja Hrvatske Schengenu, a kamoli onakve kakve su na hrvatskim granicama sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom, ostaje činjenica da se na Dragonju, Kupu i Sutlu ponovno vraća pomalo već zaboravljena kontrola dokumenata putnika, kakva je postojala do pristupanja Hrvatske Schengenu 1. siječnja ove godine.

U tom smislu, nije pretjerano govoriti o "padu Schengena" kako je to u četvrtak ocijenio dio oporbe. Makar i s ograničenim rokom trajanja, za kojeg, međutim, nitko u ovom trenutku ne može prognozirati koliko će dugo biti na snazi.

"To nije uspostava tvrde granične kontrole kao što je na granici Hrvatske i zemalja izvan šengenskog prostora", pojasnio je premijer Andrej Plenković, objasnivši da svaka članica Schengena može u određenim slučajevima, kao što je prijetnja od terorizma, suspendirati primjenu šengenskih pravila na 10 dana pa do dva mjeseca.

Premijer je pritom podsjetio da u Schengenu trenutno devet članica ima kontrole te je istakao kako privremeno uvođenje graničnog nadzora "nije novitet niti znak nepovjerenja među članicama". Dodao je kako vjeruje da će mjere na granici Slovenije i Hrvatske imati "nekako ležerniji karakter", objavili su hrvatski mediji. 

Božinović: Domino-efekt i automatizam u uvođenju mjera

Slične umirujuće poruke iz Luxembourga, gdje sudjeluje na sastanku Vijeća ministara članica EU, poslao je i hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

"Tu je riječ o domino-efektu, uvođenju privremenih rješenja koja su predviđena šengenskim pravilima. Zbog toga je Italija odlučila uvesti kontrole na granici sa Slovenijom, a ona automatizmom na granici s Hrvatskom i Mađarskom", kazao je Božinović.

Podsjetio je da je Austrija uvela kontrole prema Sloveniji još 2015. godine, ali da tu nije riječ o sustavnim provjerama, nego o povremenom zaustavljanju vozila koja iz Slovenije ulaze u Austriju.

Jandroković: Imamo 6700 policajaca na granici, mogu pooštriti mjere

I predsjednik Sabora Gordan Jandroković odbacio je tvrdnje dijela oporbe da je riječ o "kraju Schengena".

"Kada bi ovo bio kraj Schengena, onda bi to bio i kraj EU", napomenuo je Jandroković.

"Mi ćemo zaštiti našu granicu, imamo 6700 policajaca na granici, mogu pooštriti mjere, imamo još puno prostora", ocijenio je Jandroković, dodavši kako Hrvatska neće postati hot spot za migrante.

Stranke ljevice kažu da je Hrvatska odbila pojačati zaštitu vanjskih granica

U oporbi su, međutim, zabrinuti zbog novog razvoja događaja. I dok u strankama na lijevoj strani političkog spektra smatraju da je suspenzija Schengena na slovensko-hrvatskoj granici u ovom trenutku "pretjerana reakcija", na desnoj strani političkog spektra ponovno traže fizičke prepreke prema onim dijelovima Bosne i Hercegovine iz kojih u Hrvatsku ilegalno ulazi najviše migranata, a to je područje Bihaća i Unsko-sanskog kantona.

"Slovenska odluka je posljedica odluke Italije da uvede takve kontrole na granici sa Slovenijom, ali iz istupa slovenskog ministra unutarnjih poslova čujemo da je razlog za to i što Hrvatska nije željela prihvatiti pomoć Frontexa i Slovenije u zajedničkoj kontroli i nadzoru hrvatske granice“, kazao je, prema pisanju Hine, predsjednik SDP-a Peđa Grbin.

"Nažalost, unatoč višemjesečnim upozorenjima slovenske strane na jače migrantske tokove na balkanskoj ruti, Vlada nije reagirala ni pojačala zaštitu vanjskih granica Schengena", ocijenio je i zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Valter Flego.

Stranke desnice za vojsku ili prepreke na granici prema BiH

"Prvi smo u Saboru rekli da je potrebno postaviti vojsku na kritične dijelove hrvatske državne granice i da se nipošto ne smijemo dovesti u situaciju da ilegalne migrante registriramo u Hrvatskoj jer ćemo te ljude morati silom držati u Hrvatskoj, iako oni žele dalje prema razvijenim europskim zemljama“, naglasio je Nino Raspudić iz Mosta, a prenijela je Hina.

Iz Domovinskog pokreta, pak, poručuju da nisu za vojsku na granici, ali traže da Vlada postavi barijere i rampe, kako migranti ne bi ilegalno mogli ulaziti u Hrvatsku.

U Vladi kažu da je krivnja na zemljama Zapadnog Balkana 

No, u Vladi odbacuju tvrdnje da do sada nisu dovoljno napravili na zaštiti hrvatske granice prema trećim zemljama, onima koje nisu u EU.

Tako se Božinović pohvalio da su brojevi ilegalnih migranata u Sloveniji znatno manji nego u posljednjih mjesec i pol, otkako su profunkcionirale mješovite slovensko-hrvatske policijske patrole duž granične linije Hrvatske i Slovenije.

Dodao je da je pozicija službenog Zagreba da Frontex mora biti raspoređen na granicama BiH, dok Hrvatska ima dovoljno policajaca i opreme da čuva vanjsku granicu Unije.

Božinović je upozorio i na problem još uvijek neusklađenog viznog režima pojedinih zemalja Zapadnog Balkana s onim u Uniji. To u praksi znači da netko iz zemalja za koje Srbija ili BiH ne traže vize mogu legalno zrakoplovom doći u Beograd ili Sarajevo, a potom se ilegalnim putevima, ako nema šengensku vizu, zaputiti prema EU. Naglasio je kako i Zagreb i Ljubljana na taj problem upozoravaju već godinama.

"Govorimo da se treba više fokusirati na Zapadni Balkan, da treba ojačati njihove kapacitete, da oni trebaju kontrolirati tko im sve dolazi u države na njihovim vanjskim granicama", naglasio je, prema pisanju Hine, Božinović.

Stručnjaci upozoravaju da nas zbog rata na Bliskom istoku čeka novi i još veći migrantski val

Stručnjaci s kojima je Euractiv razgovarao kažu kako smatraju da je suspenzija Schengena na zapadnim hrvatskim granicama, s kojom se sada suočavamo, posljedica pojačanih migrantskih kretanja i novih terorističkih napada na zapadu Europe, a posebno novog rata na Bliskom istoku.

Upravo bi rat između Izraela i Hamasa, ako dođe do eskalacije, mogao pokrenuti novi veliki migrantski val prema Europi, upozorava Marinko Ogorec, sigurnosni i vojni stručnjak te profesor na Veleučilištu Velika Gorica.

"Bojim se da ćemo se suočiti s vrlo velikim i ozbiljnim migrantskim valom, koji je posljedica rata na Bliskom istoku. Mogle bi se pojaviti i nove migrantske rute", kaže Ogorec za Euractiv.

Dodaje kako bi “volio vjerovati da je Hrvatska spremna“ za takav scenarij.

Ipak, kaže, u dosadašnjim potezima hrvatskih vlasti u implementaciji Schengena ne vidi greške. Vlada, napominje, odluke donosi na temelju sveobuhvatne procjene rizika, koje se redovito rade, i postojeće mjere su adekvatne za stupanj rizika s kakvim se trenutno suočavamo.

Ne vjeruje ni da će suspenzija šengenskih pravila na granici sa Slovenijom trajati unedogled. To bi, kako kaže, predstavljalo degradaciju funkcioniranja EU.

No, Hrvatska svakako mora biti na oprezu, posebno ako ratna zbivanja na Bliskom istoku pokrenu novi migrantski val prema Europi, napominje naš sugovornik.

'Ako pojačamo kontrole na granicama, opet će nas optužiti za policijsko nasilje nad migrantima'  

I jedna dobra poznavateljica hrvatske političke scene, koja je pristala razgovarati pod uvjetom anonimnosti, smatra da Hrvatska provodi adekvatan nadzor nad vanjskom granicom EU.

"Ne mislim da je Hrvatska tu u nečemu pogriješila. Gledajte, ako pojačate kontrole, onda ćete opet doći pod udar svjetskih medija i udruga koje će vas optužiti za policijsko nasilje prema ilegalnim migrantima. Ako popustite u kontrolama, opet ćete biti na udaru jer će vam reći da ne štitite dobro granicu. Stoga ne mislim da je naša strana tu napravila propust kada je riječ o zaštiti vanjske granice EU", zaključuje naša sugovornica, iza koje je veliko iskustvo u politici.

Izvor: Abed Rahim Khatib / AFP / Profimedia

I ona podsjeća da granične kontrole uvode i druge članice Schengena.

Zaoštreni odnosi u svijetu ne rade u korist Schengena 

Već i to dovoljno govori u prilog zaključku da se Schengen suočava s velikim problemima i da će nešto trebati promijeniti u njegovu funkcioniranju.

U svakom slučaju, Hrvati, a i državljani ostalih zemalja, od subote mogu računati na ponovnu kontrolu dokumenata na hrvatsko-slovenskoj granici. Hoće li ta mjera doista trajati samo deset dana ili dva mjeseca ili će je naši zapadni susjedi produžiti, vidjet ćemo uskoro.

Ono što se sa sigurnošću može reći je da zaoštreni odnosi u svijetu, a posebno novi rat na Bliskom istoku, ne rade u korist Schengena.