Osim mješovitih policijskih brigada, uspostavit će se i zajednički centri za prihvat stranaca te će se održavati tripartitni sastanci ministara unutarnjih poslova Italije, Slovenije i Hrvatske, dogovoreno je na sastanku u Trstu
Ministri unutarnjih poslova Italije, Hrvatske i Slovenije u četvrtak su u Trstu načelno dogovorili jačanje mješovitih patrola na granicama, osnivanje zajedničkih centara za strance i redovite sastanke ministara i ravnatelja policije.
Matteo Piantedosi, Davor Božinović i Boštjan Poklukar razgovarali su u Trstu o jačanju suradnje u nadzoru granica na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti, dva tjedna od ponovne uspostave kontrole na unutarnjim šengenskim granicama.
Strah od terorizma
Piantedosi je rako da je nadzor na granici uveden na temelju analiza opasnosti od terorizma.
"To je sa sobom donijelo neke mjere koje nisu dobro prihvaćene ni u Hrvatskoj, ni u Sloveniji, ni u Italiji, ali to je bilo neophodno temeljem analiza naših stručnjaka, posebno nakon sukoba Izraela i Palestine", izjavio je Piantedosi.
Mjere će biti na snazi dok se stanje ne popravi, iako svi ministri žele da se što prije vrati na prvobitno stanje.
Tri zaključka sa skupa u Trstu
Talijanski ministar istaknuo je tri zaključka sastanka. Prvi je uspostava stalne strukture za ustroj mješovitih policijskih brigada.
Druga mjera je uspostava zajedničkih centara za prihvat stranaca. Policijski čelnici dogovorit će operativne detalje obiju mjera.
Treći zaključak je da će format tripartitnih ministarskih sastanaka postati trajan. Policijski čelnici trebali bi češće razgovarati putem videokonferencija i razmjenjivati sigurnosne informacije.
Dobra suradnja među policijama, ali i obavještajnim agencijama
Ustvrdivši kako suradnja triju država nema alternative, hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da se suradnja odvija među policijom, ali i među obavještajnim agencijama.
"Uz sve europske politike, pitanje sigurnosti je nešto što na neki način najviše zanima naše građane. Zato je naša obveza da zajedničkom suradnjom i ovom i drugim formatima to ojačamo. Naša suradnja nema alternativu. Niti jedna država ne može se s time nositi sama", ocijenio je Božinović dodavši kako je od iznimne važnosti i dijalog prema zemljama Zapadnoga Balkana.
Podsjetio je kako je hrvatska policija stalno aktivna i da nije imala prazan hod od velike migrantske krize.
"Cijelo vrijeme podižemo opremljenosti i kapacitete naše policije te želimo naša iskustva podijeliti s našim susjedima na zapadnobalkanskoj ruti", poručio je Božinović.
Mobilne policijske patrole učinkovitije od statične granične policije
Božinović je istaknuo i kako su mobilne policijske patrole puno učinkovitije od statične kontrole na glavnim graničnim prijelazima.
Ove godine, kazao je, mješovite ophodnje otkrile su više od 500 organizatora ilegalnih prelazaka i evidentirale oko 26.000 prelazaka granice.
Slovenija podržava ulazak Rumunjske i Bugarske u Schengen
Poklukar je istaknuo da će biti potrebno riješiti problem vizne politike na razini Europske unije te da sva tri ministra rade na tome da stranci više ne ulaze u zemlje Zapadnog Balkana kao turisti, a potom odlaze na zapad.
Istodobno je podržao ulazak Bugarske i Rumunjske u Schengen te djelovanje Frontexa u Bosni i Hercegovini.
Zloupotreba azila u Hrvatskoj
U prilog tome, Božinović je naveo da postoji velik problem oko migranata koji zloupotrebljavaju institut azila u Hrvatskoj, da bi onda ilegalno išli dalje prema zapadnoj Europi.
Naglasio je da se evidentiraju svi državljani trećih zemalja koji iz Hrvatske dolaze u Sloveniju, a zatim u Italiju. Prema njegovim riječima, oni su i prije ulaska u Hrvatsku prešli teritorij barem jedne zemlje Europske unije, pa je i te zemlje pozvao na suradnju.
'Problem u zapadnobalkanskoj ruti, a ne u Hrvatskoj'
Na pitanje novinara je li u cijelo priči zapadnobalkanske migrantske rute problem u Hrvatskoj, ministri su odgovorili negativno.
"Problem je u ruti, ne Hrvatskoj", zaključio je talijanski ministar Piantedosi.