Hrvatsko glasanje u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda protiv rezolucije kojom se traži trenutni prekid vatre i 'humanitarno primirje' novi je povod sukobu šefa države i premijera
Novi sukob dvojice vodećih ljudi u izvršnoj vlasti u zemlji - ovoga puta oko stava koji je Hrvatska zauzela u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda o hitnoj uspostavi primirja na području Gaze - nastavio se i u ponedjeljak, kada je predsjednik Zoran Milanović optužio premijera Andreja Plenkovića da mu "radi iza leđa“.
"Ne da nisam konzultiran, nego je to odrađeno meni iza leđa“, kazao je Milanović novinarima.
'Slikao se s rusofilom, a obračunava se sa saborskim zastupnicima koji su protiv uvlačenja Hrvatske u rat'
Dodao je kako i dalje "čeka objašnjenje predsjednika Vlade o tome zašto je Hrvatska glasala protiv UN-ove rezolucije“.
"Čekamo da nam veliki dedramatizator objasni što su to zapravo napravili. Plenković se slikao s Novakom Đokovićem. To je, inače, onaj rusofil. Genijalni sportaš, za kojeg u principu navijam, ali rusofil. Istovremeno se obračunava sa saborskim zastupnicima koji su glasali protiv uvlačenja Hrvatske u rat i obuke vojnika za rat u Ukrajini, jer gledaju hrvatske interese, ali nema problema naslikavati se s ljudima koji su otvoreno na strani Moskve“, kazao je Milanović.
Time je zapravo nastavio spor koji je krenuo još u subotu, dan nakon glasanja u Općoj skupštini UN-a.
Hrvatska uz bok SAD-u, Izraelu i Austriji, ali i Gvatemali, Fidžiju i Tongi
Hrvatska je, podsjetimo, bila jedna od 14 zemalja koje su glasale protiv rezolucije koju je predložio Jordan, a u kojoj se traži hitna uspostava primirja i isporuka humanitarne pomoći stanovnicima Gaze.
Uz Hrvatsku, protiv rezolucije glasali su još SAD i Izrael, a među europskim državama Austrija, Češka i Mađarska.
Među ostalim članicama UN-a, protiv rezolucije bili su Gvatemala, Paragvaj, Papua Nova Gvineja, Fidži, Mikronezija, Marshallovi otoci, Nauru i Tonga.
Većina članica EU suzdržana, neke značajne članice Unije podržale rezoluciju
Rezoluciju je Opća skupština UN-a usvojila sa 120 glasova za. Podršku rezoluciji dale su i brojne članice Europske unije, među kojima su Francuska, Belgija, Irska, Španjolska i Malta te Slovenija.
Od ostalih europskih zemalja, zeleno svjetlo rezoluciji dale su, primjerice, Švicarska, Norveška i Turska, a od zemalja u okruženju Bosna i Hercegovina i Crna Gora.
Suzdržano je bilo 45 zemalja, a među njima i većina članica EU. Tako ni za ni protiv rezolucije nisu glasale, primjerice, Njemačka, Italija i Poljska, ali ni Grčka, Cipar, Bugarska i Rumunjska.
Od zemalja u okruženju Hrvatske, suzdržane su bile Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija.
Jednako su postupile i Velika Britanija, Kanada i Australija, kao i Japan.
Hrvatsko glasanje u Općoj skupštini uznemirilo je javnost, što se vidjelo i po reakcijama koje su odmah nakon glasanja - u petak kasno navečer po našem vremenu - krenule na društvenim mrežama.
Iz Ministarstva vanjskih poslova poručili da 'nisu mogli podržati rezoluciju u kojoj se ne osuđuje Hamas'
U subotu ujutro oglasilo se Ministarstvo vanjskih poslova koje je u priopćenju kazalo da Hrvatska "nije mogla podržati nacrt u kojem se ne imenuje niti spominje odgovornost Hamasa koji je izvršio napad i pokolj civila koji se smatra najvećim pojedinačnim stradavanjem Židova nakon Drugog svjetskog rata“.
"Stajalište Republike Hrvatske je otpočetka jasno i principijelno. Osuđujemo teroristički napad Hamasa, ističemo pravo Izraela na sigurnost i samoobranu, uz poštivanje odredbi međunarodnog humanitarnog prava, kao i zaštitu civilnog stanovništva“, ističe se u priopćenju hrvatske diplomacije.
Upozorava se da se u tekstu rezolucije ne spominje da je Hamas izvršio teroristički napad 7. listopada, kao i da se ne zahtijeva bezuvjetno puštanje talaca.
U Ministarstvu vanjskih poslova opovrgli su tvrdnje da je Hrvatska protiv "humanitarne stanke, pružanja pomoći Gazi ili zaštite civilnog stanovništva“.
'Predsjednik nije bio konzultiran ni obaviješten o stavu koji će zastupati hrvatski veleposlanik pri UN-u'
Malo nakon što je Ministarstvo vanjskih poslova u subotu ujutro objavilo priopćenje, priopćenjem se oglasio i Ured predsjednika.
"Veleposlanik Republike Hrvatske pri UN-u glasao je u Općoj skupštini UN-a protiv rezolucije kojom se poziva na trenutačno humanitarno primirje i zaustavljanje neprijateljstava u Gazi isključivo prema nalogu Vlade. Ured predsjednika Republike nije bio konzultiran niti obaviješten o stavu koji će u ime Republike Hrvatske zastupati hrvatski veleposlanik pri UN-u. Nije prvi puta da Vlada o vanjskopolitičkim odlukama ne konzultira predsjednika i tako krši ustavnu obvezu sukreiranja vanjske politike Republike Hrvatske s predsjednikom Republike“, poručili su iz Milanovićeva ureda.
Ustav u članku 99. kaže da šef države i Vlada 'surađuju u vanjskoj politici'
Ustav, naime, u članku 99. kaže da šef države i Vlada "surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike“.
Milanović je u priopćenju od subote upozorio i da je Vlada svojim potezom u Općoj skupštini UN-a "nepotrebno kompromitirala nacionalnu sigurnost i izložila Hrvatsku potencijalnim ugrozama, za što će morati snositi svu odgovornost“.
'Svrstali smo se uz Izrael i židovski narod, a protiv Hamasa'
Rasprava između Pantovčaka i Banskih dvora nastavljena je u subotu navečer, kada je nekadašnji ministar vanjskih poslova, a sadašnji savjetnik premijera, Mate Granić za N1 kazao da je Hrvatska trebala u Općoj skupštini UN-a glasati upravo onako kako je glasala.
"Ova odluka je snažan državnički potez. Svrstali smo se uz Izrael, uz židovski narod, a protiv terorističke organizacije Hamas“, kazao je Granić.
Dodao je kako nitko nije protiv mira i poštivanja humanitarnog prava, ali da je Izrael država koju je napao Hamas, kojeg se nigdje u rezoluciji ne spominje.
'Nije bilo vremena za konzultacije'
"Mi smo se svrstali uz SAD, našeg ključnog saveznika u zaustavljanju rata u BiH, a bez zaustavljanja rata ne bi bilo ni Oluje, ni oslobađanja okupiranih područja, ni mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja“, naglasio je Granić, naglasivši kako je Hrvatska "principijelna“.
Na pitanje zašto se Vlada nije konzultirala s predsjednikom, koji je sukreator vanjske politike, oko stava koji će službeni Zagreb zauzeti u New Yorku, Granić je kazao kako za tako nešto "nije bilo vremena“.
"Po Ustavu da, predsjednik je sukreator. Ovo je parlamentarna demokracija u kojoj sami znamo kakva je kohabitacija i u ključnim trenucima se moraju brzo i odlučno donositi odluke. Nema ovdje gubljenja vremena i mislim da je ovo apsolutno ispravan potez predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i hrvatske Vlade“, poručio je Granić.
Naglasio je da Hrvatska nije trebala biti suzdržana, za što se zalaže Milanović. Smatra da je Hrvatska ovime pokazala da je "na pravoj strani povijesti“.
'Mi smo potomci antifašista'
No, Milanović je u ponedjeljak ponovio da je Hrvatska u UN-u trebala ostati suzdržana.
"U ovoj situaciji šutjeti neću. Nemamo nikakve komplekse, niti smo proganjali Židove u Drugom svjetskom ratu da bih sada morao trpjeti svakakve poteze izraelske vlade, bez ikakve odgovornosti. Govorim to iz perspektive hrvatske države i hrvatskog naroda koji je bio maltretiran za sve. Dakle, mi nismo potomci nacista, mi smo potomci uglavnom antifašista, velike grupe ljudi koji su se borili za pravdu, katkad prenasilno i pogrešno. Kompleksa nemam. Imamo obraza i samopoštovanja da znamo gdje smo i da razlikujemo dobro od nedobra. Trenutno se tamo događa nedobro i nema nevinih. Nakon irskog premijera, to sam prvi u Europi upozorio“, kazao je Milanović.
'Je li Milanović konzultirao nas oko svojih stavova u vanjskoj politici?'
Iako je već danima u središtu nove političke bure na hrvatskoj sceni, Plenković se do ponedjeljka nije javno oglašavao o tome zašto je Hrvatska glasala protiv UN-ove rezolucije.
Ipak, premijer je u ponedjeljak u Parizu, gdje se sastao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i glavnim tajnikom OECD-a Mathiasom Cormannom, novinarima komentirao Milanovićeve poruke da ga Vlada nije konzultirala oko stava koji će Hrvatska zauzeti na glasanju o rezoluciji UN-a.
"Je li on konzultirao nas - ministarstvo ili Vladu, kada je htio blokirati Švedsku i Finsku? Je li nas konzultirao kada je rekao da je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt 'svinjar', je li nas konzultirao kada ima proruske i antiukrajinske stavove, je li nas konzultirao kada ima anti-NATO, antiameričke i antieuropske stavove? Naravno da nas nije nikada konzultirao, nego govori što god hoće. Dakle, imamo posla s nekim tko godinu i pol dana vodi neku svoju politiku koja je štetna za hrvatsku vanjsku politiku“, obrušio se Plenković na Milanovića.
'Hrvatska bi podržala rezoluciju da se u njoj osudi teroristički napad Hamasa'
Odbacio je tvrdnje da je ugrožena nacionalna sigurnost.
Plenković je pojasnio i da bi Hrvatska "odmah glasala za da je u toj rezoluciji lijepo pisalo - osuđujemo teroristički Hamasov napad, ali toga tamo nije bilo, jer je jedan ogroman broj članica UN-a bio protiv toga“.
'Ako se Vlada nije konzultirala s predsjednikom oko vanjske politike, onda je to protuustavno'
Dok se nastavljaju sukobi između predsjednika i premijera - ili, kako neki to vole reći, teška kohabitacija - stručnjaci s kojima je Euractiv razgovarao upozoravaju da se takvim lošim odnosom između dvojice vodećih ljudi u izvršnoj vlasti urušava međunarodni ugled zemlje. No, ističu i kako Ustav jasno kaže da vanjsku politiku zajednički kreiraju šef države i šef Vlade.
"Ako je točno ovo što kaže Milanović, da ga Vlada nije konzultirala, onda je to protuustavno. Svi su dužni poštivati Ustav“, upozorava za Euractiv politolog i sociolog Anđelko Milardović.
Dodaje kako, po slovu Ustava, "Plenković ne može samostalno određivati što je hrvatska vanjska politika“, niti "raditi po diktatu međunarodne zajednice“.
"Naša vanjska politika postaje predmet ismijavanja i sprdnje“, ocjenjuje Milardović.
Smatra da je Hrvatska u Općoj skupštini UN-a trebala zauzeti neutralnu poziciju, odnosno ostati suzdržana, kao što je, uostalom, učinila i većina članica EU.
"Mi smo mala zemlja i nebitni smo u međunarodnim odnosima. Nismo trebali ovako iskakati", poručuje Milardović.
'Vlada preuzima funkcije koje, po Ustavu, mora dijeliti s drugima'
I politički analitičar i nekadašnji hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević vjeruje da je Hrvatska u UN-ovoj Općoj skupštini trebala biti suzdržana. Već i time bi se, kaže, poslala jasna poruka da osuđuje terorizam.
Naš sugovornik ističe da se napad Hamasa na Izrael i pokolj nad izraelskim civilima ničim ne može opravdati. No, upozorava, ne mogu se opravdati ni strahoviti udari Izraela na Gazu, u kojima su dosad stradale tisuće palestinskih civila.
I Kovačević podsjeća da Ustav jasno propisuje kako se vanjska politika definira u suglasju Vlade i predsjednika, a tako definiranu provodi Ministarstvo vanjskih poslova.
Upozorava, međutim, da je Vlada na sebe preuzela i funkcije koje, po slovu temeljnog zakona zemlje, mora dijeliti sa šefom države. Nešto slično se, napominje, dogodilo i sa Saborom, koji bi trebao nadzirati Vladu, dok u praksi Vlada zapravo kontrolira Sabor.
"To je unutarnjopolitička igra koja se sve više rezultira i slabljenjem međunarodnog položaja Hrvatske“, zaključuje Kovačević za Euractiv.