Hrvatski premijer Andrej Plenković i francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarali su o stanju na Bliskom istoku i ilegalnim migracijama
Hrvatski premijer Andrej Plenković i francuski predsjednik Emmanuel Macron složili su se u ponedjeljak u Parizu da se zalažu za smirivanje krize na Bliskom istoku i zaštitu civila, uz jasnu osudu Hamasova napada na Izrael.
Plenković se u francuskoj prijestolnici sastao s Macronom prije nego što će sudjelovati na sastancima u sjedištu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), čija Hrvatska nastoji postati članicom.
Sastanak u Elizejskoj palači
"Uz jasnu osudu terorističkog napada Hamasa na Izrael, zalažemo se za smirivanje krize na Bliskom istoku i za zaštitu civila”, napisao je Plenković na X-u nakon sastanka u Elizejskoj palači.
Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je u petak rezoluciju kojom se poziva na "trenutačno, trajno i održivo humanitarno primirje" u Gazi, ali u dokumentu se imenom ne spominje Hamas pa je protiv rezolucije glasalo 14 zemalja, među njima i Hrvatska. Francuska je podržala rezoluciju.
Izrael je pojačao blokadu i bombardiranje Gaze nakon ubilačkog napada 7. listopada u kojem je Hamas u jednom danu pobio oko 1400 ljudi, a oteo 239. Hamasovo Ministarstvo zdravstva objavilo je da je do sada u zračnim udarima poginulo preko 8000 Palestinaca.
Kupnja Rafalea jača partnerstvo Hrvatske i Francuske
Plenković je u objavi dodao da se razgovaralo i o "sprečavanju ilegalnih migracija i potrebi rješavanja problema na izvoru”, te da su "prepoznati napori koje Hrvatska ulaže u zaštiti vanjskih granica Europske unije”.
Plenković i Macron razgovarali su i o bilateralnim i europskim temama, a "uspješan proces nabave Rafalea jača partnerstvo Hrvatske i Francuske koje želimo staviti i u funkciju razvoja gospodarskih odnosa”.
Hrvatska je od Francuske kupila dvanaest višenamjenskih borbenih aviona Rafale od kojih će prvih šest doći u Hrvatsku početkom drugog tromjesečja 2024., a ostali prema ugovorima.
"Krize u susjedstvu EU zahtijevaju snažnu suradnju članica i odvažna rješenja”, naglasio je hrvatski premijer.
Plenković i Cormann potpisali pismo o ulasku Hrvatske u Radnu skupinu OECD-a protiv korupcije
On se potom sastao u sjedištu OECD-a s glavnim tajnikom te organizacije Mathiasom Cormannom, nakon čega će sudjelovati na Vijeću OECD-a.
Uoči sastanaka, Plenković i Cormann potpisali su pismo o prihvaćanju članstva Hrvatske u Radnoj skupini OECD-a protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama.
Tim se dokumentom Hrvatska obvezuje da će pristupiti Konvenciji za borbu protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju što prije, što je još jedan važan korak na putu prema članstvu u OECD-u.
Hrvatska želi u OECD
Hrvatska je 2017. podnijela zahtjev za članstvo u OECD-u, organizaciji koja okuplja 38 zemalja, a službeno je započela pristupni proces u srpnju 2022.
Po ranijim riječima zamjenika glavnog tajnika te organizacije, Hrvatska bi mogla pristupiti za tri do sedam godina.
Godine 2025. očekuje se drugi ekonomski pregled Hrvatske, nakon prvog iz rujna ove godine. Dva ekonomska pregleda preduvjet su da bi zemlja mogla postati članicom.
Uz Hrvatsku, ostale zemlje kandidati za članstvo u OECD-u su Argentina, Brazil, Bugarska, Rumunjska i Peru.
Posljednja zemlja koja je pristupila OECD-u bila je Kostarika 2021.
Doprinos Hrvatske Programu OECD-a za Ukrajinu
Plenković je Cormmanu uručio i pismo o doprinosu Programu OECD-a za Ukrajinu u iznosu od 250.000 eura.
Uz predsjednika vlade u posjetu OECD-u su i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i ministar financija Marko Primorac.