Postojeći Zakon o izbornim jedinicama, sukladno odluci ustavnih sudaca, prestaje važiti 1. listopada, a Sabor do tada mora usvojiti novi zakon, jedan od ključnih za provedbu izbora.
Ustavni sud je u utorak ukinuo Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje važiti 1. listopada do kada bi Hrvatski sabor trebao osigurati provedbu ustavnog jamstva jednakog biračkog prava.
U sažetku objavljenom nakon sjednice, Ustavni sud je naveo da je u ovoj odluci pošao od svoje dosadašnje prakse, odnosno načelnih stajališta izrečenih u prosincu 2010. i rujnu 2015.
Sabor nije reagirao, iako ga je Ustavni sud u više navrata upozoravao
Ističući da od prvog upozorenja 2010. do danas Sabor nije ispunio svoju obvezu kroz zakonodavne intervencije u izborno zakonodavstvo, Ustavni sud je naveo da "razumijevanje i povjerenje ne mogu biti takvi da u pitanje dovedu temeljno pravo općeg i jednakog biračkog prava".
Ustavni sud utvrdio je da utvrđene razlike u broju birača između velikog broja izbornih jedinica, koje proizlaze iz neovisnih službenih izvora i koje su prisutne kroz dugo razdoblje, dovode u sumnju demokratski karakter cjelokupnih izbora, a s obzirom na očito odstupanje od supstancijalnog aspekta jamstva jednakog i općeg biračkog prava iz članka 45. Ustava.
Štoviše, opseg odstupanja ukazuje na veliku vjerojatnost izravnog i neposrednog utjecaja na konačni ishod izbornog postupka, ako bi on bio proveden prema postojećim zakonskim odredbama, izvijestio je Ustavni sud.
Postojeći izborni sustav značajno odstupa od načela jednakog biračkog prava
Stoga su ustavni suci zaključili je da trenutni izborni sustav, koji se temelji na 10 izbornih jedinica, značajno odstupa od načela jednakog biračkog prava, prije svega u njegovom supstancijalnom aspektu, koji jamči jednaku glasačku moć svakog birača odnosno težinu svakog glasa.
Ustavni sud od 2010. upozorava na potrebu izmjene propisa po kojima se provode parlamentarni izbori, jer su neke izborne jedinice već tada kršile zakonski uvjet da broj birača ne smije odstupati od prosjeka za više od pet posto. No, ni jedan saziv Sabora s tim u vezi nije ništa poduzeo.
U međuvremenu su provedena i dva popisa stanovništva, a rezultati posljednjeg pokazali su da se ta odstupanja u međuvremenu povećala do razine koja bi u pitanje mogla dovesti ustavnost idućih izbora.
Malenica: Mogući modeli kreću se od razmjernog broja zastupnika do prekrajanja granica izbornih jedinica
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica najavio je da će ministarstvo kojem je na čelu, temeljem odluke Ustavnog suda, krenuti u pripremu izmjena i dopuna Zakona o izbornim jedinicama, kako bi ih Sabor mogao usvojiti do 1. listopada.
Dodao je da će se u idućem razdoblju intenzivirati razgovori o izbornom modelu, odnosno modelu izbornih jedinica. Ti se modeli kreću, otkrio je novinarima, od razmjernog broja zastupnika po izbornim jedinicama pa do kreiranja novih granica izbornih jedinica.
"Tako da će vjerojatno neki od tih modela, koji su bili u javnosti, biti model s kojim ćemo ići na sljedeće parlamentarne izbore", poručio je Malenica, naglasivši kako će izmjene biti gotove u roku da bi ih Sabor izglasao do 1. listopada.
Ne bi se trebao povećavati broj saborskih zastupnika, a u igri nisu ni zabrane predizbornih koalicija
Za mogućnost povećanja broja saborskih zastupnika sa 151 na 159 rekao je kako "taj model u ovom trenutku nije aktualan i nije na stolu". Nije se razgovaralo, dodao je, ni o mogućnosti zabrane predizbornih koalicija, kao ni o povećanju izbornog praga.
Vezano uz neusklađenost i nesrazmjer između broja u popisu stanovništva i u Registru birača, Malenica je kazao da je popis statistički prikaz, dok se Registar birača kreira kroz registar prebivališta te je, kada je riječ o izborima, jedini relevantan.