Tisuće ljudi okupilo se u nedjelju na ulicama Barcelone da bi prosvjedovalo protiv "državnog udara", kojeg priprema španjolska vlada za amnestiju svih koji su sudjelovali u pokušaju katalonskog otcjepljenja 2017. godine
Prosvjed je reakcija na najavu ljevičarske platforme Sumar, koja u utorak namjerava uvrstiti u španjolski ustav izvanredne mjere pomilovanja , a koje, pak, traže katalonske independističke stranke kao uvjet za formiranje nove vladajuće koalicije na državnoj razini.
Prosvjednici su u nedjelju mahali španjolskim zastavama, a među njima su bili istaknuti članovi vodeće oporbene stranke, konzervativne Partido Popular (PP/EPP) i desničarske stranke Vox, treće po veličini u novom sazivu parlamenta. Svi su oni izrazili protivljenje novim zakonom o oprostu.
'Ne u moje ime'
Neki od slogana proscjednika bili su "Ne u moje ime: ni amnestija ni samoopredjeljenje" i "Puidgemont u zatvor!".
Carles Puigdemont je lider katalonskog separatističkog pokreta koji je od 2017. i referenduma o neovisnosti, koji je kasnije proglašen neustavnim, i živi u bijegu u Belgiji.
Uvjet za sastavljanje nove španjolske vlade
Međutim, zakon o amnestiji i novi referendum o neovisnosti za Kataloniju dva su glavna zahtjeva koje traže katalonske separatističke stranke kako bi u nacionalnom parlamentu podržale novu vladu pod dosadašnjim premijerom Pedrom Sanchezom (PSOE/S&D).
Prosvjed je organizirala udruga Societat Civil Catalana (SCC), građanska inicijativa protiv separatističkog pokreta u Kataloniji. Prosvjednici su pozvali Sancheza da ne popušta zahtjevima separatističkih stranaka Junts per Catalunya (JxCat) koju predvodi Puigdemont i Republikanske ljevice Katalonije (ERC).
Na prosvjed je došao lider Partido Popular, Alberto Núñez Feijóo, s kojim će se Sanchez sastati u ponedjeljak, vođa Voxa Santiago Abascal i kontroverzna čelnice regije Madrid Isabel Díaz Ayuso (PP), za koju se vjeruje da je buduća kandidatkinja za novu šeficu stranke.
"Ne radi se o amnestiji koja želi pomirenje, nego samo mjesto u vladi. Ta stranka ne želi koegzistenciju, već traži ekonomsku transakciju u zamjenu za formiranje vlade, za što nudi sedam glasova [zastupnika JxCata]", požalio se Feijóo.
'Amnestija nije pravda'
Vox je na prosvjed došao s transparentom sa sloganom "Ne amnestiji! Ne Sanchezovom državnom udaru!" Na skupu je bilo i natpisa poput "Amnestija nije pravda" i "Separatističke stranke trebaju biti ilegalne".
U nedjelju je bilo ključno "vratiti se u Barcelonu i pružiti podršku svim Kataloncima koji pate i Španjolacima koji su zabrinuti zbog onog što se događa", kazao je Abascal.
Ipak, unatoč prosvjedima, politički krugovi u Madridu i Barceloni pretpostavljaju da će vlada donijeti zakon o amnestiji ili nešto vrlo slično, vjerojatno do kraja studenog ili prije kraja tekuće godine.
Prošlog tjedna, Sanchez je priznao kako je za "zatvaranje političkih rana" između Madrida i Katalonije potrebna "velikodušnost", iako je naglasio da se tu misli isključivo na pitanje amnestije, budući da je mogućnost novog referenduma isključena.
Sumar nudi 'velikodušan prijedlog'
U međuvremenu, Yolanda Díaz, čelnica ljevičarske platforme Sumar i potencijalna kandidatkinja za potpredsjednicu u Sanchezovoj budućoj vladi, priopćila je kako će njezina stranka u utorak predstaviti zaključke skupine stručnjaka o tome kako bi se zakon o oprostu mogao uklopiti u španjolski ustav.
U skladu s tim zaključcima, od kojih je neki procurio u javnost i koje je objavila novina El País, Sumar predlaže da se od 2013. nadalje retroaktivno izbriše kaznena odgovornost svih optuženih ili osuđenih za djela čiji je politički cilj bilo "samoodređenja Katalonije." To bi se potencijalno moglo primijeniti na oko 5000 ljudi, špekuliraju španjolski mediji.
Još 2021. stranke ERC i JxCat predložile su španjolskom parlamentu takav oblik zakona o oprostu, iako su ga pravni stručnjaci tada odbacili kao neustavan. Sanchezov PSOE se tada priključio PP-u i Voxu u glasanju za odbacivanje prijedloga.
Sumar sada želi donijeti zakon o amnestiji ili neku vrlo sličnu pravnu formulaciju, koju PP i Vox kasnije neće moći osporavati pred ustavnim sudom, kao što su već obje stranke najavile.
Hoće li pokušati ponovno?
Sumarov prijedlog uključivao bi amnestiju za sve radnje vezane za katalonsko "samoodređenje," što uključuje sva kaznena djela povezana sa separatističkim pokretom koja su počinjena od 2013. naovamo, uključujući i nezakoniti referendum održan u Kataloniji u studenom 2014.
Tada je glasačima bilo postavljeno pitanje: "Želite li da Katalonija bude država? Ako je odgovor potvrdan, želite li da ta država bude neovisna?". Prema podacima tadašnje regionalne vlade čak 80,76 posto birača podržalo je katalonsku neovisnost.
Međutim, najnovije ankete pokazuju vrlo drugačiju sliku, jer po njima, samo 42 posto Katalonaca podržava potencijalnu neovisnost.
No, ako španjolska ljevica pristane na amnestiju - što se trenutno čini vrlo izglednim - to bi moglo omogućiti da katalonski separatisti za nekoliko godina pokrenu novi pokušaj otcjepljenja od Španjolske.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Thousands protest Sánchez’s ‘coup’ pardoning Catalan separatists)