Odnosi Armenije i Rusije, formalnih saveznica, nastavljaju se pogoršavati, posebno nakon što ruske snage nisu pomogle Armencima u Gorskom Karabahu i nisu spriječile egzodus tamošnjeg armenskog stanovništva
Armenski parlament u utorak je ratificirao pristupanje Međunarodnom kaznenom sudu (MKS), nakon obavljenih brzih rasprava o ovom projektu.
Taj je potez armenskih vlasti naljutio Moskvu, s obzirom na to da je Sud na proljeće izdao nalog za uhićenjem ruskoga predsjednika Vladimira Putina, kojeg optužuje za deportaciju ukrajinske djece u Rusiju, a što je Moskva osudila.
'Pogrešna odluka'
Kremlj je stoga u utorak ocijenio "pogrešnom" odluku Armenije, povijesnog saveznika Moskve, o ratifikaciji članstva u Haškom sudu.
"Ne vjerujemo da je pristupanje Armenije Rimskom statutu ispravno sa stajališta bilateralnih odnosa. I dalje smatramo da je to pogrešna odluka", rekao je novinarima glasnogovornik ruskog predsjedništva Dmitrij Peskov.
U Moskvi kažu da Erevanu ne preostaje 'ništa bolje' od savezništva s Rusijom
Posljednjih su se mjeseci odnosi između Moskve i Erevana znatno pogoršali, s obzirom na poraz armenskih pobunjenika u borbi protiv Azerbajdžana u Gorskome Karabahu, pa je Peskov ocijenio da Armeniji nije preostalo "ništa bolje" od savezništva s Moskvom.
Armenija je članica Organizacije ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO ili ODKB, kako glasi njegova ruska kratica), vojnog saveza na čelu s Rusijom koji čini nekoliko bivših sovjetskih republika.
Rusija je i glavni opskrbljivač Armenije oružjem te ondje ima vojnu bazu.
Armenija je i članica Euroazijske ekonomske unije (EAEU), gospodarskog bloka u kojem su Rusija i još četiri bivše sovjetske republike.
Pristupanje Armenije MKS-u usmjereno ponajprije protiv Azerbajdžana
Analitičari, međutim, ističu kako ratifikacija članstva Armenije u Haškom sudu i nije toliko usmjerena protiv Rusije, koliko protiv Azerbajdžana.
Azerbajdžan je prije nekoliko dana poduzeto kratku vojnu akciju s ciljem vraćanja pod svoj nadzor Gorskog Karabaha, enklave naseljene pretežno armenskim stanovništvom koja se nalazi unutar međunarodno priznatih granica Azerbajdžana, ali u kojoj Baku još od raspada SSSR-a nije imao kontrolu. Nakon sloma armenskih pobunjenika, gotovo cjelokupno armensko stanovništvo - njih više od 100.000 - napustilo je Gorski Karabah.
U Erevanu su Azerbajdžan optužili za etničko čišćenje Gorskog Karabaha. U Bakuu odbacuju takve tvrdnje, ističući da su etnički Armenci sami otišli iako su im azerbajdžanske vlasti zajamčile sva prava.
Spor Armenije i Rusije oko ruske uloge u Gorskom Karabahu
No, jasno je da će pristupanje Armenije Sudu imati posljedice i na njene odnose s Rusijom, budući da je MKS za ruskim predsjednikom raspisao međunarodnu potjernicu.
Analitičari kažu da se radi o svojevrsnoj poruci Erevana Moskvi, budući da ruska vojska, koja je raspoređena u Gorskom Karabahu i koja je nadzirala Lačinski koridor, koji je Karabah povezivao s Armenijom, nije zaustavila azerbajdžanski napad na Gorski Karabah, niti je spriječila egzodus tamošnjih Armenaca.
U Erevanu smatraju da im je Rusija, s obzirom na formalno savezništvo koje ima s Armenijom, bila dužna pomoći. U Moskvi su, s druge strane, kazali kako se obveza pomoći Rusije odnosi na samu Armeniju, dok je Gorski Karabah, po međunarodnom pravu, dio Azerbajdžana.