Stručnjaci preporučuju da se oteža dobivanje azila u EU i da zemlje Zapadnog Balkana usklade svoju viznu politiku s onom u Uniji te da se tako obeshrabre migranti da ilegalno prelaze šengensku granicu
Nije prošlo ni punih devet mjeseci od pristupanja Hrvatske Schengenu, a duž slovenske granice s našom zemljom ponovno su osvanule policijske kontrole.
Kontrole, doduše, (još) nisu granične - čak se ne nalaze ni na nekadašnjim graničnim prijelazima, nego nešto dublje unutar slovenskog teritorija, a nisu raspoređene ni duž cijele granične linije, nego "samo" na pojedinim, "kritičnim" lokacijama. Službeni naziv im ni nije "granične kontrole“, već "privremeni kontrolni punktovi".
U Zagrebu i Ljubljani tvrde da granične kontrole nisu ponovno uvedene
No, koliko god se i u Zagrebu i u Ljubljani iz petnih žila upirali dokazati da se ne radi ni o kakvoj derogaciji Schengena, već o mjerama koje svaka članica šengenske zone ima pravo poduzeti u određenim slučajevima - u ovom slučaju, zbog suzbijanja novog migrantskog vala - činjenica je da stanje na hrvatsko-slovenskoj granici od srijede više nije isto kakvo je bilo u proteklih nešto manje od devet mjeseci.
Naime, slovenski policajci ponovno mogu zaustavljati vozila koja prijelaze granicu i od vozača tražiti da im pokažu dokumente.
Broj ilegalnih migranata u Sloveniji se ove godine utrostručio
Informacija da je Slovenija u srijedu ponovno uvela određeni oblik kontrole putnika na pojedinim dijelovima granične crte odjeknula je u Hrvatskoj poput groma iz vedrog neba.
Slovenski ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar negirao je da njegova zemlja ponovno uspostavlja graničnu kontrolu na granici s Hrvatskom. Tako nešto, dodao je, "trenutno nije na stolu".
No, priznao je da je slovenska policija pojačala nadzor na najkritičnijim dijelovima granice. Riječ je o područjima koje pokrivaju Policijska uprava Kopar (slovenska Istra i Kras) i Policijska uprava Novo Mesto (Dolenjska s Belom krajinom i slovenska Donja Posavina). Upravo je na tim područjima, naime, zabilježen najveći broj ilegalnih prelazaka granice.
Slovenski su mediji tijekom dana objavili podatak da je od početka godine do kraja kolovoza registrirano više od 36.000 ilegalnih prelazaka granice. To je gotovo trostruko više nego u istom lanjskom razdoblju, kada je broj registriranih ilegalnih migranata u Sloveniji bio nešto manji od 14.000.
Stoga su se u Ljubljani odlučili na jačanje nadzora u blizini granične linije s Hrvatskom. Kažu da će po potrebi zaustavljati vozila i provjeravati ih, odluku o čemu će donositi svaki policajac za sebe.
Ne odbacuju ni mogućnost ponovnog uvođenja graničnih kontrola
U slovenskoj vladi poručuju kako nije riječ o ponovnom uvođenju granice, već o "pojačanim kompenzacijskim mjerama", na koje svaka članica Schengena ima pravo. Unatoč tome, slovenski ministar policije, prema pisanju slovenskih i hrvatskih medija, nije odbacio ni mogućnost ponovnog uvođenja graničnih kontrola.
"Ako se kao ministar unutarnjih poslova zapitam što sam učinio u svom prvom mandatu ovdje u MUP-u, mogu samo odgovoriti da nikada nisam mislio da ću zatvoriti zapadnu granicu s Italijom, ali jesam za vrijeme Covida-19. Dakle, i ovdje kažem - nikad ne reci nikad", kazao je Poklukar, a prenijela je Hina.
I Hrvatska provodi kompenzacijske mjere
I njegov hrvatski kolega, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, za Hinu je kazao kako slovensko uvođenje policijskih punktova duž dijela granice s Hrvatskom ne znači derogaciju Schengena. To je ponovio i za Euractiv.
Riječ je, naglasio je Božinović, o pojačanom nadzoru granice zbog aktivnosti krijumčara. Nešto slično, istakao je, provodi i Hrvatska putem kompenzacijskih mjera uvedenih nakon ukidanja graničnih prijelaza, odnosno nakon što je naša zemlja pristupila Schengenu.
Božinović je pojasnio kako se prekogranični promet između Hrvatske i Slovenije i dalje odvija po šengenskom režimu i bez zaustavljanja.
Nismo, međutim, uspjeli saznati što Vlada namjerava napraviti kako bi zaustavila priljev ilegalnih migranata, posebno preko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Dio oporbe za raspoređivanje vojske na pojedinim graničnim točkama s BiH
Upravo je masovan dolazak ilegalnih migranata ponovno vruća tema u hrvatskoj politici.
Dok se saborska zastupnica stranke Možemo Sandra Benčić slaže da je slovensko uvođenje policijskih kontrolnih punktova duž granice s Hrvatskom "problematično", ali se protivi pokušajima rješavanja problema ilegalnih migracija silom, njen kolega iz Mosta Nino Raspudić odluku o slovenskim policijskim punktovima duž granice nazvao je "dramatičnom" te se ponovno založio za to da se vojska rasporedi duž nekoliko kritičnih točaka na granici s BiH.
Raspudić je pritom odbacio tvrdnje da se zalaže za dizanje zidova prema Hrvatima u BiH jer, kako je ocijenio, migranti u Hrvatsku ni ne dolaze preko područja u susjednoj državi u kojima su Hrvati većinsko stanovništvo, niti sami Hrvati iz BiH ilegalno ulaze na područje Hrvatske, već za prelazak granice koriste granične prijelaze.
Milanović rješenje za migrantsku krizu vidi u što hitnijem integriranju BiH u EU
U raspravu se u srijedu uključio i predsjednik Zoran Milanović koji je kazao da slovenskoj strani ne zamjera na potezu koji je poduzela.
"Naša policija radi što može, više od toga ne može i ne smije. I tako je stalno kritiziraju da prekoračuje ovlasti. Ja mislim da to ne rade, čuvaju državnu granicu. A sada vidimo da nema Europe bez granica, postoji Europa bez graničnih kontrola, pa se onda opet uvedu. Granica nije šala, hrvatska policija radi što može", kazao je Milanović.
Kako je prenio Pantovčak u priopćenju, Milanović rješenje za migrantsku krizu koja se iz BiH prelijeva na Hrvatsku i dalje na ostatak Unije vidi u što skorijem primanju BiH u EU.
"Jedini način da se to riješi je da se BiH što prije integrira u EU. BiH se tretira kao kolonija, ne da im se da dišu, kritizira se jedne pa druge. Ajde da ih probamo malo dublje inkorporirati u EU. To je Hrvatskoj važno jer je BiH, na neki način, 'u trbuhu' Hrvatske, a nije Hrvatska. Idemo ih probati integrirati. Ako Ukrajina može biti kandidat, onda je BiH već trebala biti u EU", poručio je Milanović.
BiH je, inače, krajem prošle godine postala kandidat za članstvo u EU. U Sarajevu se nadaju otvaranju pristupnih pregovora do kraja godine, što službeni Zagreb podržava.
Prijedlozi postavljanja žilet-žice i gradnje zida prema dijelovima BiH
Koliko je poznato, najveći dio ilegalnih migranata na područje Hrvatske dolazi preko zapadnog dijela BiH, odnosno preko područja Unsko-sanskog kantona u Federaciji BiH. Upravo je na tom području Hrvatska teritorijalno najuža jer je od Velike Kladuše u BiH pa do Slovenije manje od 100 kilometara.
No, iako je posljednjih mjeseci bilo poziva da se taj dio granice Hrvatske i BiH opasa žilet-žicom ili čak zidom, Vlada Andreja Plenkovića odbijala je takve zahtjeve, kao što se protivila i slanju vojske na granicu s BiH.
'Migranti mogu kliještima prerezati žicu'
Vojni i sigurnosni stručnjak i predavač na Veleučilištu Velika Gorica Marinko Ogorec kaže da se hrvatska policija, što se migrantske krize tiče, u posljednje vrijeme našla u teškoj poziciji, ali smatra da policajci dobro rade svoj posao.
"Suočavamo se s tri do četiri puta većim brojem migranata nego ranije. To je veliko opterećenje za hrvatsku policiju“, ocjenjuje Ogorec za Euractiv.
Međutim, kaže, problem ilegalnih migracija ne može se riješiti ni gradnjom zida ni postavljanjem žilet-žice. I jedno i drugo, naime, potrebno je nadzirati, a hrvatskoj policiji nedostaje ljudi. Osim toga, ograde se dosad nisu pokazale pretjerano učinkovitima u zaustavljanju velikih skupina migranata.
"Zar mislite da migranti ne nose kliješta i da ne mogu prerezati žicu?", napominje Ogorec.
Izlaz u reformi politike azila i demotiviranju migranata da dolaze u EU
Izlaz vidi u demotiviranju migranata da dolaze u EU, pa tako i u Hrvatsku, iako je za najveći broj njih Hrvatska samo prolazna stanica na putu prema bogatijim europskim zemljama. No, to je nešto što podrazumijeva reformu sustava azila, a za što je potrebno postići dogovor na razini Unije.
"Kada bi se pooštrili uvjeti za dobivanje azila, migrante bi to demotiviralo da traže azil na području EU", kaže Ogorec.
Problematična vizna politika Srbije i BiH
Dodaje i kako bi EU trebala inzistirati na usklađivanju viznog režima Srbije i BiH s onim u Uniji. I to bi onda obeshrabrilo dolazak migranata, budući da oni često legalno dolaze u Srbiju i BiH, a potom ilegalnim putem pokušavaju ući u EU.
Štoviše, Ogorec smatra da bi se i BiH i Srbija, kao i ostale zemlje europskog jugoistoka, mogle priključiti novoj, strožoj politici azila Unije. To bi, vjeruje, bilo i u njihovom interesu.
Malo vjerojatno da je posrijedi hibridni rat
Na kraju, otvorenim ostaje pitanje jesu li ovako masovna kretanja migranata doista spontana ili iza njih netko stoji. Kada je, primjerice, krajem 2021. i početkom 2022. godine val migranata iz Bjelorusije počeo pritiskati Poljsku i ostale članice Unije koje graniče s tom bliskom saveznicom Rusije, bjeloruskog su predsjednika Aleksandra Lukašenka u EU optužili da stoji iza migranata i njihova dovođenja na granicu te da zapravo vodi hibridni rat protiv Unije.
Ogorec kaže kako ne vjeruje da je to sada slučaj kod zapadnobalkanske rute. Ipak, ističe, jasno je da pojedine organizirane kriminalne skupine izvlače korist od ilegalnih migranata. Također, dodaje, postoje elementi koji ukazuju na organiziranost migrantskih skupina.
Unatoč tome, zaključuje, ne želi nagađati tko bi eventualno mogao stajati iza njih. Naravno, ako uopće netko i stoji.
Migrantska kriza dominirat će u izbornim kampanjama
U svakom slučaju, migrantsko pitanje već sada je postalo ključno u politici EU, a sve je izglednije da će postati i jedna od glavnih tema u kampanjama koje će se voditi u Hrvatskoj za parlamentarne, europske i predsjedničke izbore u sljedećoj godini.
Nema sumnje da će odnos prema ilegalnim migrantima sve više određivati i politiku EU prema kandidatima, posebno onima na Zapadnom Balkanu.