Dok se središnja Grčka tek počinje oporavljati od smrtonosnih poplava izazvanih olujom Daniel početkom rujna, grčka vlada sve više je pod povećalom zbog slabe pripreme i neuspjeha u provedbi direktiva EU o upravljanju poplavama
Oluja Daniel bila je najsmrtonosnija tropska oluja u povijesti koja je pogodila Grčku i druge dijelove Mediterana početkom rujna, ostavivši iza sebe 17 poginulih i prouzročivši veliku štetu na infrastukturi i poljoprivredi.
Grčko državno tužiteljstvo pokrenulo je i službenu istragu kako bi se utvrdila adekvatnost preventivnih mjera za obranu od poplava koje spadaju pod nadležnost lokalnih vlasti.
Upitne intervencije na nasipima
A u grčkim medijima pojavile su se i optužbe za upitne odluke o intervenciji na obližnjim nasipima, što je potaknulo rasprave o mogućnosti da su neka područja namjerno poplavljena.
Kako se navodi, regionalne i lokalne vlasti tražile probijanje nasipa na rijeci Kalentzis kako bi e time preusmjerila rijeka i smanjile poplave u većim gradovima nizvodno.
Ako se istragom utvrdi da je to doista i bio slučaj, to će značiti da su obližnja sela, uništena poplavama, bila žrtvovana. Tijela regionalne i lokalne samouprave sad okrivljuju jedna drugu za donošenje te odluke.
Istraga bi trebala utvrditi tko snosi krivicu, no cijela situacija ponovno ističe nedovoljnu pripremljenost Grčke za takve katastrofalne vremenske nepogode.
Zanemarene direktive Unije
Dok se poplavne vode polako povlače i opseg štete postaje sve vidljiviji, javlja se sve više poziva upućenih vladi i lokalnim vlastima da poboljšaju obranu od ekstremnih vremenskih pojava izazvanih klimatskim promjenama.
Ranije ovog mjeseca, premijer Kyriakos Mitsotakis najavio je niz mjera za pomoć i obnovu regije Tesalije, najviše pogođene Danielom.
Među tim mjerama, koje se uglavnom odnose na naknadu štete pogođenom stanovništvu, je i uspostava novog tijela za gospodarenje vodama u Tesaliji, koje će biti odgovorno za završetak sanacijskih radova u toj regiji, kao i za upravljanje rijekama i zaštitu usjeva.
Grčka kasni u provedbi europskih propisa
Grčka zaostaje u provedbi europskih propisa o učinkovitom upravljanju rijekama i preventivnom ublažavanju rizika od poplava.
Prema Uredbi EU o vodama, usvojenoj 2000. godine, od svake se države članice očekuje da usvoji plan za upravljanje svakim riječnim slivom i da svakih šest godina o tome izvješćuje Europsku komisiju. Isto vrijedi i za Uredbu o poplavama, usvojenu 2007., čija je svrha smanjiti rizike od katastrofalnih poplava širom Europe.
Iz Europske komisija poručili su da pozorno prate provedbu Uredbe o poplavama, i dodaju kako Grčka nije na vrijeme revidirala relevantne dokumente, što je dovelo do pokretanja procedure zbog kršenja europskih pravila u veljači ove godine.
Vrijednost gospodarenja vodama
Slaba otpornost na poplave pitanje je vodnog gospodarstva, kaže Claire Baffert, savjetnica za vodnu politiku u organizaciji za zaštitu okoliša WWF.
Ljudske aktivnosti i intervencije na rijekama loše su utjecali na vode i degradirali slatkovodne ekosustave, što povećava potrebu za djelovanjem na razini EU kako bi se obnovili, rekla je u izjavi za Euractiv.
Uredba o vodama trebala bi spriječiti daljnju degradaciju, ali slabo se provodi.
"Imamo nedostatak implementacije od strane država članica, kao i nadzor provedbe koju bi trebala provoditi Komisija".
"Okvirna uredba o vodama još uvijek je vrlo relevantna, ali je potrebno bolje ju provesti i hitno treba poduzeti mjere za retenciju vode u krajoliku, kao što je rad na obnovi poplavnih područja", dodala je Baffert.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Greece under scrutiny for failing to implement EU floods directive)