Oluja Daniel, koja je prošlog tjedna pogodila središnju Grčku, lakoćom je uništila minimalne radove napravljene na sprečavanju poplava u Tesaliji, i to samo tri godine nakon što je istu regiju poharala razorna ciklona

Do petka, 8. rujna, poplavljeno je bilo 72.950 hektara zemlje po cijeloj Tesaliji u središnjoj Grčkoj, priopćila je europska služba za upravljanje izvanrednim situacijama Copernicus.

'Ekstreman fenomen'

"Ovo je ekstremnan fenomen, ništa slično nije zabilježeno u povijesti", izjavio je za grčke medije profeor geologije Efthymios Lekkas sa Sveučilišta u Ateni.

"Sve veća učestalost, opseg i snaga ovih ekstremnih fenomena resultat su klimatskih promjena".

Smrtno je stradalo 15 ljudi, a grčka vojska je spašavala stotine ljudi zarobljenih u poplavama. Velika šteta je nanesena i lokalnoj infrastrukturi i poljoprivrednoj proizvodnji.

Opet nepripremljeni

Kao i u slučaju velikih ljetnih požara, država se našla na meti kritika zbog izostanka mjera za sprečavanje tako velikih razmjera prirodne katastrofe.

Lokalne vlasti također su na meti kritika, budući da radovi na zaštiti od poplava i najavljeni planovi za čišćenje rijeka nisu ništa napravili za obuzdavanje prodora velikih količina vode.

Iskoristili samo mali dio novca iz fonda EU

Dosad je samo mali dio od 187,63 milijuna eura koje je dobila Grčka iz europskog Fonda za oporavak iskorišten za projekte zaštite od klimatskih promjena.

Guverner Tesalije Konstantinos Agorastos predstavio je 2021. plan zaštite od poplava vrijedan 210 milijuna eura nakon što je ciklona Ianos 2020. opustošila tu pokrajinu.

Zbog birokratskih zavrzlama, brojni planirani radovi odgođeni su ili su ostali nedovršeni, što je onda dovelo do strašnih posljedica kada je došla nova oluja.

"Znali smo opasnost za koja prijeti Tesaliji. Ianos je prije dvije godine potopio grad Karditsu prije dvije godine", izjavio je Theofilos Xanthopoulos, parlamentarac iz ljevičarske stranke Syriza.

"Činjenica da se to ponovno događa pokazuje da su mjere koje ste [vi iz vlade] poduzeli bile nedovoljne ili da vi niste poduzeli prave mjere".

Novi pristup

S obzirom da se oluja polako udaljava, lokalne vlasti sada su usredotočene na pomoć pogođenim stanovnicima i procjenu štete. Obnova opskrbe električnom energijom i vodom, te popravak infrastrukture sada su glavni prioritet.

Premijer Kyriakos Mitsotakis priopćio je kako će država učiniti "sve što je u njezinoj moći" na obnovi štete i isplati odštete pogođenim kućanstvima.

Po prvim procjenama šteta od poplava dosegla je nevjerojatnih 2,5 milijardi eura, što je navelo Atenu da zatraži financijsku pomoć od EU.

Postojeća infrastruktura vjerojatno ionako ne bi izdržala snagu takvog ekstremnog fenomena, no odgovarajuće mjere mogle su ublažiti njegove efekte, kaže profesor Lekkas.

Lekkas dodaje kako će, čim bude poznat puni opseg štete, državni mehanizam morati preispitati svoj pristup rješavanju problema ekstremnih vremenskih pojava.

"Postojeći operativni planovi moraju se preoblikovati, u skladu s najnovijim podacima o okolišu".

Potrebna prilagodba infrastrukture

Stručnjaci se slažu da će postojeću infrastrukturu za borbu protiv poplava trebati prilagoditi.

Česte provjere i održavanje ključni su kako bi se osiguralo da mjere obrane od poplave i dalje rade kako je i predviđeno.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Greek floods lay bare state’s lack of preparation)