Članice EU trebale bi pokrenuti "bolja ulaganja" za borbu protiv eskalacije klimatskih nepogoda jer europski resursi su gotovo potrošeni, izjavio je u utorak povjerenik za humanitarnu pomoć i krizno upravljanje Janez Lenarčič
Lenarčič je to rekao u obraćanju zastupnicima Europskog parlamenta, i to nakon nedavnih smrtonosnih poplava u Grčkoj.
"Uskoro možda više nećemo biti u stanju poslati pomoći tamo gdje je potrebna... Resursi su nategnuti do krajnjih granica", izjavio je Lenarčič, slovenski povjerenik, pozvavši istodobno na povećanje izdvajanja europskih sredstava za tu namjenu i veću fleksibilnost za njihovu namjenu kada je to potrebno.
Veća ulaganja u civilnu zaštitu
Lenarčič je naglasio potrebu i za boljim ulaganjima u povećanje prevencije i pripravnosti u civilnoj zaštiti "u svim politikama i programima EU."
"Ulaganjima u pripravnost i prevenciju spašavaju se životi, štite cijele zajednice, i štedi se na troškovima," rekao je Lenarčič, dodavši da se sa svakim eurom uloženim u prevenciju uštedi pet do 10 eura utrošenih u popravak posljedica vremenskih nepogoda.
"A prosječni godišnji gubici zbog vremenskih uvjeta i ekstrema povezanih s klimatskim promjenama u državama članicama sada iznose 14 milijardi eura".
Prema Europskoj agenciji za okoliš (EEA), vremenske nepogode povezane s klimatskim promjenama nanijele su štetu u iznosu od 56,6 milijardi eura u 2021. godini. A u 41 godini, između 1980. i 2021. godine, ukupna šteta je iznosila oko 560 milijardi eura.
'Neočekivani' događaji opterećuju europske fondove
Južni dijelovi EU ovog su ljeta bila pogođeni ekstremnim prirodnim događajima, od velikih požara do dosad neviđenih poplava. Za rješavanje posljedica tih katastrofa bilo je potrebno mnogo više novca iz Fonda solidarnosti EU.
Ali sada je taj fond iscrpljen, jer se nisu očekivali tako veliki razmjeri katastrofalnih događaja.
"Zato smo zatražili jačanje sredstava za solidarnost i pomoć u nuždi, kao i instrument fleksibilnosti u okviru revizije višegodišnjeg financijskog okvira (MFF)", dodao je Lenarčič.
Upućen izvor iz Komisije rekao je za Euractiv da bi se to kratkoročno moglo učiniti tako da se državama članicama ponudi da reprogramiraju svoje kohezijske i nacionalne poljoprivredne programe.
"Izvršna vlast EU može i treba pokazati fleksibilnost,a zemlje članice trebaju to tražiti i učiniti".
Komisija je Sloveniji već omogućila fleksibilnost da refinancira 3,3 milijarde eura iz svojih kohezijskih fondova kako bi ublažila posljedice katastrofalnih poplava koje su zemlju poharale u kolovozu, što bi se moglo ponuditi i svim drugim državama članicama, objasnio je izvor iz Komisije.
Slučaj Grčke
Grčka je bila posljednja žrtva vremenskih nepogoda, kad je u nedavnim poplavama dosad poginulo 15 ljudi, a uništeno je više od 450.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.
Procjenjuje se da poljoprivredna katastrofa iznosi više od dvije milijarde eura, iako se još ne može prognozirati jasna slika stvarne štete, s obzirom na to da su tisuće hektara još uvijek pod vodom.
Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis sastao se u utorak u Strasbourgu sa šeficom Europske komisije Ursulom von der Leyen u sklopu pokušaja da osigura europska sredstva i obuzda sve veći bijes grčke javnosti.
Von der Leyen je objasnila da Grčka ne bi trebala biti "prepuštena samoj sebi" u ovoj krizi, te je obećala paket pomoći u iznosu od 2,2 milijarde eura. Taj novac, rekli su upućeni izvori za Euractiv, uglavnom će doći iz neiskorištenih sredstava iz proračuna EU za razdoblje 2014.-2020, novog proračuna za razdoblje 2021.-2027., kao i iz drugih fondova, kao što je NextGenerationEU.
"To nisu nova sredstva, već se radi o novcu koja bi ionako bio potrošen u narednim godinama... Komisija će samo ubrzati stvari".
Fijasko s Fondom za oporavak?
U međuvremenu, visoki dužnosnik komisije izjavio je za Euractiv kako je nekoliko tjedana prije katastrofalnih poplava u Grčkoj vlada u Ateni podnijela izvršnoj vlasti EU izmijenjenu verziju plana oporavka zemlje, iz kojeg su uklonjeni projekti za borbu protiv poplava.
"Radilo se o projektima za sprečavanje poplava na rijekama itd." kazao je dužnosnik, dodavši kako će se nakon najnovije katastrofe stav grčke vlade, "nadajmo se, promijeniti".
Vodeća grčka oporbena stranka, ljevičarska Syriza, pokrenula je to pitanje u ponedjeljak, ali vlada zasad nije pružila nikakav odgovor.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Cash-strapped EU calls for ‘better’ prevention against climate disasters)