Na sastanku u glavnom gradu Sjeverne Makedonije, čelnici zemalja okupljenih u Procesu Brdo - Brijuni poručili su da je proširenje EU na Zapadni Balkan sada 'više nego ikad geopolitičko pitanje'
Nedavna poruka predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela kako i Europska unija i kandidati moraju biti spremni za proširenje do 2030. godine, dobro se, čini se, primila u zemljama Zapadnog Balkana.
Naime, upravo je ta poruka ključna u deklaraciji koju su šefovi država Slovenije, Hrvatske i šest zemalja regije - Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije te Kosova, usvojili na sastanku Procesa Brdo - Brijuni u ponedjeljak u Skoplju.
'Proširenje EU najizravniji doprinos miru i stabilnosti u regiji'
"I EU i Zapadni Balkan moraju biti spremni za proširenje što je prije moguće, ali ne kasnije od 2030. godine, kako bi ostvarili taj cilj", ističe se u Skopskoj deklaraciji.
U deklaraciji se ponavlja da je politika proširenja EU, odnosno perspektive članstva zemalja regije u Uniji, "najizravniji doprinos održanju mira i stabilnosti" na ovom području. Štoviše, ističe se kako je proširenje Unije na Zapadni Balkan "više nego ikad geopolitičko pitanje".
"Kada je riječ o nastavku ruske agresije na Ukrajinu i učinku njenog prelijevanja na Zapadni Balkan, ponavljamo značaj jake, otporne i uključive EU, sa Zapadnim Balkanom kao njenim dijelom“, poručili su lideri regije u deklaraciji koju su usvojili u sjevernomakedonskoj prijestolnici.
Obećali su i ubrzanje političkih, ekonomskih i društvenih reformi koje će ih učiniti sposobnima za članstvo u EU. Obvezali su se i na jačanje suradnje među zemljama regije.
Postupno otvaranje vrata EU i prije samog formalnog članstva
Založili su se i za postupno otvaranje vrata EU, njenih politika i institucija i prije samog formalnog članstva.
"Stoga pozivamo EU da razmotri otvaranje putova koji će omogućiti Zapadnom Balkanu da istraži mogućnosti pristupanja pojedinim politikama, inicijativama i fondovima EU i tako već danas donijeti određene koristi narodima na Zapadnom Balkanu", ističe se u deklaraciji.
Strah od 'paketa' s Ukrajinom i Moldavijom
Zemlje regije složile su se i da se proces pristupanja Uniji mora temeljiti na zaslugama.
Iako u deklaraciji to, naravno, ne piše, iz te poruke prilično jasno proizlazi da se buduća proširenja Unije ne mogu temeljiti na načelu "konvoja", u kojem zemlje koje su najdalje otišle na EU putu moraju čekati one koje su najsporije, već na načelu "regate", u kojem u Uniju ulaze najprije one države koje su za to najspremnije, a tek potom one koje su sporije u procesu eurointegracija.
Ipak, moglo bi se reći da se taj zaključak možda i više odnosi na nove kandidate za članstvo u EU na istoku Europe - Ukrajinu i Moldaviju, nego na same zemlje Zapadnog Balkana. Naime, EU je u lipnju prošle godine kandidatski status dodijelila i Ukrajini i Moldaviji te se očekuje da do kraja godine počnu i pristupni pregovori s tim državama. U redu za EU je i Gruzija kojoj, međutim, Bruxelles još nije dodijelio status kandidata.
Sve tri spomenute države s europskog istoka bitno su drukčija priča od Zapadnog Balkana. Za početak, puno kraće od zapadnobalkanskih zemalja čekaju na članstvo, siromašnije su od država Zapadnog Balkana, a i politički nestabilnije.
Ukrajina se tako nalazi usred rata s Rusijom, koja je okupirala oko petinu ukrajinskog teritorija na istoku i jugu zemlje. Moldavija ne kontrolira svoju istočnu regiju Pridnjestrovlje, u kojoj su također stacionirane ruske trupe. Gruzija nema nadzor nad svoje dvije sjeverne regije - Abhazijom i Južnom Osetijom, u kojima je također stacionirana ruska vojska.
Iako su odnosi među zemljama Zapadnog Balkana daleko od idealnih, pa čak i dobrih, te su i dalje opterećeni neriješenim pitanjima iz 90-ih godina prošlog stoljeća, te su zemlje ipak znatno više od Ukrajine, Moldavije i Gruzije odmakle na putu u EU. Ne čudi stoga što i u njima raste strah od stvaranja nekog novog "paketa" s tim istočnoeuropskim državama.
Vrlo spori pregovori
Crna Gora je tako status kandidata dobila 2010. godine, a pregovore o članstvu je otvorila 2012. godine te je do danas otvorila sva poglavlja pravne stečevine EU. No, zatvorila je samo tri od ukupno 35 poglavlja. Unatoč tome, u Podgorici se nadaju da će se, nakon što formiraju novu vladu, ubrzati put Crne Gore u EU.
Srbija je kandidat za članstvo postala 2012. godine, a pregovore je otvorila 2014. godine. Do danas je Beograd otvorio pregovore u 22 poglavlja, a zatvorio ih je u samo dva.
Pregovarački proces Srbije s Unijom posljednjih je godina gotovo zamro, pa se u Beogradu sada nadaju konačnom ubrzanju pregovora.
Sjeverna Makedonija je kandidat za EU postala još 2005. godine. No, zbog spora najprije s Grčkom, a potom i s Bugarskom, Skoplje je pregovore o članstvu otvorilo tek prošle godine.
Pregovore je lani otvorila i Albanija. Status kandidata Tirana je dobila 2014. godine.
Status kandidata krajem 2022. godine dobila je i BiH. U Sarajevu se nadaju početku pregovora do kraja ove godine.
Problem Kosova
Kosovo je krajem prošle godine tek podnijelo zahtjev za članstvom. Još uvijek se ne zna hoće li i kada postati i službeni kandidat, budući da se tome protivi Srbija koja Kosovo i dalje smatra dijelom svog teritorija.
Priština je neovisnost jednostrano proglasila 2008. godine, ali do sada Kosovo kao neovisnu državu nije priznalo pet članica EU (Španjolska, Slovačka, Rumunjska, Grčka i Cipar). Na sjeveru Kosova, koje je etnički naseljeno uglavnom Srbima, vladaju i vrlo napeti odnosi između srpske zajednice i vlasti u Prištini.
Kosovo je stoga za EU i dalje samo potencijalni kandidat. Sličan status sada ima i Gruzija.
Potrebno razdvojiti europski put Ukrajine i Moldavije od puta zemalja Zapadnog Balkana
Unatoč problemima, Zapadni Balkan je, za razliku od zemalja na istoku Europe koje žele u EU, sa svih strana okružen Unijom. Uz to, riječ je o malim državama, dok je Ukrajina teritorijalno najveća europska zemlja, ako iz računice izuzmemo Rusiju i Tursku, koje se prostiru na dva kontinenta.
Politički analitičar i bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević smatra da bi europski put Ukrajine i Moldavije trebalo razdvojiti od puta zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Podsjeća da ni Moldavija, a posebno Ukrajina, koja je u ratu, ne nadziru cjelokupan svoj teritorij, kao i da će tim zemljama trebati više vremena da uđu u EU. U tom smislu, ističe, EU se pokazala nepravednom prema zemljama Zapadnog Balkana, posebno prema Sjevernoj Makedoniji i Albaniji koje su uradile sve što se od njih tražilo, a tek su na početku europskoga puta.
No, upozorava i da su pojedine zemlje regije, prije svega BiH, nespremne za članstvo u Uniji.
U 2030. godini treba gledati samo okvirni datum
Kada je riječ o novom ciljanom datumu ulaska u EU, a to je 2030. godina, Kovačević ističe da se Michelova izjava može shvatiti na više načina te da u njoj ne treba gledati nekakav fiksni datum proširenja Unije.
"Lideri zemalja Zapadnog Balkana shvatili su u onome što je rekao Michel da će njihove zemlje 2030. postati članice EU. No, njegova izjava može se shvatiti i malo drukčije, na način da EU do 2030., a i zemlje regije, moraju biti spremne za proširenje, ali to ne znači da će se proširenje te godine i dogoditi“, upozorava Kovačević za Euractiv.
Ističe i kako u samoj EU postoji neslaganje oko daljnjeg proširenja te da Unija prije primanja novih članica prvo mora reformirati svoje institucije.
Dodaje i kako je dobro da lideri regije u formatu kakav je Proces Brdo - Brijuni najavljuju da će njihove zemlje do 2030. biti spremne za proširenje, ali napominje kako o proširenju ipak ne odlučuju oni, nego EU i njene članice.
Hrvatska i Slovenija žele pomoći da se Zapadni Balkan integrira u EU
Inače, Proces Brdo - Brijuni pokrenule su 2013. godine Slovenija i Hrvatska kako bi pomogle zemljama regije da se pripreme za ulazak u EU. Summit se svake godine održava u drugoj zemlji regije, a ove je godine održan u Sjevernoj Makedoniji.
Osim slovenske predsjednice Nataše Pirc Musar i hrvatskog predsjednika Zorana MIlanovića kao supredsjedatelja inicijative, te sjevernomakedonskog predsjednika Steve Pendarovskog kao domaćina skupa, na sastanku u Skoplju bili su i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, crnogorski šef države Jakov Milatović i članovi Predsjedništva BiH - Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović. Na skupu su bili i albanski predsjednik Bajram Begaj i kosovska predsjednica Vjosa Osmani.
Slovenija i Hrvatska jedine su članice inicijative koje su ujedno i članice EU. Ostale zemlje su u statusu kandidata za članstvo, s izuzetkom Kosova koje je i dalje samo potencijalni kandidat.
"Hrvatska i Slovenija mogu pomoći da se ovaj dio Europe integrira u EU i da ta filozofija i politika odugovlačenja ne traje koliko već dugo traje, ali nažalost sredstva i moći koje nam stoje na raspolaganju su ograničene“, kazao je, prema priopćenju s Pantovčaka, Milanović na skupu u Skoplju, inače 12. po redu susretu šefova država sudionica Procesa.
'Atmosfera na skupu dobra'
I Milanović, kao i Pirc Musar, smatraju da Proces Brdo - Brijuni treba nastaviti s radom.
"Ovo je vrijedna vrsta dijaloga. Atmosfera na današnjem sastanku je bila dobra - dakle, bolja nego zadnja dva puta - i to je ohrabrujući znak", zaključio je Milanović.
Ipak, do tako idiličnih odnosa među zemljama regije još je dug put. Baš kao što je i put prema EU u slučaju zemalja Zapadnog Balkana sada već jako dug. Svakako duži nego što je bio u slučaju ostalih kandidata, s izuzetkom Turske.