BiH već dugo pokušava pristupiti NATO-u, no i dalje je izvan tog vojnopolitičkog bloka, a situacija u zemlji sve je napetija
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko pozvala je NATO da obrati veću pozornost na Bosnu i Hercegovinu.
Zovko je podsjetila da su BiH godinama postavljani uvjeti za članstvo u NATO-u, priopćili su iz njezina ureda u Bruxellesu.
Ukazala na važnost preventivne diplomacije
Unatoč tome, BiH još nije pristupila NATO-u. I u Sarajevu su se uoči nedavnog summita NATO-a u Vilniusu nadali da bi mogli dobiti pozivnicu za članstvo, no nije im upućena.
Zovko je poziv NATO-u da obrati veću pozornost na BiH uputila na zajedničkoj sjednici Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta, Pododbora za sigurnost i obranu, i Izaslanstva za odnose s Parlamentarnom skupštinom NATO-a i tijekom rasprave s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.
Stoltenberg je, stoji u priopćenju Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu od četvrtka, govorio o stanju europske sigurnosti, zatim o suradnji Europske unije i NATO-a i mogućnostima za njen napredak. Čelni čovjek NATO-a posebno je istaknuo napore u približavanju Ukrajine NATO-u.
Zovko je, ističe se u priopćenju, pitala Stoltenberga kako planira pristupiti stanju u BiH, s obzirom na trenutne okolnosti u toj zemlji. Pritom je istakla potrebu za preventivnom diplomacijom zbog očuvanja stabilnosti.
U BiH nema konsenzusa oko ulaska u NATO
BiH već dugo pokušava pristupiti NATO-u i trenutno je kandidat za članstvo u tom vojnopolitičkom savezu. Sarajevo je 2010. godine dobilo Akcijski plan za članstvo (MAP), u okviru kojeg se, uz pomoć NATO-a, priprema za članstvo u bloku.
Međutim, oko članstva u NATO-u u samoj BiH nema konsenzusa. Politički predstavnici Hrvata i Bošnjaka zagovaraju ulazak BiH u NATO, dok predstavnici Srba u toj zemlji traže da BiH slijedi politiku neutralnosti, po uzoru na susjednu Srbiju.
I Rusija se negativno izjašnjava o mogućnosti da BiH uđe u NATO. Ruski veleposlanik u Sarajevu Igor Kalabuhov upozorio je kako bi Moskva eventualno pristupanje BiH NATO-u smatrala "neprijateljskim činom".
U 'čekaonici' za NATO i Ukrajina i Gruzija
Za razliku od BiH, Ukrajina je službeno zatražila primanje u NATO tek prošle godine. Iako su se u Kijevu nadali da bi na summitu NATO-a u Vilniusu mogli dobiti barem jasne vremenske odrednice kada bi Ukrajina mogla ući u Savez, to se nije dogodilo. Umjesto toga, dobila je samo obećanje da će jednoga dana ući u NATO, i to nakon što završi rat s Rusijom i pod uvjetom da njeno članstvo podrže sve članice Saveza.
NATO se ove godine proširio na Finsku koja je zahtjev za članstvo podnijela tek prošle godine, zajedno sa Švedskom, a nakon što je počela ruska agresija na Ukrajinu.
Za razliku od Finske, koja je na proljeće ove godine ušla u NATO kao 31. članica, švedska kandidatura "zapela" je na ratifikaciji Protokola o pristupanju te zemlje u parlamentima Mađarske i Turske. Podsjetimo, za pristupanje NATO-u traži se konsenzus svih članica.
Osim BiH i Ukrajine, članstvu u NATO-u teži i Gruzija. No, ni Tbilisi se dosad nije previše odmakao na tom putu.
Zamrznuti konflikti
Zovko je izvjestiteljica u Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta i trenutno radi na izvješću o ulozi i prednostima preventivne diplomacije u rješavanju zamrznutih konflikata u svijetu.
Izvješće će predložiti preporuke o tome kako EU može poboljšati svoje preventivno djelovanje. Njegovo se usvajanje očekuje narednih mjeseci.
Zovko je članica HDZ-a i EPP-a. Od 2012. do 2015. bila je međunarodna tajnica HDZ-a BiH. Bila je i veleposlanica BiH u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji, kao i u nizu međunarodnih organizacija. Od 2016. godine zastupnica je HDZ-a u Europskom parlamentu.