Slovenija priznaje samo dvije nacionalne manjine - talijansku i mađarsku, a Hrvati, kojih je znatno više, nemaju taj status, dok Slovenci u Hrvatskoj imaju status nacionalne manjine
Pitanje Hrvata u Sloveniji, koji nemaju priznat status nacionalne manjine, jedno je od otvorenih pitanja između Zagreba i Ljubljane koje bismo željeli riješiti u duhu dobrosusjedstva, rekao je u četvrtak predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
"To je jedno od otvorenih pitanja", rekao je na kraju dvodnevnog službenog posjeta Sloveniji.
'Hrvatska želi rješavati probleme u duhu dobrosusjedstva i međusobnog uvažavanja'
"Nama je važan status Hrvata koji žive u Sloveniji, smatramo da postoje uvjeti da dobiju status nacionalne manjine, slovenska strana ima svoja ustavna i zakonska rješenja gdje su samo dvije manjine priznate - talijanska i mađarska, dok ostale imaju drugačiji tretman", naglasio je u izjavi novinarima u Ljubljani, dodajući da taj problem Hrvatska želi "rješavati u duhu dobrosusjedskih odnosa i međusobnog uvažavanja".
Iako u Sloveniji živi oko 55.000 Hrvata, s čijim se predstavnicima Jandroković sastao u četvrtak, oni nemaju status nacionalne manjine što je problem koji se vuče već više desetljeća. Slovenija kao nacionalne manjine priznaje samo Talijane i Mađare.
"Oko toga će se voditi dijalog i vjerujem da možemo pronaći rješenja koja će biti zadovoljavajuća za obje strane", zaključio je.
S druge strane, Slovenci u Hrvatskoj imaju status nacionalne manjine. Spominju se čak i u preambuli hrvatskog Ustava.
Razgovarali i o budućoj suradnji Slovenije i Hrvatske
Predsjednik Sabora završava dvodnevni službeni posjet Sloveniji na poziv predsjednice Državnog zbora Urške Klakočar Zupančič. Osim s njom sastao se i s premijerom Robertom Golobom i predsjednikom Državnog sveta, gornjeg doma slovenskog parlamenta, Markom Lotričem.
Istaknuo je da su bilateralni odnosi na visokoj razini, prijateljski i dobrosusjedski, te da je u razgovorima snažno naglašena pomoć koju je Hrvatska pružila Sloveniji, koju su u kolovozu pogodile poplave, i Slovenija Hrvatskoj nakon potresa 2020.
"Povezalo nas je ovaj put to zlo i pokazali smo i jedni i drugi da nam je i te kako stalo pomoći susjedima", dodao je.
U svim je razgovorima u Ljubljani, naglasio je predsjednik Hrvatskog sabora, istaknuto da je gospodarska suradnja odlična, brojke sjajne kada je u pitanju robna razmjena, međusobne investicije rastu, a broj slovenskih turista u Hrvatskoj je velik, drugi po broju nakon Nijemaca.
Razgovaralo se i o energetskoj suradnji kada je u pitanju nuklearna elektrana u Krškom, kao i korištenje LNG-a na Krku za potrebe Slovenije u budućnosti.