Hrvatska iskustva s povlačenjem novca iz tog fonda bila su tema razgovora ministra regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlića i njegova slovenskog kolege Aleksandra Jevšeka u srijedu u Zagrebu

U srijedu su se, naime, u Zagrebu sastali hrvatski ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić i slovenski ministar kohezije i regionalnog razvoja Aleksander Jevšek.

Najveća prirodna katastrofa u Sloveniji od stjecanja neovisnosti

Povod sastanku bilo je, ističu u Erlićevu ministarstvu, prenošenje hrvatskog iskustva slovenskim kolegama u korištenju novca iz Fonda solidarnosti.

Sloveniju su, podsjetimo, početkom kolovoza pogodile velike poplave koje su odnijele sedam ljudskih života i nanijele ogromnu materijalnu štetu, koju je slovenski premijer Robert Golob procijenio na najmanje pola milijarde eura. Riječ je o najtežoj prirodnoj katastrofi s kojom se suočila Slovenija otkako je postala neovisna država.

Izvor: SOPA Images Limited / Alamy / Alamy / Profimedia

Pomoć Sloveniji uputile su brojne zemlje, među njima i Hrvatska. Ljubljana je zbog poplava zatražila i pomoć EU i NATO-a.

Slovenija nema iskustva s povlačenjem novca iz Fonda solidarnosti, dok Hrvatska ima 

Međutim, Slovenija, za razliku od Hrvatske, nema iskustva s povlačenjem sredstava iz Fonda solidarnosti.

Hrvatsku su, podsjetimo, u 2020. godini pogodila dva snažna potresa - zagrebački u ožujku i petrinjski u prosincu, koji su nanijeli ogromnu materijalnu štetu na području Grada Zagreba i okolnih županija, posebno Sisačko-moslavačke. Bilo je i ljudskih žrtava. Hrvatska se, uz pomoć Unije, još oporavlja od tih potresa.

Slovensko izaslanstvo na čelu s Jevšekom ukazalo je na velik značaj prenošenja hrvatskih iskustava kako bi se rokovi sveli na najmanju moguću mjeru. Slovenski je ministar, napominju u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, zahvalio hrvatskom kolegi na konkretnim i korisnim informacijama.

U slovenskom izaslanstvu napominju kako su štete od poplava u Sloveniji velike te da slijedi intenzivno razdoblje njihova popisivanja, kao i podnošenje zahtjeva Europskoj komisiji. Upravo u tome Ljubljani su važna iskustva Zagreba s Fondom solidarnosti.

"Prenijeli smo vrijedna iskustva koja su sada važna Sloveniji za organizaciju sustava korištenja sredstava Fonda solidarnosti. Svjesni smo učinaka koje je ova katastrofa imala na Sloveniju te, uz konkretnu pomoć u opremi koju smo odmah pružili, i dalje stojimo na raspolaganju kroz ovaj proces kako bi se štete što prije sanirale", kazao je, prema priopćenju, Erlić.

Iz Fonda solidarnosti pomoć dosad pružena više od 130 puta 

Fond solidarnosti osnovan je 2002. godine, i to kao odgovor na velike poplave koje su tada pogodile srednju Europu.

Od tada je iz Fonda, napominju u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, više od 130 puta pružena pomoć. Među korisnicima je nakon katastrofalnih potresa 2020. godine bila i Hrvatska.

"Europska komisija nedavno je istaknula Hrvatsku kao dobar primjer učinkovitog korištenja ovih sredstava", hvale se u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU.

Osim Erlića i Jevšeka, na hrvatsko-slovenskom sastanku u Zagrebu bile su i državne tajnice Dunja Magaš iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Andreja Metelko-Zgombić iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, zaključuje se u priopćenju.