Ministri vanjskih poslova i obrane EU razgovarat će ovog tjedna o pristupu situaciji u Nigeru nakon nedavnog vojnog udara, kao cijeloj regiji Sahela, navodi se u internom memorandumu kojeg je na uvod dobio Euractiv
Prilikom posjeta Nigeru početkom srpnja, šef diplomacije EU Josep Borrell opisao je tu zemlju kao ključnog partnera EU u srcu Sahela, regije koja se proteže južno od goleme Saharske pustinje.
No, samo nekoliko tjedana kasnije Niger se pridružio nizu zemalja u regiji koje su iskusile vojni udar - 26. srpnja predsjednička garda je uhitila predsjednika Mohameda Bazouma, a njihov zapovjednik, general Aburahman Tiani, proglasio je sebe šefom države.
Peti državni udar u Nigeru od stjecanja neovisnosti
Bio je to već peti državni udar u Nigeru nakon stjecanja neovisnosti od Francuske 1960.
Udar je "iznenadio mnoge promatrače" jer je Niger bio na "relativno linearnoj političkoj, gospodarskoj i društvenoj putanji", unatoč značajnim sigurnosnim pristiscima "na svim svojim granicama", navodi se u internom memorandumu koji je pripremila diplomatska služba EU (EEAS) i koji je upućen svim državama članicama uoči neslužbenog ministarskog sastanka u Španjolskoj.
Nakon udara u Burkini Faso i Maliju 2019. godine, puč u Nigeru je došao i u trenutku zaoštravanja geopolitičkog rivalstva između Moskve i Zapada, u kontekstu ruskog rata u Ukrajini.
EU se ovdje suočava i s gubitkom partnera "istomišljenika" u toj sve turbulentnijoj regiji, u kojoj je u proteklih osam godina Niger imao ključnu ulogu u ograničavanju migracijskih tokova u Europu preko Sjeverne Afrike.
Opet iznenađeni
Prema memorandumu, očekuje se kako će Borrell pitati države članice kako bi EU trebala "prilagoditi svoj pristup Nigeru" i ovisno o razvoju situacije, koje bi stajalište EU "bila spremna razmotriti u smislu razvojne pomoći, sigurnosti, migracija, i upravljanja granicama".
Od europskih ministara očekuje se da razmisle o tome kako "najbolje zaštititi naše interese i ciljeve u toj regiji, posebice na području sigurnosti (borba protiv terorizma, borba protiv utjecaja ruske Wagner skupine) i kontrole ilegalnih migracija, kada se tri središnje sahelske države nalaze pod kontrolom vojnih hunti, a radikalne oružane skupine se teritorijalno šire".
Međutim, iako ovotjedni ministarski sastanak neće donijeti nikakve nove odluke, već samo služi kao prilika da se o tom pitanju neformalno razgovara, dužnosnici i diplomati EU od početka krize u Nigeru u srpnju upozorili su kako će biti teško postići europsku jednoglasnost za bilo kakve korake.
"Ishod sadašnje političke krize u Nigeru još je neizvjestan i ovisit će, između ostalog, o koracima koje je ECOWAS poduzeo u smislu sankcija, inicijativa za dijalog ili upotrebe vojne sile, kao i o tome kako Afrička unija podržava tu regionalnu organizaciju", navodi se u memorandumu.
"Treba napomenuti kako su SAD povlašteni partner s kojim bi EU mogla produbiti koordinaciju u sučeljavanju s ovom krizom”, dodaje se u izvješću.
Međutim, razgovori ministara također će morati ići i dalje od Nigera i postaviti pitanje zašto nakon ruskog rata u Ukrajini EU opet nije predvidjela još jednu krizu koja bi mogla potencijalno utjecati na nju.
"To je frustrirajuće - čovjek bi mislio da bismo bolje iskoristili naše diplomatske misije i obavještajne službe nakon onog što se dogodilo Ukrajini... Međutim, zaglavili smo u istom problemu kao i prije - a to je nedostatak osviještenosti o situaciji," rekao je za Euractiv izvor iz diplomatskih krugova.
ECOWAS dilema
Odnos EU prema Nigeru najvjerojatnije će ostati ograničeno samo na političku potporu zapadnoafričkom regionalnom ekonomskom savezu ECOWAS, koji u svojem pristupu Nigeru mora paziti na osjetljivu ravnotežu odnosa u regiji.
Iako je ECOWAS zaprijetio vojnom intervencijom, blok nije uspio za to dobiti podršku Afričke unije. Vjeruje se kako je Togo ušao u direktne razgovore s pučistima u Nigeru, a nekoliko članica ECOWAS-a nije pretjerano entuzijastično oko potencijalne intervencije.
SAD, koje su upravo uputile novu veleposlanicu Kathleen FitzGibbbon u prijestolnicu Niamey, snažno zagovaraju diplomatski put rješavanja krize. Francuska, najangažiranija zemlja EU u Sahelu, podupire prijetnju vojne intervencije ECOWAS-a, ali njezina nepopularnost u frankofonim državama zapadne Afrike znači da mora ostati u drugom planu.
EU je u ponedjeljak izrazila "punu potporu" francuskom veleposlaniku Sylvainu Itteu u Nigeru nakon što su vojnici koji su zauzeli vlast u toj zemlji zatražili njegov odlazak.
"Odluka pučista o protjerivanju francuskog veleposlanika nova je provokacija koja ni na koji način ne može pomoći u pronalaženju diplomatskog rješenja sadašnje krize”, izjavila je glasnogovornica EU za vanjske poslove Nabila Massrali, dodavši kako EU ne priznaje vlasti koje su pučem zavladale tom zemljom.
Istodobno, članice EU nisu voljne pristati na bilo kakvu kratkoročnu vojnu potporu ECOWAS-u u slučaju vojne intervencije, doznaje Euractiv.
Iako je ECOWAS od diplomatske službe EU tražio pomoć u obliku smrtonosne vojne opreme, u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF), države članice ipak su sklonije poslati nesmrtonosnu pomoć kao potporu.
Wagner na obzoru
SAD je priopćio kako ruska plaćenička skupina Wagner "iskorištava" nestabilnost u Nigeru, a prema agenciji Associated Press i izvješćima TV kanala France 24, jedan od lidera državnog udara general Salifou Mody posjetio je Mali ubrzo nakon puča i uspostavio kontakt s nekim iz Wagnera i od njih zatražio pomoć.
Međutim, nema dokaza da su Wagnerovi borci prisutni u Nigeru, iako se zna da su aktivni u drugim afričkim zemljama kao što su Mali i Srednjoafrička Republika.
U međuvremenu, ruske zastave na prosvjedima pristaša pučista u Niameyju znak su da pokušavaju privući rusku potporu i ukazuje na propagandnu bitku s kojom se Europa sučeljava.
Nije jasno hoće li se uloga Wagner grupe promijeniti u Sahelu i, šire, u podsaharskoj Africi. Prekinuta pobuna protiv Putina koju je danas pokojni Jevgenij Prigožin pokrenuo u lipnju već je dovela u pitanje budućnost Wagnerovih brojnih operacija diljem Afrike.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je kako je sudbina Wagnerovih ugovora u cijelosti u rukama afričkih država, iako je Putin tada napomenuo kako Wagner "u cijelosti financira" ruska država. Prigožin se potom pojavio na srpanjskom rusko-afričkom summitu čiji je domaćin bio Putin u Sankt Peterburgu.
Stotine boraca Wagner grupe napustilo je Srednjoafričku Republiku u danima nakon pobune, no onda su se vratili nekoliko tjedana kasnije.
Bez obzira na kasnije posljedice za Wagner, Prigožinova smrt vjerojatno neće ostaviti značajan vakuum ili znatno utjecati na stanje na terenu u Sahelu, Srednjoafričkoj Republici i drugdje.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU to discuss Niger coup fallout, reassess Sahel region approach)