Novi podaci koje je objavio NATO pokazuju da se Hrvatska po visini izdvajanja za obranu nalazi u sredini ljestvice Sjevernoatlantskog saveza, ispred Slovenije i Albanije, ali iza Mađarske i Rumunjske
Iako Hrvatska iz godine u godinu povećava obrambeni proračun, njeni izdaci za obranu i dalje su manji od dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), koliko preporučuje NATO.
Pokazuju to novi podaci koje je objavio Sjevernoatlantski savez, a koji daju pregled izdataka za obranu u članicama.
Rekordni izdaci za obranu u Hrvatskoj 2021. godine
Prema podacima NATO-a, koji se poziva na podatke koje su mu dostavile članice, Hrvatska bi u ovoj godini za potrebe obrane trebala izdvojiti nešto više od 1,3 milijarde eura ili 1,79 posto svog BDP-a.
U novčanim iznosima, to je oko sto milijuna eura više nego lani, kada su izdaci za obranu, također prema podacima NATO-a, iznosili nešto preko 1,2 milijarde eura. No, u odnosu na BDP, izdaci za obranu lani su čak bili i neznatno veći nego u ovoj godini te su imali udio u BDP-u od 1,82 posto.
Najveće izdatke za obranu od 2014. godine, Hrvatska je imala u 2021. godini kada su oni iznosili 1,98 posto BDP-a, ističe se u podacima NATO-a. To je "za dlaku" ispod granice od dva posto BDP-a. U apsolutnim iznosima, te smo godine, u kojoj smo dogovorili kupnju francuskih Rafalea, za obranu izdvojili ukupno 1,15 milijardi eura.
Za obranu više od Hrvatske izdvajaju i Crna Gora i Sjeverna Makedonija
Po izdacima za obranu u ovoj godini, Hrvatska se nalazi na 16. mjestu među članicama NATO-a, odnosno na samoj sredini ljestvice.
Veće relativne izdatke za obrambene svrhe u ovoj godini ima Poljska, koja je s 3,90 posto BDP-a, koliko u 2023. usmjerava u obranu, na prvom mjestu u Sjevernoatlantskom savezu.
Velik udio izdataka za obranu u BDP-u ima i najjača članica - SAD, 3,49 posto.
Znatno više za obranu od Hrvatske izdvajaju i Grčka, 3,01 posto BDP-a, zatim Estonija, 2,73 posto BDP-a, Litva, 2,54 posto BDP-a, Finska, 2,45 posto BDP-a i Rumunjska, 2,44 posto BDP-a, pa čak i Mađarska premijera Viktora Orbana, 2,43 posto BDP-a. Veće izdatke za obrambene svrhe ima i Latvija, 2,27 posto BDP-a, kao i Ujedinjeno Kraljevstvo premijera Rishija Sunaka, 2,07 posto BDP-a, te Slovačka, 2,03 posto BDP-a. Tu je ujedno i kraj popisa članica koje će ove godine za obranu izdvojiti više od preporučenih dva posto BDP-a.
Iako su nešto ispod te relativne granice, veće izdatke za obranu od Hrvatske u ovoj godini ima i Francuska predsjednika Emmanuela Macrona, 1,90 posto BDP-a.
U relativnom smislu, više od nas za obranu izdvajaju i Crna Gora i Sjeverna Makedonija, svaka po 1,87 posto BDP-a, kao i Bugarska, 1,84 posto BDP-a.
Ni Stoltenbergova Norveška ne izdvaja 2 posto BDP-a za obranu
Ostale članice imaju manje izdatke za obranu od Hrvatske. Najmanje, samo 0,72 posto BDP-a, ima Luksemburg.
No, među članice koje malo izdvajaju za obranu spadaju i, primjerice, Španjolska, jedna od najvećih europskih država, s izdacima za obranu u visini 1,26 posto BDP-a.
U istu kategoriju spada i Turska predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, koja će u ovoj godini za potrebe obrane izdvojiti samo 1,31 posto BDP-a, kao i Italija premijerke Giorgie Meloni, s planiranim izdacima za obranu u 2023. od 1,46 posto BDP-a, te Njemačka kancelara Olafa Scholza, čiji su izdaci za obranu u ovoj godini planirani u iznosu od 1,57 posto BDP-a.
Usporedbe radi, Albanija, koja je u NATO ušla zajedno s Hrvatskom 2009. godine, za obranu u ovoj godini namjerava utrošiti 1,76 posto BDP-a, što je manje od Hrvatske.
Slovenija, koja je članica NATO-a od 2004. godine, ove će godine, prema istim podacima, za obranu izdvojiti 1,35 posto svog BDP-a, što je i jedan od najmanjih udjela u Savezu.
Norveška, zemlja glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, za obrambene će svrhe u ovoj godini izdvojiti također nedovoljnih 1,67 posto BDP-a, pokazuju podaci NATO-a.
Poljska jako povećala izdatke za obranu
Ukupni izdaci svih 31 članica NATO-a za obranu u ovoj bi godini trebali iznositi 1,26 bilijuna dolara ili 2,64 posto kombiniranog BDP-a članica Saveza. U odnosu na prošlu godinu, riječ je o povećanju od oko 90 milijardi dolara ili osam posto u odnosu na prošlu godinu.
U apsolutnim iznosima, za obrambene svrhe unutar NATO-a najviše izdvajaju SAD te ostale najveće članice - Kanada, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska, Poljska i Turska.
Kolektivni sigurnosni kišobran nije besplatan
Povećanje izdataka za obranu već je dugo u fokusu NATO-a. Polemiku o tome pokrenuo je još bivši američki predsjednik Donald Trump, koji je smatrao da SAD previše u odnosu na europske članice izdvaja za obrambene svrhe te je tražio da europski saveznici povećaju izdvajanja za obrambene svrhe.
Naime, NATO je obrambeni savez s kolektivnim sigurnosnim kišobranom kojeg najbolje ilustrira članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora, prema kojem je napad na jednu članicu napad na sve. No, to ne znači da je NATO humanitarna organizacija u kojoj će jedna članica braniti drugu, a da druga nije spremna ulagati u svoju sigurnost i sigurnost ostalih članica. Upravo suprotno, od svih članica se očekuje da ulažu u svoju i sigurnost saveznika.
"Ne ulažemo dovoljno u obranu po standardima NATO-a. Morat ćemo povećati izdatke za obrambene svrhe. Ako smo dio neke asocijacije, onda se moramo i ponašati u skladu s njenim pravilima", ocjenjuje za Euractiv vojni i sigurnosni stručnjak i predavač na Veleučilištu Velika Gorica Marinko Ogorec.
Nestabilan jugoistok Europe
Podsjeća da je ruska invazija na Ukrajinu u velikoj mjeri promijenila europsku i svjetsku političku, vojnu i ekonomsku arhitekturu te da se rusko-ukrajinski rat odražava i na Hrvatsku, u velikoj mjeri kroz ruski utjecaj na Zapadnom Balkanu.
Uz to, napominje Ogorec, Hrvatska se nalazi u nestabilnom okruženju, gdje su i glavne - iako ne i jedine - kritične točke na europskom jugoistoku danas Srbija i Kosovo te Bosna i Hercegovina. Zagreb si u takvim uvjetima ne može dopustiti da sjedi skrštenih ruku, odnosno da ne ojača svoje obrambene sposobnosti.
Stoga se u nabavci Rafalea, koji bi, prema dostupnim informacijama, u Hrvatsku trebali stići sljedeće godine, treba gledati tek prvi korak u modernizaciji hrvatskih oružanih snaga. Osim u zrakoplovstvu, modernizacija, a to znači i veća ulaganja, potrebna u i u kopnenoj vojsci, kao i u mornarici.
U Vladi tvrde da povećavaju izdatke za obrambene svrhe
Iz Ministarstva obrane ovih su dana poručili kako će izdaci za vojsku u 2024. godini biti za 62,5 milijuna eura veći od originalnog plana te će iznositi oko 1,1 milijardi eura. Otprilike na tim razinama, uz neznatni rast svake godine, trebali bi ostati i izdaci za obranu u 2025. i 2026. godini, pokazuju podaci Ministarstva obrane.
"Trend rasta proračunskih izdvajanja za potrebe obrane započet je 2017. godine, čime je osigurano daljnje opremanje i modernizacija Oružanih snaga, ali i poboljšanje materijalnih prava i uvjeta života i rada pripadnika Hrvatske vojske, što ćemo činiti i u nadolazećem razdoblju", poručio je ministar obrane Mario Banožić.
Dodao je, stoji u priopćenju, da Vlada zna kako "davanja za vojsku predstavljaju izravno ulaganje u budućnost i stabilnost", odnosno prosperitet Hrvatske.
Povećanje izdataka za obranu bit će krupan zalogaj za većinu članica
Povećanje izdataka za obranu bit će i jedna od tema na summitu NATO-a koji se 11. i 12. srpnja održava u Vilniusu. Iz NATO-a u posljednje vrijeme stižu napomene kako će dva posto BDP-a izdvajanja za obranu ubuduće biti donja granica obrambenih izdataka. No, to će biti krupan zalogaj za većinu članica.
"Većina članica NATO-a morat će povećati izdatke za obranu i pronaći novac za jačanje cjelokupnog sustava nacionalne sigurnosti. To se odnosi i na Hrvatsku", zaključuje Ogorec.
Mijenja se struktura izdataka za obranu u Hrvatskoj
Na kraju, vrijedi spomenuti i da se proteklih godina počela mijenjati struktura izdataka za obranu u Hrvatskoj.
Dok su, naime, ranijih godina u Hrvatskoj u izdacima za obranu dominirali izdaci za osoblje, koji su u pojedinim godinama prelazili i 75 posto ukupnih obrambenih izdataka, oni su u ovoj godini, prema podacima koje je objavio NATO, smanjeni na 56,7 posto.
S druge strane, povećana su izdvajanja za opremu, koja su ranijih godina imala jednoznamenkasti udio u ukupnim izdacima za obranu, a ove bi godine trebala doseći 26,2 posto ukupnih obrambenih izdataka.
U porastu su i izdaci za potrebe infrastrukture, na koje ove godine otpada 2,6 posto ukupnih izdataka za obranu. Udio ostalih izdataka za obranu ove je godine 14,4 posto, pokazuju podaci NATO-a.