Analitičari Centra za proučavanje demokracije iz Sofije kažu da Bruxelles mora osmisliti politiku koja će suzbiti utjecaj Moskve i Pekinga u zemljama Zapadnog Balkana te istodobno bolje pripremiti države regije za izazove članstva u EU

Ocjena je to skupine stručnjaka Centra za proučavanje demokracije (CSD), instituta za javnu politiku iz Sofije, koji se bavi proučavanjem stanja demokracije i tržišnoga gospodarstva u Europi.

Zapadni Balkan u fokusu

U posljednje vrijeme u fokusu rada tog think-tanka uvelike su zemlje Zapadnog Balkana - Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Albanija.

"Izmijenjena politika proširenja EU trebala bi ponuditi jasan putokaz za svaku zemlju kandidata, detaljno objašnjavajući konkretne ciljeve, nadzorne mehanizme i kazne za neprovođenje ili izmjenu reformi, kao i rokove za ispunjenje ključnih ciljeva", poručuju analitičari CSD-a u nedavno objavljenoj studiji "Budućnost Zapadnog Balkana u sjeni rata u Ukrajini"

Dodaju kako angažman EU u regiji moraju poduprijeti i drugi ključni strateški partneri, posebno SAD.

"EU mora poduprijeti vlade Zapadnog Balkana u dizajniranju reformi u području oporezivanja, socijalne sigurnosti i politike rada, a s ciljem jačanja poslovne klime", napominje se u studiji.

Raširena korupcija i sporo pravosuđe

Ocjena stanja u regiji od strane bugarskih analitičara prilično je pesimistična.

Kao jedan od glavnih problema na Zapadnom Balkanu u sofijskom think-tanku navode raširenu korupciju, pri čemu ističu kako je 20 do 46 posto stanovnika regije, ovisno o državi, u istraživanjima priznalo da je davalo mito.

No, problem je i sporo sudstvo, za koje većina stanovnika vjeruje da je pod izravnim utjecajem politike, zbog čega je i povjerenje u pravosuđe vrlo slabo.

Dominacija monopola i lokalnih tajkuna

Pored toga, ocjenjuje se u studiji, u regiji cvjeta "siva ekonomija", iako i njeni razmjeri variraju od države do države. Pritom u CSD-u ističu, pozivajući se na rezultate istraživanja, da je "siva ekonomija" najmanje raširena u Crnoj Gori, a najviše na Kosovu.

Analitičari CSD-a upozoravaju i na dominaciju monopola u gospodarskom životu svih zemalja Zapadnog Balkana. Monopoli su najrašireniji su u sektorima poput energetike, telekomunikacija, farmaceutske industrije i građevine, a rame uz rame s njima idu i lokalni oligarsi, često povezani s politikom. Posljedica toga je nedovoljno funkcionalna tržišna ekonomija, upozorava se u studiji.

Rezultat takvoga stanja je da zemlje Zapadnog Balkana zaostaju za članicama EU. Štoviše, u nedostatku jasnih signala napretka prema članstvu u Uniji, među građanima zemalja Zapadnog Balkana sve je manja potpora javnosti njihovu ulasku u EU. 

Godišnje iz zemalja Zapadnog Balkana iseli barem 150.000 ljudi

Uz to, građani zemalja Zapadnog Balkana masovno iseljavaju, i to upravo u članice EU. Procjene, naime, govore da godišnje preko 150.000 ljudi iz regije odseli u zemlje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), ističe se u studiji.

To, međutim, nije i konačna brojka iseljenih, budući da ih dosta seli i u Hrvatsku, kao i u druge regiji bliske države koje još nisu članice OECD-a.

Kako god, "odljev mozgova" sve je veća prijetnja daljnjem razvoju zemalja regije, napominje se u studiji.

'Rusija nadzire barem 10 posto ekonomije Zapadnog Balkana'

Ipak, kao glavne probleme u regiji, posebno otkako je počeo rat u Ukrajini, u CSD-u navode vrlo snažan ruski i kineski utjecaj.

Ruski je utjecaj, ocjenjuju, izražen u energetskom sektoru, zatim u ključnoj infrastrukturi, rudarstvu, telekomima i bankarstvu.

Procjene govore, napominje se u studiji, da ruski kapital ili kapital povezan s Rusijom izravno ili neizravno nadzire oko 10 posto regionalne ekonomije, iako je stvaran utjecaj Rusije na regionalno gospodarstvo vjerojatno i veći, budući da je vlasničku strukturu u slučajevima mnogih tvrtki jako teško rasplesti.

"Strateška umiješanost Moskve u regiji znatno nadmašuje ekonomske interesne poluge", upozorava se u studiji CSD-a.

Ruski utjecaj u medijima

U CSD-u posebno ukazuju na utjecaj Moskve u zapadnobalkanskim medijima. Taj se utjecaj, pojašnjavaju, ostvaruje kombinacijom instrumenata, među kojima je izravno vlasništvo nad medijima, ali i indirektnim putem, poput velikih prihoda od oglasa i besplatnim ustupanjem sadržaja. U širenju ruskog utjecaja nad medijima posebno su jake, naglašavaju u CSD-u, posebno jake ruske kompanije koje posluju u regiji.

"Takvo zauzimanje medija dovelo je do širenja dezinformacija i proruske propagande u regiji, koju šire i državni i privatni medijski kanali. U nekim zemljama Rusija iskorištava zajedničko pravoslavno i slavensko naslijeđe, kao i nezadovoljstvo stanovništva postojećim stanjem, kako bi progurali od Moskve preferirani pogled na pitanja od strateškog interesa", upozorava se u studiji.

Dodaje se kako je takvo djelovanje Kremlja posebno do izražaja došlo nakon što je Rusija u veljači prošle godine napala Ukrajinu.

"Takvi su se napori, čini se, pokazali posebno uspješnima u zemljama poput Srbije, gdje gotovo dvije trećine stanovnika vjeruje da je NATO kriv za rusku invaziju, što je potpuno suprotno prevladavajućim stavovima diljem EU", ocjenjuju u sofijskom think-tanku.

'Kina iskorištava nedostatak novca u regiji kako bi kreirala aranžmane koje države vode u dužničko ropstvo' 

Osim na ruski, u bugarskom institutu ukazuju i na vrlo jak kineski utjecaj u regiji.

Ocjenjuju da Peking iskorištava nedostatak kapitala u regiji kako bi "zaključao mnoge zapadnobalkanske zemlje u skupe i upitne projekte koji se temelje na ekonomskoj ovisnosti".

To je, podsjećaju u Sofiji, posebno do izražaja došlo u slučaju Crne Gore i gradnje autoceste u toj državi, što se financiralo kineskim novcem. Takav je aranžman Crnu Goru gotovo otjerao u dužničko ropstvo prema Kini.

"Pojačana prisutnost u ključnim industrijama omogućila je Moskvi i Pekingu da razviju značajan utjecaj na donošenje političkih odluka", ocjenjuju analitičari CSD-a u studiji.

'EU i SAD moraju ponuditi razumne alternative kineskim i ruskim ulaganjima u regiji'

Utjecaj Rusije i Kine, dodaju analitičari, posebno je porastao u vrijeme pandemije koronavirusa. 

"EU i drugi zapadni partneri, posebno SAD, moraju ponuditi razumne alternative kineskim i ruskim ulaganjima u ključnu infrastrukturu", zaključuje se u studiji.

Naglašava se i kako je zadaća delegacije EU i veleposlanstava zemalja članica Unije u regionalnim prijestolnicama da aktivnije suzbijaju propagandu Kremlja.

Stoga predlažu i da neovisnost medija dobije veći značaj u pristupnom procesu zemalja regije.