Švedska još uvijek može postati članica NATO saveza prije summita u Vilniusu sljedećeg tjedna, izjavio je u četvrtak glavni tajnik Jens Stoltenberg, nakon još jednog kruga razgovora o švedskom članstvu kojeg blokira Turska
"Apsolutno je moguće dobiti pozitivnu odluku o tome na summitu u Vilniusu," kazao je Stoltenberg u četvrtak.
Stoltenberg je to rekao nakon trilateralnog sastanka održanog u Bruxellesu u kojem su sudjelovali visoki dužnosnici iz Turske, Švedske i Finske, uključujući i njihove ministre vanjskih poslova.
Finska ušla u NATO, Švedska i dalje 'na čekanju'
Ti razgovori počeli su prije godinu dana, nakon što su tri zemlje potpisale Memorandum o razumijevanju, kako bi se smirila Ankara i njeni prigovori zbog kako tvrdi "borbe Švedske i Finske protiv terorizma" prije nego što uđu u NATO savez.
Švedska i Finska podnijele su zahtjev za članstvo na proljeće prošle godine, nakon što je Rusija napala Ukrajinu. Finska je službeno postala 31. članica saveza u travnju ove godine.
Za manje od tjedan dana, čelnici zemalja članica NATO saveza okupit će se u glavnom gradu Litve Vilniusu. Na sastanku će biti prisutna i Švedska, kao "pozvana država", a ne kao punopravna članica, budući da se za to još uvijek čeka zeleno svjetlo Turske i Mađarske.
Švedski premijer Ulf Kristersson i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ponovno će se sastati u ponedjeljak 10. srpnja u Vilniusu, najavio je Stoltenberg.
'Nema se više što učiniti'
Prema Stoltenbergu, "svi se slažemo da je napravljen dobar napredak" te "svi želimo da se što prije moguće dovrši ovaj proces".
Međutim, unatoč naporima Švedske i brojnim pozivima članica NATO saveza, Ankara ne popušta.
"Tražimo i radimo na pozitivnoj odluci sljedećeg tjedna... ali to je naposljetku odluka Turske", rekao je novinarima nakon sastanka švedski ministar vanjskih poslova Tobias Billström.
"Ne vidimo što bismo još mogli napraviti, Ispunili smo sve svoje obveze", dodaje Billström.
"Bio sam jasan, Švedska je ispunila sve obveze koje je preuzela na temelju trilateralnog memoranduma... Sada je vrijeme da se Švedska priključi savezu", rekao je Stoltenberg.
"Švedska je izmijenila svoj ustav i uvela nove protuterorističke zakone, uklonila ograničenja na izvoz oružja u Tursku i pojačala protuterorističku suradnju s drugim državama, uključujući i borbu protiv PKK", dodao je Stoltenberg, misleći na Kurdistansku radničku stranku (PKK), glavnu točku prijepora za Ankaru.
Novi švedski zakon o borbi protiv terorizma stupio je na snagu 1. lipnja, što brojni diplomati NATO saveza smatraju posljednjim korakom potrebnim za udovoljavanje Ankare.
Pritisci na Ankaru i Budimpeštu
Nakon što je turski predsjednik Erdogan osvojio novi petogodišnji mandat u svibnju, članice NATO saveza vršile su sve veći pritisak na njega da Švedskoj da zeleno svjetlo prije summita u Vilniusu.
Međutim, nejasno je kako bi se Švedska mogla službeno pridružiti savezu za manje od tjedan dana.
Budimpešta također oteže s davanjem pristanka švedskom članstvu. Mađarski parlament morao bi ratificirati odluku o priključenju Švedske NATO savezu, no sad je u ljetnoj stanci, što znači da parlamentarci neće moći o tome glasati sve do jeseni.
"Nema ni blizu dovoljno vremena” da i Mađarska i Turska ratificiraju članstvo Švedske prije summita, izjavio je u nedjelju 2. srpnja finski predsjednik Sauli Niinistö.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je kako "s nestrpljenjem iščekuje članstvo Švedske" u NATO savezu, u srijedu, prilikom Kristerssonovog posjeta Washingtonu.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Sweden could still become member at NATO summit, Stoltenberg says)