Problem je što Mađarska i Turska još nisu ratificirale protokol o pristupanju Švedske NATO-u, a veliko je pitanje mogu li Budimpešta i Ankara to i učiniti do sastanka na vrhu Sjevernoatlantskog saveza 11. i 12. srpnja

Naravno, šanse za to teoretski i dalje postoje, no vremena je sada već vrlo malo i veliko je pitanje može li u manje od dva tjedna biti završena ratifikacija protokola o ulasku Švedske u NATO.

Mađarska 'tiha' blokada

Upravo je ratifikacija tog dokumenta, potpisanog 5. srpnja prošle godine u Bruxellesu, u jeku ruske agresije na Ukrajinu, "zapela" na ratifikaciji u dvije članice NATO-a - Turskoj i Mađarskoj.

Posljednje informacije govore da mađarski parlament o ratifikaciji švedskog pristupanja NATO-u neće ni raspravljati prije ljetne stanke. Naime, prema informacijama koje su objavili mađarski mediji, mađarski parlament nije u dnevni red zasjedanja sljedećeg tjedna uvrstio ratifikaciju švedskog protokola.

Ovdje valja podsjetiti da su odnosi Budimpešte i Stockholma već dulje vrijeme prilično zategnuti, budući da mađarski premijer Viktor Orban upravo u Švedskoj vidi jednog od glavnih kritičara svoje politike u EU klubu, a onda i jednog od pokretača sankcija koje mu nameće Bruxelles.

Tursko 'ne, dok se ne ispune naši uvjeti' 

No, aktualnom švedskom premijeru Ulfu Kristerssonu još veću glavobolju zadaju odnosi s Turskom, koja je i ranije bila vrlo skeptična prema mogućnosti da Švedska pristupi NATO-u.

Naime, dok će se problemi koji Stockholm ima s Budimpeštom prije ili kasnije nekako riješiti, budući da su i Švedska i Mađarska članice Europske unije i da među njima postoji intenzivna komunikacija, odnosi Stockholma s Ankarom na tankom su ledu, i to do te mjere da među njima mora posredovati glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan Švedskoj već godinama zamjera da pruža utočište pripadnicima Kurdistanske radničke stranke (PKK), koje Ankara smatra teroristima. Također, švedskim vlastima Ankara zamjera da nisu podržale Tursku u njenoj vojnoj intervenciji na sjeveru Sirije.

Iako je dio problema između Stockholma i Ankare u međuvremenu riješen ili barem ublažen, a Erdogan je na nedavnim izborima osvojio novi mandat na čelu države, stav Turske prema Švedskoj u NATO-u nije se promijenio i glasi - "Ući ćete tek nakon što ispunite naše uvjete, što sada nije slučaj".

Finska u travnju postala 31. članica NATO-a

Inače, sa sličnim se problemima u pristupanju NATO-u suočavao i istočni švedski susjed - Finska. 

Stockholm i Helsinki su u svibnju prošle godine zajedno aplicirali za ulazak u NATO. Obje su se skandinavske zemlje suočile s turskom blokadom i mađarskom "tihom" opstrukcijom. Ipak, na summitu NATO-a u Madridu krajem lipnja prošle godine dobile su pozivnicu za pristupanje NATO-u. Prethodno su s Turskom potpisale sporazum o rješavanju međusobnih problema.

Finski su protokol o ulasku u NATO ratificirale sve članice Sjevernoatlantskog saveza, pa tako - iako na samom kraju - i Mađarska, krajem ožujka ove godine, i Turska, početkom travnja ove godine.

Mediji i diplomati tvrde da su ključnu ulogu u tome odigrale američka administracija i snažno zalaganje samog NATO-a koji su time željeli poslati poruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Finska, naime, s Rusijom dijeli 1340 kilometara dugu granicu pa se dosadašnja granična linija koju je NATO imao s Rusijom pristupanjem Finske udvostručila.

Izvor: Emmi Korhonen / Shutterstock Editorial / Profimedia

U svakom slučaju, Finska je 4. travnja ove godine uspjela pristupiti NATO-u, čime je iza sebe ostavila gotovo osam desetljeća neutralnosti. Finskim pristupanjem NATO-u nepopularna politika "finlandizacije", koja je obilježila vanjsku politiku te zemlje tijekom Hladnog rata, podređujući je interesima i zahtjevima Moskve, i službeno je otišla u povijest.

Švedski protokol o pristupanju NATO-u ratificiralo 29 članica

Iza Švedske je još duža tradicija neutralnosti, budući da ta zemlja nije ratovala dva stoljeća. Švedska je neutralnost uspjela zadržati u oba svjetska rata. Neutralna je bila i tijekom Hladnog rata, iako nije bilo puno pitanja na čiju bi stranu - da je morala birati - stala u eventualnom srazu tadašnjeg Zapada i Istoka.

Kao i u slučaju Finske, i švedsku je poziciju promijenila ruska invazija na Ukrajinu. Za razliku od Finske, koja ima dugu graničnu liniju s Rusijom, Švedska nema kopnenu granicu s najvećom državom na svijetu, iako je s njom u daljoj povijesti ratovala. No nedaleko od švedskih obala nalazi se Kalinjingrad, ruska enklava na Baltiku, pa ne čudi da se mnogi Šveđani osjećaju ugroženima jakom ruskom vojnom bazom u vlastitoj blizini i sadašnjom agresivnom politikom Moskve.

U svakom slučaju, ankete koje su u Švedskoj rađene uoči ruskog napada na Ukrajinu pokazivale su da se većina Šveđana zalaže za zadržavanje neutralnosti. No nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, klatno se okrenulo na drugu stranu pa je većina Šveđana, po anketama, podržala ulazak svoje zemlje u NATO. Slično se, uostalom, dogodilo i u slučaju Finske i tamošnjeg javnog mnijenja.

Vrijedi naglasiti i kako je protokol o pristupanju Švedske NATO-u dosad potvrdilo 29 članica tog bloka, odnosno sve osim već spomenutih Mađarske i Turske. Hrvatska je ratificirala švedski protokol na ljeto prošle godine, odnosno nedugo nakon što je on potpisan. Zagreb je u isto vrijeme ratificirao i protokol o pristupanju Finske NATO-u.

'NATO bi Švedsku branio od ruskog napada kao što bi 1953. branio Jugoslaviju da ju je napao SSSR' 

Politički analitičar i nekadašnji hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević slaže se s ocjenom kako su sada vrlo male šanse da će Švedska pristupiti NATO-u do summita u Vilniusu ili tijekom njegova održavanja. Kaže da su jednostavno takve okolnosti u politici, posebno u odnosima između Stockholma i Ankare, koje otežavaju primanje Švedske u NATO kao 32. članice.

To, međutim, ne znači da će Švedska ostati izvan strukture NATO-a, s koji, uostalom, ima i dugu suradnju.

"Nije presudno da Švedska i formalno postane članica NATO-a. Čak i ako ne uđe u Savez, NATO i Švedska će nastaviti usko surađivati pa će, primjerice, održavati zajedničke manevre, a Švedska će surađivati sa strukturama NATO-a. Mislim da je jasno i da bi NATO branio Švedsku, bila ona članica ili ne, kao što je bilo jasno i 1953. godine da bi branio bivšu Jugoslaviju da je bila napadnuta od SSSR-a, a nakon što je Jugoslavija s Grčkom i Turskom, članicama NATO-a, te godine sklopila Balkanski pakt", kaže Kovačević za Euractiv.

Na naše pitanje kakve su šanse da Švedska NATO-u pristupi do kraja godine, Kovačević ističe kako će to ponajprije ovisiti o bilateralnim odnosima Stockholma i Ankare.

U EU izvan NATO-a još samo 5 članica

Ocjenjuje i kako se Švedsku više ne može smatrati neutralnom državom, bez obzira na to što još nije u NATO-u. Naime, čim je zemlja iskazala namjeru pristupanja vojnom bloku, ona se zapravo odrekla politike neutralnosti.

Nakon ulaska Finske u NATO, samo je još pet članica EU izvan NATO-a. Osim Švedske, riječ je o Irskoj, Austriji, Malti i Cipru.

Ipak, Irska i Austrija nisu zatražile ulazak u NATO, dok su Malta i Cipar do ulaska u EU bile članice Pokreta nesvrstanih, a danas su neutralne države.

Unatoč tome, Malta ima jake odnose s pojedinim članicama NATO-a - obližnjom Italijom i bivšim kolonijalnim gospodarom Ujedinjenim Kraljevstvom.

Cipar, s druge strane, njeguje jake odnose s Grčkom, članicom NATO-a, ali istodobno ima velik problem s drugom članicom NATO-a - Turskom, čija vojska drži pod okupacijom sjevernu trećinu tog mediteranskog otoka.