Istraživanje Instituta za javne financije o proračunskoj transparentnosti županija, gradova i općina pokazuje da kod većine lokalnih jedinica jača odgovornost u polaganju računa građanima, no neke čak ne poštuju ni zakonske obveze
Iako transparentnost lokalnih vlasti u objavljivanju temeljnih podataka o svojim proračunima raste, znatan broj lokalnih jedinica i dalje ne objavljuje čak ni sve dokumente koje po zakonu moraju objavljivati.
Štoviše, još ima i onih koje ne objavljuju niti jedan jedini proračunski dokument.
Pokazuje to nova runda tradicionalnog istraživanja Instituta za javne financije (IJF) o proračunskoj transparentnosti na lokalnoj razini u ovoj godini.
Ocjena proračunske transparentnosti lokalnih vlasti u Hrvatskoj porasla s 1,8 na 4,6
Prema rezultatima istraživanja IJF-a, provedenog od studenog prošle do travnja ove godine, prosječna razina transparentnosti svih županija, gradova i općina u Hrvatskoj, iskazana ocjenom na temelju objavljenih proračunskih dokumenata na njihovim web stranicama, ove je godine dobila ocjenu 4,6.
To je, uzme li se u obzir da je najveća moguća ocjena 5, više nego dobar rezultat. Posebno ako se uzme u obzir da je prosječna ocjena proračunske transparentnosti lokalnih čelnika još ne tako davne 2015. godine imala sramotnu nisku ocjenu 1,8.
Proračunska transparentnost županija i dalje najveća, ali se smanjuje
No, detaljniji uvid u proračunsku transparentnost lokalnih jedinica otkriva nam da među njima postoje velike razlike.
Tako su županije - njih 21, koliko ih je u Hrvatskoj - u novom istraživanju dobile ocjenu 5, premda i među njima ima "kukolja". Primjerice, samo jedna županija - Šibensko-kninska, nije objavila svih pet dokumenata koji se smatraju ključnima za proračunsku transparentnost, iako su u prošlom ciklusu istraživanja sve županije objavile potrebne dokumente.
Zbog toga su županije u ovogodišnjem istraživanju zabilježile blago pogoršanje prosječne proračunske transparentnosti, ocjenjuju u IJF-u.
Među gradovima najslabija proračunska transparentnost u Popovači i Otoku
Gradovi - kojih je u Hrvatskoj 128, pri čemu valja voditi računa o tome da se Zagreb istodobno pojavljuje i kao grad i kao županija - u ovogodišnjem su istraživanju zaslužili ocjenu 4,83. To znači da ih najveći dio objavljuje ključne proračunske dokumente, no nerijetko ne objave sve.
Među gradovima je, inače, najslabije ocijenjena Popovača. Taj je grad u Sisačko-moslavačkoj županiji dobio dvojku.
Tek nešto bolje od Popovače ocijenjen je Grad Otok. Taj je grad u Vukovarsko-srijemskoj županiji u ovogodišnjem istraživanju ocijenjen s trojkom.
Ostali su gradovi objavili sve ili najveći dio traženih proračunskih dokumenata.
Kada se gradovi grupiraju u županije kojima pripadaju, najmanje proračunskih dokumenata objavili su gradovi na području Sisačko-moslavačke županije, koji su dobili skupnu ocjenu 4,57. S druge strane, svi gradovi u osam županija - Brodsko-posavskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Koprivničko-križevačkoj, Ličko-senjskoj, Međimurskoj, Osječko-baranjskoj, Požeško-slavonskoj i Šibensko-kninskoj, objavili su sve ključne proračunske dokumente.
Vrijedi napomenuti i kako je prosječna proračunska transparentnost hrvatskih gradova u cjelini donekle porasla u odnosu na prethodno istraživanje. Naime, dok su u prošlom istraživanju gradovi dobili prosječnu ocjenu 4,73, ta je ocjena sada, kako smo već spomenuli, narasla na 4,83.
Općina Jelsa u vrijeme istraživanja nije objavila nijedan proračunski dokument
Najslabije, kao i obično, stoje općine, kojih je u Hrvatskoj 428. Njihova je zbirna ocjena proračunske transparentnosti 4,55. No, i općine bilježe rast proračunske transparentnosti u odnosu na prethodno istraživanje, kada su ocijenjene s 4,36.
I dok su sve općine u Požeško-slavonskoj županiji ovoga puta objavile svih pet traženih proračunskih dokumenata, najmanje proračunskih dokumenata objavile su općine u Ličko-senjskoj županiji.
Ipak, valja upozoriti kako jedna općina - Jelsa, na otoku Hvaru u Splitsko-dalmatinskoj županiji - u trenutku istraživanja nije objavila nijedan od pet traženih proračunskih dokumenata, ističu u IJF-u.
Nadalje, samo po jedan proračunski dokument objavilo je osam općina. Riječ je o Čemincu u Osječko-baranjskoj županiji, zatim o Vrbju u Brodsko-posavskoj županiji, pa o Donjim Kukuruzarima u Sisačko-moslavačkoj županiji, Novom Golubovcu u Krapinsko-zagorskoj županiji, Karlobagu u Ličko-senjskoj županiji, Sućuraju i Šestanovcu u Splitsko-dalmatinskoj županiji te o Pojezerju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, pokazuje analiza.
'Dio gradova i općina ne pridržava se uputa Ministarstva financija'
"Još uvijek jedna županija, 15 posto gradova i 23 posto općina ne objavljuje četiri od pet dokumenata koje su po zakonu obvezni objavljivati. Osim toga, jedan posto gradova i 12 posto općina ne pridržava se uputa Ministarstva financija i ne objavljuje prijedlog proračuna", upozorava se u analizi IJF-a.
"Proračunska transparentnost se od 2015. znatno popravila. Međutim, ona je samo neophodan, ali ne i dovoljan uvjet za kvalitetno upravljanje javnim sredstvima", istakla je Mihaela Bronić iz IJF-a, voditeljica istraživanja.
Inače, proračunsku transparentnost IJF analizira na temelju objavljenih pet ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na mrežnim stranicama lokalnih jedinica. U ovom se istraživanju radilo o izvještaju o godišnjem izvršenju proračuna za 2021. godinu, zatim o izvještaju o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2022. godinu, prijedlogu proračuna i izglasanom proračunu za 2023. godinu te o proračunskom vodiču za građane.
"Proračunska transparentnost podrazumijeva uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive proračunske informacije. Na temelju njih, građani se mogu angažirati i, između ostaloga, pokušati utjecati na efikasnost prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava", napominju u IJF-u.
Ipak, dodaju, sama objava dokumenata ne znači da su lokalne jedinice apsolutno proračunski transparentne, kao ni im je vodstvo potpuno proračunski odgovorno. Objava dokumenata samo je potvrda da su se lokalne jedinice pridržavale zakona i preporuka Ministarstva financija, što može poslužiti i u borbi protiv korupcije, kao i u propitivanju odgovornosti lokalnih vlasti.
Svaka deveta lokalna jedinica objavila manji broj dokumenata nego ranije
"U odnosu na prethodni ciklus istraživanja, 24 posto lokalnih jedinica objavilo je veći broj dokumenata, 65 posto ih je objavilo jednak broj, ali 11 posto ih je objavilo manji broj dokumenata", zaključuju u IJF-u.
Dodaju kako ima i hvalevrijednih primjera jačanja proračunske transparentnosti. Kao primjer navode Grad Dubrovnik i Dubrovačku razvojnu agenciju (DURA) koji, nakon nekoliko godina provedbe projekta Participativno budžetiranje u osnovnim školama, od ove godine započinju s provedbom projekta Participativno budžetiranje, u kojem će građani gradskom kotaru moći predložiti projekte vrijednosti do čak 120.000 eura.