Čelnici NATO saveza odobrit će nove planove za odvraćanje i obranu saveznica u slučaju potencijalnih napada na summitu u Vilniusu sljedećeg tjedna, no iako je skup sve bliže, na detaljima nove strategije još se užurbano radi
Očekuje se kako će članice odobriti tri regionalna plana, "u kojima se pojašnjava što svaka od njih mora učiniti ,s obzirom na zemljopisni položaj tih regija, kako bi se uspješno obranile i odvratile napad, i to u svim domenama - u svemiru, u cyber prostoru, na kopnu, na moru, i u zračnom prostoru", rekao je u ponedjeljak novinarima u Bruxellesu admiral Rob Bauer, koji predsjedava Vojnim odborom NATO saveza (CMC).
Kada se postigne dogovor o tim novim planovima, članice saveza i vojno osoblje radit će na njihovoj implementaciji i to kroz organizaciju vojnih vježbi i planiranje investicija.
Novih 300.000 vojnika na području NATO-a
Na posljednjem summitu NATO saveza u Madridu u lipnju prošle godine, članice su dogovorile jačanje prisutnosti na istočnim granicama svog teritorija, kako bi se odvratili potencijalni napada i povećala borbena spremnost.
Novi modelom rasporedilo bi se novih 300.000 vojnika na cijelom teritoriju NATO saveza, uz tri razine spremnosti, koje predviđaju da bi ih se moglo poslati gdje je potrebno u roku od tri, 10 ili 30 dana.
Tu spada i oko 40.000 vojnika pod zapovjedništvom glavnog zapovjednika savezničkih snaga u Europi (SACEUR), uz 100 zrakoplova i 27 brodova u Baltičkom i Sredozemnom moru, rekao je zamjenik načelnika Glavnog stožera u Europi, general bojnik Matthew Van Wagenen.
Radovi u tijeku
Na najnovijim planova NATO saveza radi se od 2018. godine, nakon što je Rusija anektirala poluotok Krim i nakon što se počela širiti bojazan da postojeće strategije nisu dovoljne za suočavanje sa sve većim sigurnosnim prijetnjama.
"Shvatili smo da se NATO treba ponovno fousirati na kolektivnu obranu", kaže Bauer.
Nova tri regionalna plana obuhvaćaju svih pet domena sigornosne politike - zračnu, kopnenu, pomorsku, svemirsku, kao i cyber prostor.
Prvi regionalni plan odnosi se na sjeverna područja - Arktik i Atlantik, za kojeg je zaduženo zapovjedništvo zajedničkih snaga u Norfolku u SAD-u.
Središnji regionalni plan, čije zapovjedništo je u mjestu Brunssum u Nizozemskoj, obuhvaća Baltik i Alpe, dok se treći plan odnosi na jugoistočni dio teritorija saveza, što uključuje Mediteran i Crno more, sa zapovjedništvom u talijanskom Napulju.
Jasna zapovjedna struktura
Nakon što se članice slože oko plana, uslijedit će odlučivanje o konkretnoj strukturi snaga u svakoj od tri regije, što uključuje i broj vojnika i opremu koja treba biti stavljena u stanje pripravnosti, kao i jasnu zapovjednu strukturu.
Učinkovitost vojnih planova ovisi o investicijama i regrutiranju novaka za oružane snage i sve članice saveza "moraju raditi na povećanju broja ljudstva velikog stupnja spremnosti, na vježbama u skladu s planovima, te nabavci potrebnih kapaciteta", kazao je Bauer, ne navodeći točno koji resursi i u kojim količinama su potrebni za novu strategiju.
"Ako države naprave sva ta ulaganja, i ako organiziraju postrojbe kakve želimo, ostvarit ćemo punu provedivost" tih planova, kaže Bauer. Međutim, za postizanje tog cilja "trebat će vremena, trebat će niz godina da to napravimo, to se neće dogoditi preko noći".
"Pravi posao počinje nakon summita u Vilniusu", rekao je Bauer, dodavši kako postoji optimizam oko provedbe plana, jer se države članice polako približavaju svojim ciljevima za ulaganja u obranu, u usporedbi s ranijim godinama.
Potrebno je više novca
Međutim, Bauer je također pozvao i na povećanje izdvajanja za obranu jer financiranje izravno utječe na provedivost planova.
Očekuje se kako će članice NATO saveza na summitu u Vilniusu "pristati na nove obveze o ulaganjima u obranu, gdje dva posto BDP-a neće biti postavljeno kao gornja granica kojoj se teži, već kao minimum kojeg moramo uložiti u svoju obranu", najavio je glavni tajnik saveza Jens Stoltenberg.
Ta obveza uključuje i cilj da se 20 posto tog iznosa uloži u nabavku opreme, iako trenutno većina članica ne ispunjava niti prvi ni drugi zadani cilj.
Važna kontrola neba
Bauer je također rekao kako mora biti više ulaganja u protuzračnu obranu jer "rat u Ukrajini podsjetio nas je koliko je ključno kontrolirati nebo u okolnostima konvencionalnog rata".
Baltičke države nedavno su zatražile veću potporu u nadzoru zračnog prostora, uključujući i "rotacijsku zračnu obranu” na svom teritoriju, i razmišljaju o kupovini novih sustava protuzračne zaštite.
Njemačka i 16 drugih zemalja zajednički će nabavljati sustave protuzračne obrane u okviru europske inicijative Sky Shield, a Pariz je prošlog mjeseca organizirao konferenciju ministara obrane za rješavanje tog pitanja.
Od članica NATO-a očekuje se fleksibilnost
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, članice NATO saveza na istočnoj granici tražile su od saveznika da pojačaju svoju tamošnju nazočnost radi odvraćanja od potencijalnog napada Rusije.
Njemačka je prošlog tjedna najavila povećanje broja svojih vojnika u Litvi nakon što je ranije obećala da će na svojem teritoriju držati pripravne postrojbe, što ukazuje koliko je ipak bitno imati ljude na terenu.
No, Bauer kaže da "treba biti oprezan i ne fokusirati sve snage na istočnu stranu, za slučaj da neprijatelj dođe s neke druge strane" i da očekuje "fleksibilnost" od članica NATO-a.
U usporedbi s vremenima Hladnog rata "fronta je sada postala znatno veća kao rezultat našeg širenja i danas se prostire na pet domena obrane", zaključuje Bauer.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: NATO set to approve new defence plans at Vilnius summit)