Politika

ANKETE O EUROPSKIM IZBORIMA 2024: Liberali bi mogli biti ključna prevaga za formiranje većine u Europskom parlamentu

Formiranje stabilne većine u novom sazivu Europskog parlamenta nakon izbora 2024. moglo bi uvelike ovisiti o bloku liberala, iako to još uvijek najvjerojatnije neće biti dovoljno za sprečavanje rasta krajnje desnice

epa07601990 A man delivers a ballot paper to vote at a polling station in Lisbon, Portugal, 26 May 2019. The European Parliament election is held by member countries of the European Union (EU) from 23 to 26 May 2019. EPA-EFE/Inácio Rosa
Izvor: INÁCIO ROSA/LUSA

Na takav zaključak navodi najnovija projekcija koju je portal Europe Elects objavio u srijedu, 28. lipnja, na temelju raznih nacionalnih anketa.

Prema posljednjim rezultatima potpora desnom bloku i skupini krajnje desnice je trenutno u porastu, nešto manje od godnu dana prije izbora zakazanih za lipanj 2024.

Pučani i socijaldemokrati i dalje najjači

Kada se preračunaju rezultati nacionalnih anketa, Europska pučka stranka desnog centra (EPP) trebala bi i dalje biti najveća pojedina skupina na europskoj razini, sa 161 mandatom u Parlamentu, iako bi to bio pad za 16 mjesta u odnosu na trenutnih 177, od ukupno 705 zastupnika.

Stranke članice EPP-a bi po anketama osvojile najviše glasova u Bugarskoj, Cipru, Finskoj, Hrvatskoj, Latviji, Luksemburgu, Njemačkoj, Portugalu, Sloveniji i Španjolskoj - ukupno deset država članica.

Europski socijaldemokrati (S&D) osvojili bi oko 142 mjesta u novom sazivu, gotovo jednako koliko ih imaju i danas (143). Stranke iz skupine S&D trenutno po anketama vode u Belgiji, Litvi, Malti, Rumunjskoj, Slovačkoj i Švedskoj, odnosno u šest država članica.

Liberali u padu

Treća po veličini je skupina Renew Europe koja okuplja liberalne stranke i u koju spada stranka francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Njima se predviđa 87 mjesta u novom sazivu, što bi bio pad od 14 mjesta u odnosu na današnjih 101 zastupnika. Stranke iz te skupine trenutno vode u Estoniji, Danskoj i Češkoj.

To znači da bi tri trenutno najveće skupine u Strasbourgu koje su izglasale povjerenje predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen u srpnju 2019. godine sa današnjih 421 zastupnika mogli pasti na 390.

No, koji bi mogli biti najveći dobitnici europskih izbora?

Meloni i ECR

Na desnoj strani političkog spektra, konzervativnoj skupini ECR prognozira se osvajanje oko 83 zastupničkih mandata, što bi bio porast za 17 mjesta u odnosu na današnjih 66. Od toga bi 28 mandata trebala donijeti stranka talijanske premijerke Giorgije Meloni Fratelli d' Italia (FdI), a 19 mandata vladajuća stranka u Poljskoj PiS.

Skupina koja okuplja stranke krajnje desnice Identitet i demokracija (ID) mogla bi osvojiti 69 mandata, što je pomak u odnosu na današnjih 62.

Od toga bi 19 mandata došlo od krajnje desne njemačke stranke AfD, što bi moglo poljuljati već dugo vremena vodeću ulogu francuske stranke Rassemblement National (RN) Marine Le Pen unutar te skupine jer se predviđa da bi RN mogao osvojiti 22 mandata u Francuskoj. Stranke iz te skupine krajnje desnice trenutno vode po anketama u Austriji i u Francuskoj.

Nezavisni zastupnici - oni koji se nisu svrstali ni u jednu od političkih skupina Europskog parlamenta, a koje u Strasbourgu zovu Non-inscrits (NI) - mogli bi osvojiti 53 mandata, šest više od trenutnih 47. Među njih spada i stranka mađarskog premijera Viktora Orbana Fidesz, koja trenutno vodi po anketama u toj zemlji.

Lijevi kamp

Skupina ljevice (GUE/NGL) u novom sazivu mogla bi dosegnuti do 50 mandata (+13), a jedina zemlja u kojoj njene članice vode po anketama je Irska. S druge strane, skupina Zelenih (Greens/EFA) trebala bi osvojiti oko 48 mandata, što bi bilo čak 24 manje od sadašnjih 72.

Međutim, analitičari smatraju da ljevica obično ima slabije rezultate na europskim izborima nego na lokalnima, dok su se zelene stranke pokazale kao vrlo uspješne u mobilizaciji birača, što bi moglo značiti da bi se te promjene mogle smanjiti kako se bude bližila predizborna kampanja.

Veliki upitnik je Nizozemska, koja bira 29 zastupnika za Europski parlament, a gdje u anketama vodi stranka Građansko-seljački pokret (BBB) osnovana tek 2019., koja u svojoj platformi ističe agrarnu politiku i koja zasad nije priklonjena nijednoj postojećoj europskoj političkoj skupini.

Stabilna koalicija ostaje nedosanjani san?

U sljedećem sazivu za parlamentarnu većinu bit će potrebno 353 mandata. Po trenutnim projekcijama, EPP, S&D i Renew bi s ukupno 390 zastupnika i dalje držali većinu.

Međutim, politički odnosi snaga mogli bi se promijeniti nakon što su se Pučani (EPP) iz desnog centra - barem u ovom predizbornom razdoblju - počeli okretati prema skupini konzervativaca (ECR).

S druge strane, u intervjuu za Euractiv, šefica socijaldemokratske skupine S&D Iratxe Garcia Pérez rekla je kako suradnja s EPP-om "više nije moguća" jer je EPP traženjem suradnje s ECR-om "prešao crvenu liniju."

Čini se da trenutno vodstvo EPP-a, kojeg predvodi Manfred Weber, želi formirati partnerstvo s ECR-om, posebice nakon što su Meloni i njen FdI pobijedili na talijanskim izborima.

Španjolski scenarij

Sličan scenarij sprema se trenutno i u Španjolskoj nakon nedavno održanih regionalnih izbora, gdje najveća stranke desnog centra Partido Popular (PP/EPP) na regionalnoj razini formira koalicije s desničarskim Voxom iz redova ECR-a. Španjolski mediji navode kako bi i uoči nacionalnih izbora krajem srpnja ove godine mogla biti sklopljena koalicija PP-a i Voxa.

U takvom slučaju, EPP i ECR bi zajedno imali oko 244 zastupnika, što još uvijek ne bi bilo dovoljno za većinu, dok bi "progresivna koalicija" (S&D, Zeleni, Ljevica) mogla prikupiti 240.

Stoga bi s obzirom na trenutne odnose snaga 87 zastupnika iz liberalne skupine Renew moglo biti ključno za formiranje većine u sljedećem sazivu Europskog parlamenta, jer biti potrebni i lijevom i desnom bloku.

Traže se novi partneri

No bez obzira kome se liberali priklone, to još uvijek neće biti dovoljno za dosezanje brojke od 353 zastupnika za apsolutnu većinu, pa će u svakom slučaju biti potrebno privući i neke dodatne glasove. Skupina kranje desnice ID čini se nema šanse u takvoj konstelaciji odnosa jer su gotovo sve druge skupine odbacuju mogućnost suradnje s njima.

Ako se liberali pridruže potencijalnom savezu desnice EPP-ECR (iako su liberali večć odbacili mogućnost suradnje s desnim ECR-om), tada bi njihov savez mogao imati blok od 331 zastupnika.

S druge strane, ako se liberali priklone progresivnom bloku, mogli bi zajedno imati 327 mandata. No, upitno je kako bi se u takvo društvo mogle uklopiti neke stranke europske Ljevice koje su ekstremno lijeve orijentacije.

Konzervativnije frakcije u EPP-u

Još jedan faktor mogle bi biti konzervativnije frakcije unutar EPP-a - što se uglavnom odnosi na skandinavske i njemačke desničarske stranke - koje se također protive suradnji s ECR-om i sve negativnije vide približavanje EPP-a i ECR-a pod vodstvom Manfreda Webera.

Stoga prema sadašnjim projekcijama, u oba scenarija će desna ili lijeva koalicija morati tražiti neke dodatne partnere i glasove, a moglo bi se dogoditi i da formiranje stabilne većine u preslagivanju šarenog mozaika na europskoj političkoj sceni ipak ostane nedosanjani san.

(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Liberals hold the key to next EU House majority: report)