Europska vojna industrija pozvala je institucije EU da pojasne status tog sektora u odnosu na europsko zakonodavstvom o održivom financiranju, kako bi se time otvorila vrata za veća javna i privatna ulaganja
Tvrtke iz vojne industrije koje imaju sjedište u EU kritiziraju sustav taksonomije - način na koji se djelatnosti kategoriziraju kao "održive" ili "neodržive" - tvrdivši kako bi taj sektor trebao biti "eksplicitnije" svrstan u prvu kategoriju, kako bi se time zaštitila ulaganja.
Iako vojna industrija trenutno nije "ni uključena ni isključena iz taksonomije," javna percepcija tog sektora izravno utječe na spremnost banaka da toj industriju odobravaju kredite, kažu predstavnici europske vojne industrije.
Najnoviji pritisci iz ovog sektora stižu uoči prijedloga Europske komisije koji će biti predstavljen u srijedu, 28. lipnja, u kojem se očekuje izlaganje nove "zelene vojne strategije."
'Potrebna pojašnjenja'
"Kako bi se europskim vojnim kompanijama osigurao kontinuirani pristup privatnom financiranju, EU mora odrediti ključna načela za primjenu zakonodavstva EU o održivom financiranju", stoji u izjavi za Euractiv iz krovnog europskog udruženja zrakoplovnog i vojnog sektora ASD.
"Investitori izbjegavaju rizik", rekao je glavni tajnik ASD-a Jan Pie za Euractiv, na marginama sajma Paris Air Show u lipnju.
Predstavnici vojne industrije žele veću pravnu jasnoću jer tvrde da je "pretjerana usklađenost" banaka i ulagača sa zakonodavstvom EU smanjila njihovu spremnost da posuđuju novac ili ulažu u tvrtke iz vojnog sektora.
"Želimo vidjeti pravno obvezujuće pojašnjenje Komisije kako kriteriji EU vezani za životni okoliš, društvo i upravljanje (ESG) nisu u suprotnosti s ulaganjima u vojnu industriju", kaže Pie.
EIB može poslužiti kao uzor
U ožujku 2022., nakon ruske invazije na Ukrajinu, ministri EU su odlučili poduzeti mjere "za promicanje i olakšavanje pristupa privatnom financiranju za vojnu industriju, između ostalog i iskorištavanjem mogućnosti koje nudi Europska investicijska banka (EIB) na najbolji mogući način".
Međutim, od tada nije se puno toga promijenilo, kažu predstavnici europske vojne industrije.
Pod vodstvom ministara financija država članica EU, EIB je i dalje odlučna igrati ulogu "zelene banke" Europske unije te stoga izbjegava bilo kakvu financijsku aktivnost za koju smatra da ne odgovara tom imidžu.
Iako EIB planira povećati financiranje projekata dvojne namjene za osam milijardi eura, EIB izbjegava uplitanje u projekte koji imaju isključivo vojnu namjenu unatoč pritiscima iz tog sektora, a ministri koji upravljaju EIB-om zasad ne pokazuju znakove da misle promijeniti tu politiku, stoji u priopćenju EIB-a.
"Ako vlastita banka EU ne želi kreditirati vojnu industriju, zašto bi to druge banke činile?", retorički pita neimenovani izbor blizak toj industriji u razgovoru za Euractiv.
EIB bi trebala prilagoditi svoju politiku i omogućiti pristup vojne industrije kreditima, što bi onda također potaklo nacionalne banke na ulaganja u taj sektor.
"Takva promjena poslužila bi kao važno mjerilo za nacionalne financijske institucije i stoga bi značajno pridonijela jačanju investicija u europsku vojnu industriju", rekao je Pie za Euractiv.
Nepovoljan položaj u tržišnom natjecanju
"Naš sektor sada se mora prebaciti na model ratnog gospodarstva", izjavio je povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton - također nadležan i za vojnu industriju EU - kad je zagovarao veća izdvajanja za vojni sektor prigodom predstavljanja plana EU za poticanje proizvodnje streljiva (ASAP).
Međutim, predstavnici vojne industrije inzistiraju kako je problem financiranja u oštroj suprotnosti sa željom EU da se poveća proizvodnja.
Zbog teškoća u pristupu kreditima, europske vojne tvrtke u opasnosti su od gubitka tržišne prednosti, kaže Bertrand Delcaire, čelnik odjela za ulagačke odnose francuske vojne tvrtke Thales.
"Manji broj europskih ulagača znači i nižu tržišnu procjenu vrijednosti tvrtke, ali i, šire gledano, manje novca za razvoj inovacija", rekao je Delcaire za Euractiv.
"Europske tvrtke su u nepovoljnom tržišnom položaju, budući da ne mogu tako lako - kao, primjerice, američke kompanije - kupiti manju tvrtku ili startup, budući da ih tržište manje cijeni".
Izostanak koherentnosti
"Nema dosljednosti", kaže Pie, dok opisuje kako su zapreke za ulaganja u sukobu s naporima EU na jačanju inovacija u vojnom sektoru i to kroz Europski fond za obranu (EDF).
Esa Rautalinko, direktor finske vojne kompanije Patria, upozorio je u travnju kako kontinuirano isključivanje vojne industrije iz privatnog financiranja "ugrožava stvaranje vjerodostojnog europskog obrambenog sustava".
Traže ulagače izvan EU
U manjku europskih mogućnosti, neke tvrtke iz EU prisiljene su potražiti ulagače izvan EU. Kao rezultat toga, "sektor ima više upravitelja imovinom iz inozemstva koji ulažu u njih, nego što ima europskih", kaže Delcaire.
Ograničavanje pristupa financiranju za vojne industrije jer su "neodržive" također je proturječno, kažu izvori iz vojne industrije koje je kontaktirao Euractiv.
Vojna industrija "donosi boljitak za društvo", rekao je za Euractiv neimenovani menadžer iz jedne vojne kompanije koja nije iz EU.
"Bez osiguranja nacionalne sigurnosti nismo u stanju ostvariti gospodarski rast i sve ono što nam treba za otvoreno i demokratsko društvo", zaključuje.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU defence industry pressures Commission, EU countries to step up financing)