Očekuje se kako će Europska komisija u utorak 20. lipnja predstaviti svoje prijedloge za revidiranje sedmogodišnjeg proračuna EU, nove izvore prihoda za europski proračun, kao i dugoočekivani Europski fond za suverenost
Za razliku od SAD-a ili Kine, EU ima vrlo malo vlastitih izvora prihoda i uglavnom ovisi o financijskim doprinosima svojih država članica. Kako bi im se razjasnilo kakve troškove mogu očekivati u narednim godinama, proračun EU radi se za sedmogodišnja razdoblja, kroz tzv. Višegodišnji financijski okvir (MFF).
Razdoblje u kojem se trenutno nalazimo traje od 2021. do 2027., što znači da 2024. označava polovicu tog perioda, kad Komisija obično počinje s pregledom proračuna.
Razmatranje proračuna
"Razmatranje proračuna na sredini razdoblja obično su bila nebitna", izjavio je za EuractivJohannes Lindner, ravnatelj Centra Jacques Delors u Hertie School Berlin, ali je naglasio kako je ovaj put drugačije.
Visoka inflacija, sve veći troškovi zaduživanja EU, kao i potreba za potporom Ukrajini dovoljni su razlozi da se ponovno pregovara o prioritetima.
Uz reviziju višegodišnjeg proračuna Komisija također namjerava i predstaviti dugoočekivani prijedlog za Europski fond za suverenost (ESF), kao i prijedloge za nove izvore prihoda EU.
Kako je rat u Ukrajini promijenio proračun EU?
U sklopu svojih napora da pruži potporu Ukrajini EU je povećala financijska izdvajanja i Ukrajini posudila više novca nego što se očekivalo.
Čak i prije ruske agresije, Ukrajini je u veljači 2022. EU posudila 1,2 milijarde eura, a nakon izbijanja rata donesena su dva nova paketa dodatne financijske pomoći za 2022. i 2023. u ukupnom iznosu od 27 milijardi eura, u što ne spadaju drugi oblici ciljanih potpora.
U sklopu srednjoročne revizije proračuna Komisija radi na planu proširenja pomoći za Ukrajinu, koji bi trebao trajati sljedeće četiri godine, izvještava Financial Times.
"S obzirom na održivost ukrajinskog zaduživanja, važno je biti iskren i pobirnuti se da se ne financira sve kreditima, nego i bespovratnim sredstvima," dodaje Lindner.
Međutim, uplate Ukrajini nisu jedini način na koji je rat utjecao na financije EU. Budući da je inflacija rekordno visoka i da Europska središnja banka (ECB) nastavlja povećavati kamatne stope, izdvajanja i trošak novih zaduživanja na višoj su razini od očekivane.
Plaće u Europskoj komisiji indeksirane
"Sviđalo se to nekome ili ne, plaće u Europskoj komisiji su više-manje indeksirane, kao i brojne stanarine za zgrade u kojima su smještene institucija EU", kaže Lindner.
Iako se u proračunu EU računa na inflaciju od dva posto, što mu je pomoglo u vrijeme kad je realna stopa inflacija bila niža, inflacija je u Belgiji 2022. godine premašila 10 posto, u usporedbi s prosjekom EU od 9,2 posto.
Plaćanje kamata sad bi moglo pojesti dio proračuna, što bi onda, ako se ne smisle neka dodatna sredstva, moglo značiti smanjenje izdvajanja za druge rashode, primjerice za Erasmus+ ili za znanstvene projekte.
Teško je uvjeriti države članice da plate više
Iako sva ta pitanja jasno ukazuju zašto je potrebno revidirati dugoročni financijski plan EU, bit će vrlo teško uvjeriti članice da izdvajaju više novca za EU, posebice kada se od njih istovremeno traži da smanje vlastitu javnu potrošnju u sklopu borbe protiv inflacije.
Iako novonastale potrebe za većim rashodima zbog inflacije, isplate kamata i za Ukrajinu nisu posebno sporne, nitko osim Europskog parlamenta vjerojatno neće ustrajavati na većem povećanju izdvajanja za EU.
Ranije ovog mjeseca, jedan diplomat EU rekao je novinarima kako "27 država članica smatra kako nemaju dodatnog novca za slanje u EU".
Iako će već i samo očuvanje trenutačnih proračunskih prioriteta biti dovoljno težak zalogaj, Komisija ima i nove zahtjeve u pogledu zapošljavanja novog osoblja, zbog dodatnih zadaća koje su joj povjerene, primjerice u području nadzora velikih tehnoloških platformi.
Drugi primjer mogla bi biti pravila za državne potpore, kod kojih je Komisija privremeno ukinula neka pravila kao odgovor na američki Zakon o smanjenju inflacije (IRA). Budući da se nacionalne vlade žale na dugačak proces odobravanja subvencija u Bruxellesu, od velike pomoći bi bilo više kadrovskih kapaciteta.
Fond za suverenost izgubio zamah
Kada je najavila ublažavanje pravila za državne subvencije, Komisija je bila suočena s bojazni da bi to dalo nepravednu prednost većim i bogatijim državama članicama koje imaju veći manevarski prostor za potporu svojim poduzećima.
Od svih državnih potpora prijavljenih Komisiji u skladu s novim, popustljivijim pravilima, na Njemačku otpada 50 posto, a slijede je Francuska (23,5 posto) i Italija (7,8 posto), prema podacima Europske komisije.
No dok su se neke članice nadale da bi ambiciozni fond na razini EU mogao uravnotežiti različite kapacitete potrošnje "rasprava o Fondu za suverenost izgubila je zamah", kaže Lindner.
Stoga se ne očekuje pokretanje nekog novog velikog fonda, a kamoli novo zaduživanje na razini EU, koje je povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton dugo zagovarao, ali je u međuvremenu od toga odustao.
Umjesto toga, čini se puno vjerojatnijim da će doći do preraspodjele postojećih sredstava, primjerice iz Kohezijskog fonda. Ulogu bi u novim planovima mogla imati i Europska investicijska banka (EIB) koja kreditira investitore, uz djelomičnu potporu jamstvima iz proračuna EU, u okviru programa InvestEU.
Stoga nije izgledno da će to biti fond koji bi mogao nadoknaditi disbalans u fiskalnim kapacitetima raznih država članica EU.
Novi izvori prihoda
Jedan od načina za rješavanje te dileme moglo bi biti uvođenje novih izravnih izvora prihoda za EU.
Europski parlament iznio je prošlog mjeseca svoje ideje o izvorima za prikupljanje vlastitih sredstava, poput poreza na financijske transakcije, poreza na kriptovalute ili uvoznih nameta na robu koju u trećim zemljama proizvode radnici plaćeni ispod granice siromaštva.
Nacionalne vlade će biti vrlo oprezne u davanju bilo kakvih nadležnosti EU u području oporezivanja pa Lindner kaže da se očekuje intenzivnija, "ali jednako teška" rasprava o tome kojom formulom računati nacionalne doprinose proračunu EU.
"Vjerujemi kako će ta rasprava napredovati vrlo sporo i možda čak niti neće biti završena zajedno s revizijom MFF-a," dodaje Lindner.
Neimenovani diplomat jedne od država članice EU rekao je za Euractiv da postupak revizije MFF-a ima samo "50-50 šanse da se završi prije kraja trenutačnog mandata" koji istječe 2024. godine.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: What to expect from the EU’s big money squabble)