Europska komisija želi uvesti digitalni euro, koji bi svim korisnicima bio besplatno dostupan, kako bi se povećala financijska inkluzivnost i tržišno natjecanje u području digitalnih plaćanja, stoji u prijedlogu kojeg je vidio Euractiv

Iako je nejasno u kojem obliku bi se uvodio digitalni euro, u dokumentu se navodi da ga Komisija želi učiniti dostupnim ne samo bankama već i široj javnosti, kao sredstvo plaćanja u maloprodaji.

Žele smanjiti rascjepkanost europskog tržišta

Jedan od motiva za taj prijedlog jest želja da se "smanji rascjepkanost europskog tržišta maloprodajnih plaćanja, kako bi se potaknulo tržišno natjecanje," i da se "potaknu inicijative tvrtki iz tog sektora da ponude paneuropske platne usluge," navodi se u dokumentu.

Ideja digitalnog eura također je i reakcija na tehnološki razvoj i inovacije.

Razgovori o digitalnom euru počeli su kada je konzorcij okupljen oko Facebooka oko 2019. pokrenuo projekt Libra, s ciljem stvaranja vlastite digitalne valute. Iako se u međuvremenu odustalo od tog projekta, kod zakonodavaca je nastala bojazan da bi takve privatne inicijative mogle dovesti do gubitka monetarne kontrole.

Dostupnost svima

"U eurozoni je uspostava maloprodajne digitalne valute središnje banke (CBDC), tj. digitalnog eura, potrebno kao nadopuna gotovine, kao i za prilagodbu službenih oblika valute suvremenom tehnološkom razvoju", navodi se u obrazloženju prijedloga.

Uvođenje maloprodajne CBDC valute označilo bi da EU kreće drugačijim putem od drugih jurisdikcija koje su se bavile tim pitanjem. Primjerice, švicarska narodna banka pokazuje interes za veleprodajni CBDC koji bi se mogao koristiti za plaćanja između banaka.

Digitalni euro bi po toj ideji postao zakonsko sredstvo plaćanja, što znači da bi gospodarski subjekti morali prihvaćati uplate u digitalnom euru, iako se pritom predviđaju neke iznimke, primjerice za mikrotvrtke s manje od 10 zaposlenika i s manje od dva milijuna eura godišnjeg prometa.

Iza njega bi stajala Europska središnja banka (ECB) kao što i danas ECB podržava fizičku gotovinu. Stoga bi takav sistem bio sigurniji od bankovnih depozita koje podržavaju samo poslovne banke i, do određenog iznosa, sustavi osiguranja depozita.

Nadalje, digitalni euro ne bi trebao biti dostupan samo na internetu, već bi trebao biti upotrebljiv i izvan njega, u stvarnom svijetu, putem takozvanih blizinskih plaćanja, proximity payments. Međutim, offline upotreba digitalnog eura bila bi dopuštena samo za transakcije male vrijednosti.

Besplatni račun, besplatne transakcije

Kao i gotovina, digitalni euro bio bi za korisnike besplatan.

"Sve novčarske institucije koje pružaju usluge računa za platni promet bile bi obvezne pružati osnovne digitalne usluge plaćanja u eurima na zahtjev svojih klijenata", navodi se u prijedlogu.

Nadalje, Komisija želi osigurati da se "temeljne digitalne usluge u eurima" nude besplatno fizičkim osobama, čak i ako nisu klijenti banaka.

Osim toga, javne institucije poput poštanskih ureda ili lokalnih i regionalnih tijela samouprave mogle bi distribuirati digitalni euro, čime bi se pomoglo njegovo širenje neovisno o bankama.

Pružatelji platnih usluga također bi morali besplatno ponuditi mogućnost takvih transakcija fizičkim osobama. Međutim, mogli bi naplaćivati naknadu od trgovaca, iako ta naknada ne smije biti veća od naknada "za najučinkovitije usporedivo sredstvo plaćanja", navodi se u prijedlogu.

Limiti za depozite

U prošlosti su neke banke izrazile bojazan da bi "previše privlačan" digitalni euro mogao štediše navesti da povuku svoj novac iz bankovnih depozita i pohrane ga na sigurnije digitalne račune u eurima koje podupire ECB. Kad bi se takvo masovno povlačenje dogodilo prebrzo, to bi moglo narušiti stabilnost bankarskog sustava.

Komisija želi riješiti taj problem ograničavanjem uporabe digitalnog eura kao sredstva za čuvanje vrijednosti. Stoga je naložila ECB-u da "razvije instrumente za ograničavanje upotrebe digitalnog eura" kao sredstva za depozite.

Prema nacrtu prijedloga, to bi moglo značiti da bi ECB uvela ograničenja na količinu digitalnih eura koju svaki pojedinac može imati, kako bi se time zaštitila financijsku stabilnost.

Dok bi pojedincima bilo dozvoljeno koristiti više digitalnih računa u eurima, uvedena ograničenja primjenjivala bi se na zbroj svih digitalnih eura koje na svim digitalnim računima drži svaki pojedinac.

Zaštita osobnih podataka i sprečavanje pranja novca

Provedba tih ograničenja te potreba za poštivanjem pravila o sprečavanju pranja novca i sankcija EU prisilili bi pružatelje platnih usluga da se bave obradom osobnih podataka.

ECB bi također morao obrađivati osobne podatke kako bi provodio pravilo o ograničenju količine digitalnih eura koje svaki pojedinac može imati, ali na način da se ne može direktno identificirati vlasnika računa.

Za pružatelje platnih usluga i ECB, nacrtom prijedloga određuju se "odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere, uključujući najsuvremenije mjere za sigurnost i očuvanje privatnosti."

U svakom slučaju, Komisija želi osigurati da ECB i nacionalne središnje banke "ne mogu izravno identificirati pojedinačne korisnike digitalnih eura".

Iako se u obrazloženju prijedloga ne pojašnjava kako bi trebalo riješiti taj kompromis između zaštite privatnosti s jedne strane i praćenja toka novca s druge strane, u njemu se spominju "pseudonimizacija ili enkripcija" kao dva moguća tehnološka rješenja.

Općenito, kompromis bi se trebao riješiti osiguravanjem visokog stupnja privatnosti za offlinetransakcije digitalnih eura, slično kao i za gotovinske transakcije, uz primjenu standarda protiv pranja novca kakvi se danas primjenjuju za privatna digitalna plaćanja i na online transakcije digitalnim eurima.

Pristupne usluge

Nacrt prijedloga također predviđaju front-end usluge koje se pružaju korisnicima digitalnog eura. Na primjer, one bi trebale biti "interoperabilne ili integrirane u europske novčanike za digitalni identitet (ESIW)".

Nadalje, u nacrtu prijedloga navodi se i da, iako pružatelji platnih usluga mogu razviti vlastite pristupne usluge, oni također moraju korisnicima ponuditi pristupne usluge koje je razvio ECB.

Međutim, ECB se ne bi smio baviti odnosima s pojedinim klijentima, niti imati pristup osobnim podacima korisnika.

Također se i od proizvođača mobilnih uređaja zahtijeva da pružateljima pristupnih usluga i pružateljima usluga europskog digitalnog identiteta omoguće "učinkovitu interoperabilnost" i pristup hardveru i softveru "potrebnom za pohranu i prijenos podataka za obradu digitalnih transakcija u eurima na internetu ili izvan njega, pod poštenim, razumnim i nediskriminirajućim uvjetima".

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: LEAK: EU Commission wants digital euro accessible to everyone)