Posjet premijera Andreja Plenkovića Srbiji dogodit će se gotovo dva mjeseca nakon što je srbijanska premijerka Ana Brnabić posjetila Zagreb, a analitičari vjeruju da bi Hrvatska mogla ohrabriti Srbiju na putu prema EU i pomoći joj
Nova runda u igri odleđivanja odnosa između Hrvatske i Srbije odigrat će se sljedećeg petka, 23. lipnja, kada bi premijer Andrej Plenković, kako se najavljuje, trebao posjetiti Suboticu.
Prema pisanju Jutarnjeg lista, koji se poziva na izvore u Vladi, Plenković bi se u Subotici trebao sastati sa srbijanskom premijerkom Anom Brnabić, s kojom se nedavno, 30. travnja, sastao u Zagrebu.
Hoće li se Plenković sastati i s Vučićem?
No, i dalje je otvoreno pitanje hoće li se šef hrvatske Vlade sastati i sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
Inače, Plenković u Srbiju putuje na poziv predsjednika Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine Tomislava Žigmanova, koji je i ministar za manjinska i ljudska prava u vladi Ane Brnabić, kao i Jasne Vojnić, predsjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća. Premijer će u Subotici sudjelovati na otvorenju Hrvatske kuće.
Uzvratni posjet
U biti, riječ je o uzvratnom posjetu, budući da je Brnabić nedavno neočekivano posjetila Zagreb i u Banskim se dvorima sastala se s Plenkovićem i ostalim hrvatskim dužnosnicima. Nakon toga, srbijanska je premijerka sudjelovala na Velikoj skupštini Srpskog narodnog vijeća u Lisinskom.
S druge strane, riječ je o prvom Plenkovićevom posjetu Srbiji otkako je zasjeo na premijersko mjesto 2016. godine. Srbija je jedina Hrvatskoj susjedna zemlja koju Plenković u proteklih sedam godina premijerskog mandata nije posjetio.
'Nije pravi trenutak za posjet Srbiji'
Sugovornici s kojima je Euractiv razgovarao pozdravljaju napore na normalizaciji bremenitih odnosa Hrvatske i Srbije.
Ipak, pitaju se je li sada pravi trenutak za uzvratni posjet hrvatskoga premijera Srbiji, s obzirom na to da se službeni Beograd suočava s brojnim problemima - od masovnih prosvjeda na beogradskim ulicama i trgovima, preko vrlo zategnutih odnosa s Prištinom, koji su svako malo na ivici izbijanja novog rata, pa do, kako diplomati to vole reći, "sjedenja na dvije stolice", odnosno odbijanja Srbije da uvede sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, uz istodobno nastojanje da ne ispadne s europskog puta.
"Smatram da je Plenković i ranije trebao otići u posjet Srbiji i pokrenuti dijalog radi rješavanja problema koji postoje između dvije susjedne zemlje. No, pitanje je li baš sada pravi trenutak za to. Situacija u Srbiji je nestabilna - Vučić se bori za opstanak na vlasti, odnosi s Kosovom i na Kosovu vrlo su napeti, a u cijeloj priči pojavljuje se i pitanje utjecaja SAD-a i Rusije“, ocjenjuje za Euractiv jedan sugovornik iz hrvatskih diplomatskih krugova koji je molio za anonimnost.
"Ovo sigurno nije najsretniji trenutak za posjet Srbiji s obzirom na prosvjede i unutarnjopolitičku situaciju u toj zemlji, kao i na odnose Srbije i Kosova", kaže za Euractiv i bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi i politički analitičar Božo Kovačević.
Nagomilani problemi u odnosima Zagreba i Beograda
Ipak, dodaje, tema za razgovor Plenkoviću i Brnabić, a možda i Vučiću, neće nedostajati, s obzirom na nagomilane probleme u odnosima između dviju država.
Osim neriješenog pitanja granice na Dunavu i sudbine nestalih u Domovinskom ratu, tu je i problem zaštite manjina - hrvatske u Srbiji i srpske u Hrvatskoj, iako su na tom planu posljednjih godina načinjeni značajni pomaci. Uz to, Beograd i Zagreb različito, pa čak i dijametralno suprotno, gledaju ne samo na događaje iz 90-ih godina prošlog stoljeća, nego i na mnoge iz ranijih razdoblja, poput Drugog svjetskog rata.
'Plenković bi mogao ohrabriti Vučića da nastavi europski put'
No, Kovačević vjeruje da bi se Plenković u Subotici mogao ponajprije pojaviti kao svojevrsni "izaslanik" EU, odnosno kao netko tko bi Beogradu mogao ponuditi pomoć na putu prema Uniji, ali i pomoć u raspetljavanju kosovskog gordijskog čvora. Kaže kako ne vjeruje da će Zagreb inzistirati na tome da Beograd uvede sankcije Rusiji, ali sigurno neće odstupati ni od zajedničke europske vanjske politike, pa tako ni dopustiti transport ruske nafte Janafovim naftovodom prema Pančevu.
"Plenković bi mogao ohrabriti Vučića da nastavi europski put i uvjeriti ga da se ulazak Srbije u EU isplati, što su, uostalom, već rekli i brojni europski političari. Hrvatska tu može ponuditi svoje usluge Srbiji na putu prema EU“, smatra Kovačević.
Hrvatska može posredovati i u raspetljavanju spora oko Kosova
Drugo područje u kojem bi Hrvatska mogla ponuditi svoje usluge Srbiji je rješavanje problema Kosova.
Srbija je Kosovo izgubila u ratu s NATO-om 1999. godine. Kosovo je neovisnost proglasilo 2008. godine, nakon što su pali u vodu svi dotadašnji pokušaji da se riješi status te do tada južne srbijanske pokrajine. Beograd, međutim, nikada nije priznao odvajanje Kosova i dalje ga smatra dijelom Srbije.
Tijekom posljednje godine situacija na Kosovu - odnosno u njegovom sjevernom dijelu, u kojem su Srbi većinsko stanovništvo - vrlo je napeta. Napetost na sjeveru Kosova nedavno je bila takva da su u nemirima ozlijeđeni ne samo prosvjednici iz redova tamošnje srpske zajednice, već i brojni pripadnici KFOR-a, međunarodnih vojnih snaga zaduženih za očuvanje mira na Kosovu.
Kovačević, međutim, ističe kako Hrvatska ima iskustvo sklapanja mira sa Srbijom. Riječ je o Erdutskom sporazumu, na temelju kojeg je Podunavlje reintegrirano u sastav Hrvatske, čime je i službeno završio Domovinski rat, kao i o sporazumu iz Daytona, kojim je završen rat u Bosni i Hercegovini. Upravo su to karte s kojima bi Zagreb mogao zaigrati i u pokušaju postizanja dogovora između Srba i kosovskih Albanaca oko rješavanja statusa Kosova.
"Bilo bi dobro ako bi Plenković iskoristio ovu priliku da Hrvatsku afirmira kao zemlju koja može pomoći u rješavanju balkanskih problema", zaključuje Kovačević.
Ne treba očekivati čuda
S druge strane, oba naša sugovornika slažu se da ni od predstojećeg susreta u Subotici ne treba očekivati čuda u procesu normalizacije odnosa između Hrvatske i Srbije.
Popis problema između dvije zemlje jednostavno je predugačak da bi se riješio na nekoliko susreta na visokoj razini, a sama Srbija trenutno se ponajviše bavi svojim unutarnjim problemima, u što spada i podijeljenost javnoga mnijenja i elite oko toga treba li nastaviti put prema EU i jačati odnose sa Zapadom ili naglasak treba staviti na jačanje odnosa s Rusijom i Kinom.
Hrvatska u svemu tome može dati svoj doprinos i potaknuti Beograd da nastavi put prema EU. Ipak, odgovore na probleme koji muče srbijansko društvo može dati jedino Srbija.