U sukobima koji su u ponedjeljak izbili na Kosovu povrijeđen je velik broj tamošnjih Srba, ali i pripadnika KFOR-a, među kojima je najviše Talijana i Mađara

Vučić je poručio i da bi se u utorak u Beogradu trebao sastati s predstavnicima Kvinte, vodećih zemalja NATO-a - SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Italije, kako bi pokušao naći rješenje za položaj Srba na Kosovu.

Eskalacija nasilja

"Dat ćemo sve od sebe da sačuvamo mir", istakao je Vučić u televizijskom obraćanju putem RTS-a.

Za stanje na sjeveru Kosova, na kojem je situacija već mjesecima užarena, optužio je kosovskog premijera Albina Kurtija.

Napeta situacija na sjeveru Kosova, gdje su Srbi većinsko stanovništvo, eskalirala je u ponedjeljak kada su tamošnji Srbi pokušali spriječiti novoizabrane lokalne čelnike - uglavnom Albance, koji su izabrani na nedavnim lokalnim izborima koje su Srbi bojkotirali - da preuzmu zgrade općinskih uprava. U sukobu koji je uslijedio ozlijeđena su 52 Srba, od čega trojica teže, kazao je Vučić.

Naglasio je i da se tamošnji Srbi nisu suprotstavljali KFOR-u, već snagama specijalne kosovske policije, za koju u Beogradu smatraju da ne može biti raspoređena sjeverno od rijeke Ibar.

Izvor: AFP / AFP / Profimedia

No, ozlijeđen je i velik broj pripadnika KFOR-a, mirovnih snaga na Kosovu koje predvodi NATO. Prema Vučićevim riječima, ozlijeđen je 41 pripadnik KFOR-a, a među njima je najviše Talijana i Mađara. Od tog broja, trojica pripadnika KFOR-a teže su ozlijeđena.

Od međunarodne zajednice traži da 'urazumi Kurtija'

"Pozivam Srbe s Kosova i Metohije da ne ulaze u sukob s NATO-om jer je to ono što Kurti najviše želi. Također, pozivam ih da kada prosvjeduju, to čine na miran način", naglasio je Vučić.

Dodao je da Beograd neće dopustiti progon kosovskih Srba. Od međunarodne je zajednice zatražio da utječe na vlasti u Prištini da "urazumi Kurtija".

U Beogradu smatraju da to podrazumijeva i pristanak kosovskog premijera na formiranje Zajednice srpskih općina koja je dogovorena još sporazumom iz Bruxellesa 2013. godine, no koja nikada nije osnovana, a kojoj se aktualne vlasti u Prištini protive.

"Srbija želi mir, ali neće dopustiti ni pogrom ni progon ni ubijanje svog naroda na Kosovu", naglasio je Vučić.

Kurti osudio srpski nacionalizam na Kosovu 

Nakon obraćanja Vučića, reagirale su vlasti iz Prištine.

Kosovski premijer Kurti na Twitteru je napisao da se sastao s veleposlanicima zemalja Kvinte i EU. Naglasio je da je osudio nasilje nad pripadnicima kosovske policije, NATO-a i KFOR-a.

"Ultranacionalistički srpski grafiti na vozilima NATO-a mračan su podsjetnik na Kosovu. Zalažemo se za mir i sigurnost", napisao je kosovski premijer.

Srbija izgubila Kosovo u ratu s NATO-om, ali status ostao neriješen 

Srbija je, podsjetimo, izgubila Kosovo u ratu s NATO-om 1999. godine. NATO je intervenirao kako bi zaustavio rat koji je protiv kosovskih Albanaca pokrenuo bivši srbijanski i tadašnji predsjednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević. 

No, iako su se srbijanske i tadašnje jugoslavenske snage nakon poraza od NATO-a povukle s Kosova, status dotadašnje južne srbijanske pokrajine ostao je neriješen.

Naime, vojnu vlast nad Kosovom preuzeo je KFOR, u kojem je oko 4000 vojnika iz 28 zemalja - većinom, ali ne isključivo članica NATO-a, dok je civilnu vlast preuzeo UNMIK, misija Ujedinjenih naroda na Kosovu. Rješenje statusa Kosova prepušteno je pregovorima Beograda i Prištine.

Ipak, sjever Kosova, koji je nastanjen pretežno srpskim stanovništvom, nastavile su nadzirati srbijanske vlasti, dok kosovske vlasti nisu imale pristupa dijelu Kosova sjeverno od Ibra. Most na Ibru u Kosovskoj Mitrovici podijelio je taj grad na sjeverni, srpski, i južni, albanski dio te je postao simbolom etničke podjele grada i Kosova u cjelini.

Kosovo nedavno apliciralo za EU, želi i u Vijeće Europe

Kako pregovori između Beograda i Prištine u godinama nakon intervencije NATO-a nisu dali rezultata, Kosovo je 2008. godine jednostrano proglasilo neovisnost. Nju je priznala otprilike polovica zemalja u svijetu, među njima i Hrvatska.

Ipak, neovisnost Kosova nisu priznale ni sve članice Europske unije (Španjolska, Slovačka, Rumunjska, Grčka i Cipar). Sve su one, s izuzetkom Cipra, i članice NATO-a.

Od zemalja Zapadnog Balkana, neovisnost Kosova nije priznala Bosna i Hercegovina.

Kosovo je krajem prošle godine zatražilo da mu se dodijeli status kandidata za članstvo u EU. Također, pokrenuta je i procedura primanja Kosova u Vijeće Europe.

EU je nedavno donijela odluku o ukidanju viza za građane Kosova od 1. siječnja 2024. godine.

Beograd se protivi i članstvu Kosova u Vijeću Europe i njegovom samostalnom pristupanju EU. Srbijanskim vlastima nije se svidjela ni odluka Bruxellesa o ukidanju viza za nositelje kosovskih putovnica.

Kosovski Srbi bojkotirali izbore u općinama u kojima su većina

Srbija je prošle godine, u kojoj su se dogodili brojni incidenti, zatražila od KFOR-a da joj dopusti povratak do tisuću srbijanskih vojnika na Kosovo, na što Beograd ima pravo po Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a iz lipnja 1999. godine, kojom je završio rat na Kosovu. KFOR je odbio taj zahtjev.

Kako su vlasti u Prištini u međuvremenu odustale od dogovora s Beogradom o stvaranju Zajednice srpskih općina na Kosovu, Srbi su se povukli iz kosovskih institucija, kao i iz tijela vlasti u općinama sa srpskom većinom na sjeveru Kosova - Sjeverna Kosovska Mitrovica, Zvečan, Zubin Potok i Leposavić.

Rezultat toga bila je odluka vlasti u Prištini da raspišu lokalne izbore na sjeveru Kosova. Izbori su nedavno održani, no tamošnji su ih Srbi odlučili bojkotirati pa je na njih izašlo manje od četiri posto upisanih birača u tim općinama, mahom albanske nacionalnosti.

Napeta postizborna situacija sjeverno od Ibra

I dok novoizabranim općinskim načelnicima i vijećnicima kosovski Srbi i Beograd osporavaju legitimitet, u Prištini poručuju da su izbori bili legalni te su zatražili da novoizabrana tijela preuzmu vlast u općinama na sjeveru Kosova.

Izvor: -STR / AFP / Profimedia

To je, međutim, dovelo do nove erupcije nasilja koja je u ponedjeljak rezultirala velikim brojem ozlijeđenih.