Europski parlament radi na velikom preustroju svojih moćnih parlamentarnih odbora, sudeći po internom dokumentu kojeg je Euractiv dobio na uvid, a o kojem će čelnici zastupničkih klubova razgovarati u srijedu
Tri prijedloga koji su sad na stolu bave se reformom 20 zakonodavnih odbora parlamenta i tri pododbora, a navedeni cilj je "pojednostaviti procedure, smanjiti preklapanje nadležnosti, i osigurati da Europski parlament ima dosljedna stajališta u međuinstitucionalnim pregovorima", navodi se u dokumentu.
Odbori su glavni izvor zakonodavnih ovlasti Europskog parlamenta, a među njima su posebno važni odbori za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), proračun (BUDG), unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) i okoliš i javno zdravstvo (ENVI) jer se bave većinom zakonima o kojima zastupnici u Europskom parlamentu odlučuju ravnopravno uz ministre nacionalnih vlada.
'Glavna nagrada'
Osim toga, mnogi u parlamentu smatraju da je Odbor za vanjske poslove (AFET) "glavna nagrada" kada se mjesta predsjednika odbora dijele među političkim skupinama i njihovim klubovima zastupnika na početku svakog mandata.
No, dužnosnici parlamenta sad kažu da trenutačna struktura odbora ostavlja previše prostora za preklapanje političkih nadležnosti, što onda dovodi do natjecanja među pojedinim odborima za odlučivanje o zakonskim prijedlozima i što posljedično ugrožava pregovaračku snagu Europskog parlamenta u trijalogu s Europskom komisijom i Vijećem ministara.
'Vestminsterski model'
Prva opcija predložena u dokumentu, koja se opisuje kao "vestminsterski model," sastoji se od "manjeg broja horizontalnih stalnih odbora koji pokrivaju velika područja politika" na početku svakog petogodišnjeg mandata, zajedno s ad hoc odborima za zakonske nacrte koji se formiraju po potrebi za pojedine zakone.
Takvi ad hoc odbori bi se po završetku svakog zakonodavnog postupka raspuštali, a njihovo bi formiranje bilo u rukama Konferencije predsjednika, tijela sastavljenog od predsjednika Europskog parlamenta i čelnika zastupničkih klubova.
Ti "stalni horizontalni odbori" mogli bi se sastojati od 80-120 članova, što je znatno povećanje u odnosu na sadašnje odbore koji imaju između 25 i 88 zastupnika, te bi nadzirali zakonodavne odbore koji bi bili manji i koji bi mogli imati 20 - 80 članova.
Drugi model predlaže stvaranje niza "velikih odbora koji obuhvaćaju velika područja politika" sastavljenih od po 80 - 120 članova i zatim "manjih odbora odgovornih za područja sektorske politike u okviru šireg djelokruga velikih odbora".
Za razliku od današnjeg sustava u kojem se odbori sastaju po redovnom rasporedu, novi prijedlog predviđa da se "veliki odbori" sastaju samo po potrebi.
Posljednja varijanta predlaže da se ne mijenja organizacijska struktura odbora, ali da se reducira njihov broj, revidiraju njihove nadležnosti i napravi "privremeni zakonodavni odbor za međusektorske prijedloge".
Odbor za međusektorske prijedloge
Prema dokumentu, odbor za "međusektorske prijedloge" mogao bi također biti integriran u prva dva modela, i to kao "kao krajnje sredstvo za rješavanje važnih međusektorskih zakonodavnih prijedloga (ili strateških dokumenata Komisije) koji inače spadaju pod nadležnost više od jednog odbora", pojašnjava se u dokumentu.
Takvi odbori mogli bi biti, primjerice, odbor za "odnose s građanima," zatim odbor za "ravnopravnost spolova i rodno osviještenu politiku" ili odbor za "poslovnik, imunitet i pravna pitanja," stoji u dokumentu.
Političke skupine parlamenta će u srijedu u Strasbourgu izraziti svoje mišljenje o trima prijedlozima, a Europski parlament namjerava u konačnici privesti kraju svoju reformu prije isteka mandata sadašnjeg saziva, na proljeće 2024. godine.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: LEAK: MEPs working on major overhaul of lawmaking committees)