Od izbijanja rata u Ukrajini, pojačala se i utrka u nuklearnom naoružanju, a svijetu prijeti nuklearna katastrofa, upozorava se u novom izvješću SIPRI-ja
Ruska invazija na Ukrajinu i novo dijeljenje karata u svjetskoj politici nisu potaknuli samo utrku u konvencionalnom naoružavanju, nego i u onom znatno opasnijem - nuklearnom.
Pokazuje to nova analiza koju je objavio Institut za istraživanje međunarodnog mira iz Stockholma (SIPRI), u kojem upozoravaju da je svijet zaplovio krajnje neizvjesnim i opasnim vodama.
U 2022. povećan nuklearni arsenal
Prema nalazima SIPRI-ja, nuklearni je arsenal devet zemalja koje drže atomsko oružje tijekom prošle godine povećan za 86 bojnih glava.
Naime, u siječnju prošle godine - dakle, prije izbijanja rata u Ukrajini - u svijetu je bilo 9490 nuklearnih bojnih glava spremnih za uporabu. Godinu kasnije, u siječnju ove godine, vojskama devet država koje posjeduju nuklearno oružje na raspolaganju je bilo 9576 bojnih glava.
Pravo na držanje nuklearnog oružja imaju stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) s pravom veta. Riječ je o zemljama pobjednicama u Drugom svjetskom ratu - SAD-u, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Rusiji i Kini.
No, nuklearnog su se oružja s vremenom domogle i pojedine druge države - Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja. Pretpostavlja se da nuklearno oružje posjeduje i Izrael, iako izraelske vlasti o tome ne govore.
Čak 90 posto nuklearnog arsenala posjeduju Rusija i SAD
Podaci SIPRI-ja pokazuju da najveći dio nuklearnih bojnih glava, čak 90 posto, drže Rusija i SAD.
Konkretno, u posjedu Rusije je početkom ove godine bilo 4489 nuklearnih bojnih glava spremnih za uporabu, dok ih je SAD imao 3708. Naravno, stvaran broj nuklearnih bojnih glava je i veći, no dio je zastario i čeka rastavljanje.
Treća zemlja po broju nuklearnih bojnih glava je Kina. U SIPRI-ju procjenjuju da Kina ove godine raspolaže s 410 bojnih glava koje može upotrijebiti.
Na četvrtom mjestu je Francuska, s 290 nuklearnih bojnih glava koje može koristiti, dok peto mjesto drži Ujedinjeno Kraljevstvo, s 225 nuklearnih bojnih glava.
U rukama vlasti Pakistana je 170 nuklearnih bojnih glava, dok ih susjedna Indija ima 164. U SIPRI-ju procjenjuju da Izrael ima 90 nuklearnih bojnih glava.
Sjeverna Koreja, čije posjedovanje atomskog oružja možda i najviše brine svijet, ove godine raspolaže s 30 nuklearnih bojnih glava, pokazuju podaci instituta iz Stockholma.
Najveći rast nuklearnog arsenala u Kini, a potom u Rusiji
Prema podacima koje je u ponedjeljak objavio SIPRI, najveće povećanje raspoloživog nuklearnog oružja u prošloj godini imala je Kina, koja je svoj arsenal obogatila s čak 60 novih nuklearnih bojnih glava. Slijedi Rusija, koja je svoj nuklearni arsenal povećala za 12 bojnih glava.
Također, broj nuklearnih bojnih glava povećala je i Indija, i to za četiri, kao i Pakistan, za pet, te Sjeverna Koreja, također za pet.
S druge strane, SAD, Velika Britanija i Francuska te Izrael u 2022. godini nisu, prema podacima SIPRI-ja, povećali broj nuklearnih bojnih glava. To, međutim, ne znači da su te zemlje sjedile skrštenih ruku, budući da su radile na modernizaciji svog nuklearnog arsenala, što uključuje i nabavke novog oružja u budućnosti.
'Jedno od najopasnijih razdoblja u ljudskoj povijesti'
U SIPRI-ju ističu kako su geopolitičke napetosti do kojih je dovela ruska agresija na Ukrajinu značajno utjecale na novu utrku u (ovoga puta) nuklearnom naoružavanju. Upozoravaju kako bi posljedice toga mogle biti katastrofalne za čovječanstvo.
"Krećemo se prema jednom od najopasnijih razdoblja u ljudskoj povijesti. Neophodno je da svjetske vlade nađu način suradnje kako bi smirile geopolitičke napetosti, usporile utrku u naoružavanju i suočile se sa sve gorim posljedicama ekološkog sloma i rastuće gladi u svijetu“, naglasio je direktor SIPRI-ja Dan Smith.
U nuklearnom ratu ne bi bilo pobjednika
I hrvatski stručnjaci napominju da plovimo vrlo nemirnim i opasnim vodama.
"Nuklearno oružje je uvijek bilo sredstvo odvraćanja. Nije se percipiralo, a nadam se da ni neće, kao oružje klasičnog tipa. Ako bi se tako nešto dogodilo, to bi bio nuklearni armagedon, uništenje civilizacije i čovječanstva“, upozorava za Euractiv vojni i sigurnosni stručnjak i predavač na Veleučilištu Velika Gorica Marinko Ogorec.
Naglašava kako u nuklearnom ratu ne bi bilo pobjednika.
Nije riječ samo o ratu u Ukrajini, kriznih žarišta ima i drugdje u svijetu
Zbog svega toga, u SIPRI-ju pozivaju države da ponovno aktiviraju "nuklearnu diplomaciju" i porade na smanjenju političkih i vojnih napetosti te na nuklearnom razoružanju.
Naime, strah od uporabe nuklearnog oružja ne izaziva samo rat u Ukrajini, u kojem je jedna strana u sukobu - Rusija, nuklearna sila, iako je to trenutno nesumnjivo najopasniji sukob. Uostalom, i pojedini su ruski čelnici, poput bivšeg predsjednika Dmitrija Medvjedeva, u više navrata prijetili uporabom nuklearnog oružja.
Problem su i potencijalni i stvarni drugi sukobi diljem svijeta, a posebno na Dalekom istoku. Riječ je na prvom mjestu o sporu Kine i Tajvana koji je prošlog ljeta gotovo prerastao u rat Kine i SAD-a, koji se, pak, obvezao braniti Tajvan u slučaju napada s kineskog kopna. I Kina i SAD su nuklearne sile.
Nadalje, Sjeverna Koreja svako malo ispaljuje rakete u pravcu Japana i Južne Koreje. Rakete, srećom, do sada nisu pogodile ciljeve u tim zemljama, već su pale u Tihi ocean, no valja podsjetiti da Washington Japan i Južnu Koreju smatra svojim saveznicima i da je američka administracija u više navrata kazala da će braniti te zemlje ako budu napadnute.
Nestabilan Indijski potkontinent, Bliski istok 'kuha'
Nestabilno je i u drugim dijelovima svijeta. Odnosi Indije i Pakistana - obje su zemlje s nuklearnim oružjem - na niskim su granama i svako malo dolazi do sukoba u graničnim područjima.
Isto tako, odnosi Indije i Kine prilično su naelektrizirani, a prošlog ljeta došlo je i do oružanih okršaja na nedefiniranoj granici između dvije velesile u razvoju.
Kada je riječ o Bliskom istoku, iako se odnosi Izraela, za kojeg se također vjeruje da ima nuklearno oružje, s arapskim zemljama postupno normaliziraju, stvari su još jako daleko od normalnih. Tako, primjerice, dva sjeverna izraelska susjeda - Sirija i Libanon, i dalje odbijaju priznati postojanje Izraela.
Uz to, Izrael je stalna meta Irana, države koja također ne priznaje postojanje izraelske države. Svijet i inače strahuje da Iran pokušava proizvesti nuklearno oružje, zbog čega su Teheranu uvedene i sankcije.