Europska politička zajednica osnovana je prošle godine, a okuplja 27 članica Europske unije i 20 ostalih europskih zemalja, među kojima nema jedino Rusije, Bjelorusije i Vatikana
U Kišinjevu, glavnom gradu Moldavije, u četvrtak će se održati drugi po redu summit Europske političke zajednice, foruma za jačanje suradnje među europskim državama.
Hrvatsku će na summitu, priopćili su u srijedu iz Vlade, predstavljati premijer Andrej Plenković.
U Europskoj političkoj zajednici 47 zemalja
Europska politička zajednica je osnovana u listopadu prošle godine, kada je održan i njen prvi summit u Pragu. Ta politička inicijativa okuplja sve države Staroga kontinenta, osim Rusije i Bjelorusije te Vatikana.
Cilj inicijative je jačanje suradnje i dijaloga među europskih zemljama, kao i sigurnosti, posebno u kontekstu invazije koju je 24. veljače prošle godine Rusija pokrenula protiv Ukrajine.
Europska politička zajednica okuplja ukupno 47 zemalja, čiji će čelnici sudjelovati na summitu u Kišinjevu. Riječ je o 27 članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska, kao i o Albaniji, Andori, Armeniji, Azerbajdžanu, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Gruziji, Islandu, Kosovu, Lihtenštajnu, Moldaviji, Monaku, Norveškoj, San Marinu, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Švicarskoj, Turskoj, Ukrajini i Velikoj Britaniji.
Sve članice koje nisu u EU povezane su na neki način s Unijom
Inicijativa za osnivanjem Europske političke zajednice krenula je lani od francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je u njoj vidio priliku za jačanje suradnje EU s ostalim europskim državama.
Gotovo sve članice Europske političke zajednice koje su izvan EU nalaze se u raznim oblicima povezanosti s Unijom.
Tako su neke od njih kandidati za članstvo u EU (Albanija, BiH, Crna Gora, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Ukrajina), neke su još uvijek samo potencijalni kandidati (Gruzija i Kosovo), dok su europske mikrodržave (Andora, Monako i San Marino) integrirane s Unijom i bez formalnog članstva u njoj.
Velika Britanija je bila članica EU do 2020. godine. No, London je i nakon Brexita ekonomski ostao snažno povezan s Unijom.
Švicarska, Lihtenštajn, Norveška i Island članice su EFTA-e, zone slobodne trgovine osnovane 1960. godine, koja je ekonomski jako povezana s EU-om.
Problematično Zakavkazje
Za razliku od ostalih država, Armenija i Azerbajdžan su u posebnom položaju prema EU.
Armenija je, naime, članica proruske Euroazijske ekonomske unije (EAEU) i proruskog vojnog bloka CSTO, odnosno ODKB, kako glasi njegova ruska kratica. Ipak, otkako je Rusija napala Ukrajinu, primjetno je okretanje Erevana prema Zapadu, posebno prema EU.
Azerbajdžan je, pak, član Pokreta nesvrstanih. No, i vlasti u Bakuu razvijaju snažnu suradnju s EU-om, kao i sa susjednom Turskom.
Odnosi Armenije i Azerbajdžana vrlo su loši zbog neriješenog statusa azerbajdžanske regije Gorski Karabah koja je naseljena pretežno armenskim stanovništvom. Dvije su zakavkaske države u više navrata u posljednjih 30-ak godina ratovale - posljednji put 2020. godine, a i sada su česti granični incidenti među njima.