Erevan je spreman priznati suverenitet Azerbajdžana nad spornom regijom Gorski Karabah, ali traži da Baku zajamči sigurnost tamošnjeg armenskog stanovništva

Gorski Karabah izvor je sukoba između Armenije i Azerbajdžana više od stoljeća, a spor oko enklave eskalirao je ratom uoči raspada SSSR-a 1991. godine.

Armenci u Gorskom Karabahu proglasili 'Republiku Artsah' 

Po međunarodnom pravu, Gorski Karabah dio je Azerbajdžana, u čijem je sastavu kao autonomna oblast bio i u vrijeme SSSR-a.

No, armenske su snage 1991. godine zauzele tu azerbajdžansku regiju s većinskim armenskim stanovništvom. Tamošnji su Armenci proglasili međunarodno nepriznatu "Republiku Artsah", koja se u potpunosti oslanja na pomoć susjedne Armenije.

Azerbajdžan je 2020. preuzeo nadzor u područjima pod kontrolom etničkih Armenaca u i oko planinske enklave i od tada je povremeno zatvarao jedinu pristupnu cestu koja povezuje Gorski Karabah s Armenijom.

Armenija želi mirovni ugovor s Azerbajdžanom

"86.600 četvornih kilometara teritorija Azerbajdžana uključuje Gorski Karabah", rekao je Pašinjan na konferenciji za medije, a objavio je Ostorožno Novosti.

"Ako se dobro razumijemo, tada Armenija priznaje teritorijalnu cjelovitost Azerbajdžana u navedenim granicama, a Baku teritorijalnu cjelovitost Armenije na 29.800 četvornih kilometara", rekao je.

Mediji prenose da je rekao da je spreman to učiniti, odnosno prihvatiti međunarodno priznate granice Azerbajdžana ako budu zajamčena prava Armenaca u Gorskom Karabahu. Dodao je da bi to pitanje trebalo biti obuhvaćeno u pregovorima dviju zemalja.

"Armenija ostaje predana mirovnom programu u regiji. I nadamo se da ćemo u bližoj budućnosti postići dogovor o tekstu mirovnog sporazuma i moći ga potpisati", rekao je Pašinjan, a prenosi TASS.

Armenija razočarani saveznik Rusije, Azerbajdžan nesvrstana zemlja

Armenija je službeno saveznik Rusije. Članica je Euroazijske ekonomske unije (EAEU) i vojnog bloka CSTO, odnosno ODKB, kako glasi njegova ruska kratica. U oba saveza dominantnu riječ ima Rusija.

Azerbajdžan je, s druge strane, član Pokreta nesvrstanih. No, u vanjskoj politici snažno se oslanja na susjednu Tursku,s obzirom da su Turci i Azerbajdžanci etnički vrlo slični i imaju jake povijesne veze. Posljednjih godina Baku jača odnose i s Izraelom, a tradicionalno održava i dobre odnose s Moskvom.  

Nakon armensko-azerbajdžanskog rata 2020. godine, u kojem je Rusija zauzela neutralnu poziciju, a svoju vojsku poslala da nadzire Lačinski koridor, koji povezuje Armeniju s Gorskim Karabahom, u Armeniji je poraslo nezadovoljstvo savezništvom s Rusijom. Stoga se Erevan u vanjskoj politici počeo više okretati prema Europskoj uniji. Uz to, Armenija je započela proces normalizacije odnosa sa susjednom Turskom, s kojom su joj odnosi desetljećima bili vrlo napeti.  

I Armenija i Azerbajdžan pristupili su prošle godine Europskoj političkoj zajednici koja obuhvaća sve europske zemlje osim Rusije i Bjelorusije.