Srbija sama mora odlučiti želi li ići prema Europskoj uniji ili negdje drugdje, dok u Bosni i Hercegovini nema konsenzusa oko članstva u NATO-u, kaže u razgovoru za Euractiv bivši hrvatski ministar vanjskih poslova
Nakon nedavna dva masakra, Srbiju je zahvatio val prosvjeda i mitinga. Samo za ovaj vikend najavljena su dva takva mitinga: jedan u petak navečer, u organizaciji vladajućih, a drugi u subotu, iza kojeg stoji oporba.
Analitičari tvrde da srbijansko društvo "kuha", tim više što se, osim unutarnjih problema, suočava i s nedefiniranim odnosom prema Kosovu, ali i zbog pritiska Europske unije da uvede sankcije Rusiji, čemu se, kako pokazuju ankete, većina građana Srbije protivi. Istodobno, proces ulaska Srbije u EU znatno je usporio.
Osim u Srbiji, "kuha" i u drugim zemljama Zapadnog Balkana.
O stanju na europskom jugoistoku i poziciji Hrvatske razgovarali smo s bivšim hrvatskim ministrom vanjskih poslova Mirom Kovačem, koji je čelu hrvatske diplomacije bio 2016. godine. Član je HDZ-a.
EURACTIV: Što se to događa u srbijanskom društvu i može li sve to završiti erupcijom nasilja?
KOVAČ: Očito je da u narodu u Srbiji postoji nezadovoljstvo. Nedavne serije masovnih ubojstava bile su okidač za iskazivanje tog nezadovoljstva. Ne znamo kakve će posljedice imati mitinzi koje organiziraju državna vlast, s jedne strane, i oporba, s druge strane. Bit ćemo pametniji ovih dana.
EURACTIV: Međutim, analitičari upozoravaju da bi se nestabilnost u Srbiji, kao i u ostalim državama Zapadnog Balkana, negativno odrazila i na Hrvatsku, s obzirom na to da hrvatsko gospodarstvo uvelike ovisi o turizmu. Kakav bi stav Hrvatska trebala zauzeti prema "događanjima naroda" u istočnom susjedstvu?
KOVAČ: Ta se procjena čini promašenom. Jesu li masovni višetjedni prosvjedi u Francuskoj utjecali na njemačko gospodarstvo, na njemački turizam? Nisu.
Kanimo, dakle, se takvih špekulacija o prelijevanju nestabilnosti. Riječ je o buntu, socijalnom fenomenu u Srbiji, koji mi u Hrvatskoj pratimo.
EURACTIV: Hrvatski eurozastupnici stalno upozoravaju da bi Beograd trebao uvesti sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu i u potpunosti se uskladiti s vanjskom i sigurnosnom politikom EU. No, čini se da se Srbija - a isti se zaključak može izvući i za ostale zemlje Zapadnog Balkana - općenito sve manje usklađuje s Unijom. Znači li to da projekt članstva u EU za tamošnju elitu, ali i stanovništvo, više nije toliko atraktivan?
KOVAČ: Na Srbiji je da odluči kamo se želi orijentirati, prema članstvu u EU ili negdje drugdje.
S obzirom na stanje stvari u državama Zapadnog Balkana, članstvo u EU još je daleko. Kod mnogih u tamošnjim političkim rukovodstvima svijest o potrebi mijenjanja društvenog modela temeljem kriterija EU očito još nije sazrela. Hrvatska tu može pomoći, ali posao prilagodbe moraju odraditi tamošnje vlade.
EURACTIV: Daljnji rasplet političke krize u BiH dijelom ovisi i o šansama te zemlje da pristupi EU i eventualno NATO-u. Može li Hrvatska pomoći BiH da pristupi EU i NATO-u, s obzirom na to da oko ovog posljednjeg unutar same BiH nema konsenzusa?
KOVAČ: U BiH nema konsenzusa glede članstva u NATO savezu. Jedini temeljni zajednički nazivnik u političkom životu BiH vidim u procesu približavanja EU.
Hrvati u BiH, temeljem svoga partikularnog interesa, na tome planu prednjače. U tome ih treba konstantno ohrabrivati, i to na način da svoje proeuropske vibracije šire na druga dva ustavotvorna naroda i ostale građane.
EURACTIV: Trebamo li strahovati od jačanja ruskog i kineskog utjecaja u regiji?
KOVAČ: Kineski i ruski utjecaj na Zapadnom Balkanu ne čini se većim nego u drugim dijelovima europskog kontinenta. Dovoljno je usporediti vanjskotrgovinske volumene pa ćete zaključiti da je u nekim državama EU utjecaj, primjerice, Kine i veći nego u našem susjedstvu, na području relativno siromašnog Zapadnog Balkana.
EURACTIV: Hrvatska je među rijetkim članicama EU koje ne pripadaju nijednoj regionalnoj skupini unutar EU, poput Višegradske skupine ili Beneluksa. Bismo li trebali razmisliti o ulasku u, primjerice, Višegradsku skupinu ili, pak, o stvaranju neke nove regionalne grupacije sa zemljama koje su u istoj poziciji kao mi, poput Slovenije?
KOVAČ: Koliko mi je poznato, Višegradska skupina ne prima nove članice, postoje samo određeni formati u kojima se susjedne države mogu pridružiti.
Što se Hrvatske i Slovenije tiče, postoji proces Brdo - Brijuni koji su upravo one prije 10 godina inicirale. To je dobar okvir za strukturiranu hrvatsko-slovensku suradnju i lansiranje inicijativa za naše susjedstvo.