Ustavni stručnjaci upozoravaju da bi nakon izbora 2024. godine trebalo pristupiti sustavnim i cjelovitim promjenama izbornog zakonodavstva
Hrvatski premijer Andrej Plenković i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavili su danas u Zagreb prijedlog Zakona o izbornim jedinicama, iz kojeg je vidljivo da su samo matematički poštivali jednako izborno pravo pri prekrajanju dosadašnjeg modela izbornih jedinica.
Plenković je na predstavljanju upravo i naglasio da se radi o “manjoj modifikaciji postojeće karte izbornih jedinica“. Kazao je da se najveća promjena odnosi na grad Zagreb, koji više neće biti podijeljen u četiri nego tri izborne jedinice te će izgubiti svoj ruralni dio.
Ostaje 10 izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika
Vlada je morala pripremiti izjmene Zakona o izbornim jedinicama, nakon što je hrvatski Ustavni sud u veljači zaključio da trenutni izborni sustav temeljen na deset izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika, značajno odstupa od načela jednakog biračkog prava jer ne jamči jednaku težinu svakog glasa.
Najavili su ukidanje postojećeg Zakona o izbornim jedinicama s 30. rujnom ove godine te naložili zakonodavcu da do tada osigura provedbu ustavnog jamstva jednakog biračkog prava.
Plenković je rekao da je Vlada razmotrila odluku Ustavnog suda te da nisu primjetili, da su ustavni suci zahtijevali potpunu promjenu izbornog sustava.
Naglasio je da Vladin prijedlog sukladno odluci Ustavnog suda osigurava jednaku težinu glasa te da izborne jedinice u velikoj mjeri prate administrativne granice županija, gradova i općina.
Također zadovoljava zahtjev ustavnih sudaca da odstupanja prema izmjenjenom zakonu neće bitii veća +/- 5 posto. Očekuje da će zakon nakon mjesec dana javne rasprave i dva saborska čitanja biti usvojen do 1. listopada.
Prema prijedlogu Vlade ostaje 10 izbornih jedinica, u kojima će se i dalje birati po 14 zastupnika. Prijedlog, koji su, kako je rekao Plenković izradili stručnjaci Ministarstva pravosuđa i uprave, a ne HDZ-ovo povjerenstvo, predviđa da će u svakoj izbornoj jedinici biti otprilike 360.000 birača, uz odstupanja između +/- 2,5 i +/- 3 posto.
Iznimka je 10. izborna jedinica na krajnjem jugu Hrvatske, u kojoj je odstupanje od prosjeka 2,2 posto jer je na biračkim spiskovima 364.664 punoljetnih građana. Za 78 posto birača se neće ništa promijeniti te će ostati u istim izbornim jedinicama kao i do sada.
Demografija, registar birača i nedostatak vremena
Hrvatski premijer je naglasio da prijedlog otklanja najčešći prigovor kritičara postojećeg Zakon o izbornim jedinicama da stanovnici na Jarunu ili Brezovici u Zagrebu glasuju s biračima koji su na obali Jadranskog mora. “Te specifičnosti više nema. Grad Zagreb je sada u 1., 2. i 6. izbornoj jedinici“, poručio je Plenković.
No, specifičnost ostaje u 7. izbornoj jedinici u kojoj će 14 zastupnika zajedno birati glasači u Kutini, Sisku i Petrinji kao i u Delnicama, Viškovu i Bakru s onima u Gospiću te na otocima Pagu i Viru. Ta izborna jedinica potpuno teritorijalno neprirodno obuhvaća pet županija, dio Sisačko-moslavačke, cijelu Karlovačku i Ličko-senjsku te dijelove Primorsko-goransku i Zadarske.
Plenković je pojasnio, da zbog demografskih razloga nije bilo moguće drugačije zadovoljiti postavljene kriterije jednakog biračkog prava pa 7. izborna jedinica zahvaća tako veliko područje.
Na novinarsku opasku da nisu uređeni registri birača u kojima je upisano 3,6 milijuna građana, dok je broj odraslih stanovnika za 400.000 manji, Plenković je odgovorio, da Vlada nije odgovorna što ljudi ne odjavljuju svoje prebivalište.
Odbacio je i kritike da u pripremu Zakona nije bila uključena oporba, podsjetivši da se čelnici oporbenih stranaka nisu odazvali njegovom pozivu na susret nakon što je preuzeo vođenje svoje druge vlade 2020. godine.
Dodao je i kako postoje razne opcije izbornih modela, ali da se radi o drugačijoj proceduri koja bi zahtijevala puno širu raspravu, za koju, po njegovoj ocjeni, nema toliko vremena s obzirom na približavanje 2024. godine u kojoj hrvatske birače čekaju izbori za hrvatski i europski parlament kao i za predsjednika države.
Odustati od iracionalnog samonametnutog pravila 10/14
“Postupak donošenja tako važnih propisa bi zahtijevao i duže promišljanje i uključenje šrireg spektra u radnu skupinu prilikom donošenja prvog prijedloga jer naprosto zahtijeva puno ozbljniju analizu“, rekla je za Euractiv i predstojnica Katedre za ustavno pravo na riječkom pravnom fakultetu Sanja Barić.
Dodala je da je realnost drugačija, jer je i Ustavni sud kasnio sa svojom odlukom, tako da nema puno vremena te je ocijenila da je Vladin prijedlog zadovoljio minimum ustavnosti.
Očekuje da bi se nakon javne rasprave mogao uključiti još neki ispravak prijedloga, mada ocjenjuje da se zbog samonametnutog pravila 10 izbornih jedinica i 14 zastupnika ne može napraviti puno bolje od ovog prijedloga jer su zbog samonametnuog pravila, koje, kako kaže, nije uklesano u kamen, prisiljeni raditi nelogične stvari.
“Nakon izbora treba pristupiti ozbiljno reformi i reviziji izbornog sustava, da bi ih završili u roku godinu ili najkasnije dvije, ali ne u vidu tko će pobijediti ili ne na izborima, nego da se ispune svi ustavni zahtjevi, da izborne jedinice budu teritorijalno logične, da odustanemo od samonametnutog pravila deset izbornih jedinica u kojima se bira 14 zastupnika, jer nam to diktira nekakve iracionalnosti i da kroz rješavanje izbornih jedinica riješimo logični ustroj i organizaciju Hrvatske na razini regionalne i lokalne samouprave“, smatra sugovornica Euractiva.
Ustavna stručnjakinja naglašava da postoji pet ili šest rješenja, ali da se ne želi unaprijed opredijeliti ni za jedno.
“Pouzdano mogu reći da postoje rješenja koja su racionalnija, neutralnija i logičnija sa stanovišta organizacije države, izbornog sustava, ustavnog prava i zdravog razuma, ali vremena ni volje nije bilo“, naglasila je Barić, dodavši da je i Ustavni sud svoju odluku mogao donijeti ranije.
HDZ-ove krpice i zakrpe po izbornim jedinicama
Prema Vladinom prijedlogu umjesto dosadašnjih 17 županija, koje su sačuvane u jednoj izbornoj jedinici bit će ih 14, jer će također biti podijeljene Zadarska, Sisačko-moslavačka i Koprivničko-križevačka županija.
Tako izborne jedinice još manje nego prije slijede prirodne granice županija, iako je Ustavni sud i u svojoj odluci o o ukidanju Zakona o izbornim jedinicama naveo da podjela na izborne jedinice što je moguće u većoj mjeri poštuje upravnu podjelu države.
“U 8. izbornoj jedinici pojavio se Novi Vinodolski, a Matulji otišli u 7. jedinicu, to je tzv. Olegova zakrpa kako mi ministar Butković konačno mogao glasovati sam za sebe, jer ga je stranka uvijek slala u 8. jedinicu“, ocijenio je vladnin prijedlog saborski zastupnik SDP-a Arsen Bauk, koji je bio ministar uprave u vladi premijera Zorana Milanovića.
Naveo je i kako je Varaždinska županija ostala cijela, dok će se dio Zagrebačke vratiti Zagrebu. To je tzv. Štromarova krpica, Bjelovarsko-bilogorska županija ostala je cijela, pa je to tzv. Hrebakova krpica, dodao je.
SDP-ov zastupnik kaže da postoji još jedna “zakrpa“, a to je slavonsko-podravska. Zbog manjka broja birača, 4. izborna jedinica proteže se skoro do Varaždina, pa ako se nastave ovakvi demografski trendovi u budućnosti će morati biti do Ljubljane, ironičan je Bauk, koji je 7. izbornu jedinicu nazvao "frankenštajnskom".
Zakon o izbornim jedinicama je dio izbornog zakonodavstva koje regulira pravila demokratskog natjecanja i presudno utječe na višestranački poredak, izgled budućeg parlamenta te na mogućnost formiranja parlamentarne većine i vlade pa se Vladin prijedlog i ovoga puta, kao prilikom donošenja Zakona o izbornim jednicima 1999. godine može opisati kao politički pristran.
Izborne jedinice mogu dugoročno uništiti kvalitetu političkih stranaka
Vlada je na neki način matematički popravila načelo jednake vrijednosti glasa birača, čije narušavanje u krojenju izbornih jedinica je poznato i kao "malapportionement“, ali se teško oteti utisku, da su izborne jedinice ponovno oblikovali prema političkim mjerilima, koje se može smatrati vrstom izbornog inženjeringa poznatom kao “gerrymandering“.
Barić podsjeća da izborni sustavi nisu politički neutralni, ali da postoje "neutralniji i logičniji". Upozorava da se pri izradi izbornih jedinica osim što se dijelom utječe na to tko ima veće šanse za izbor utječe i na unutrastranačke organizacije.
“Kreacija izbornih jedinica se direktno relfektira na organizacijsku strukturu političke stranke i ako se izborne jednice ne poklapaju s adiminsitrativnim nije problem idu li u korist HDZ-a, SDP-a ili Svetog Petra nego što dolazi do situacije da unutar svake stranke prolaze šoumeni, manekeni i neradnici, koji hodaju okolo i zavađaju narod, a ne političari koji rade na terenu, što dugoročno uništava kvalitetu političkih stranka iznutra“, pojašnjava profesorica Barić.
O konačnom prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama bi se trebao izjasniti i Ustavni sud, kako bi provjerio jesu li ispoštovane sve primjedbe na stari zakon.