Učinak kohezijske politike i regionalnog razvja se pokazuje i u činjenici da je hrvatski BDP od ulaska zemlje u Europsku uniju smanjio zaostatak za prosjekom Unije za deset posto
Hrvatska želi u idućoj financijskoj perspektivi Europske unije od 2021 do 2027. godine što bolje ujednačiti regionalni razvoj i iskoristiti potencijale slabije razvijenih područja, za što će koristiti sredstva iz europskih kohezijskih fondova.
U novoj europskoj omotnici je Hrvatskoj na raspolaganju ukupno 25 milijardi eura, od kojih 5,2 milijarde eura iz programa za konkurentnost i koheziju, a još 1,9 milijardi eura za integrirani teritorijalni program.
Za ujednačeni regionalni razvoj pet specifičnih područja predviđeno nešto više od dvije milijarde eura, koji su strogo namjensko određeni za industrijsku i pravednu tranziciju hrvatskih regija te ulaganja u gradove, otoke kao i potpomognuta i brdsko-planinska područuja. Radi se o velikom iskoraku po pitanju regionalnog razvoja jer su se prvi put za EU fondove vezala speficifična područja.
Čak 13 posto sredstava kohezijske politike upravo za ulaganja u razvoj urbanih područja
Prvi su na red došli gradovi, kojima je namijenjeno i najviše europskih sredstava za ujednačeni regionalni razvoj, 681,27 milijuna eura.
Gradove se promatra kao zamašnjake društvenog i gospodarskog rasta i razvoja, pri čemu se ocjenjuje da njihova snaga leži na potencijalu lokalnog stanovništva koje se aktivno uključuje u dijalog i rješavanje problema odnosno definiranje prioriteta i kreiranje urbanog upravljanja s obzirom da je i razina vlasti u grasdovima najbliža građanima.
Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić je predstavnicima 22 hrvatska grada prošli tjedan na koferenciji u Zadru dodijelio odluke o provođenju mehanizma integrirana teritorijalna ulaganja (ITU).
Radi se o financijskom mehanizmu posebno osmišljenom za gradove koji pomoću njega provode integrirana ulaganja, koje su gradske vlasti unaprijed definirale kao investicije od strateškog značaja za cijelo urbano područje.
Ministar je u Zadru istaknuo da je Hrvatska u novom programskom razdoblju, kao rijetko koja članica Europske unije, osigurala čak 13 posto sredstava kohezijske politike upravo za ulaganja u urbani razvoj.
U urbanim područjima u Hrvatskoj živi čak 68 posto stanovništva. Zbog rastuće urbanizacije javljaju se brojne izazovi i zato je iznimno važno da se gradovi učinkovito organiziraju, da budu ekološki, da primjenjuju digitalna rješenja i optimalno koriste javne prostorne resurse, dodao je tada Erlić.
U prošloj financijskoj omotnici je sredstva iz ITU mehanizma koristilo osam najvećih hrvatskih gradova, a u novom ciklusu su osigurana sredstva za 22 grada, među kojima su središta svih županija kako bi se osigurao ujednačeni urbani razvoj svih krajeva Hrvatske.
Hrvatska posebnost - ulaganja u otoke
Najviše novca za projekte koji su povezani s brownfield investicijama, kulturnom baštinom, energetskom učinkovitosti, urbanom mobilnosti, poduzetničkim inkubatorima, održivim turizmom, zelenim politikama i višenamjenska infrastruktura očekivano otpada na najveće urbano područje u državi, Zagreb, gotovo 80 milijuna eura.
No, ukupnih 681,27 milijuna eura za 22 grada je veliko povećanje u odnosu na prethodno programsko razdoblje kada je na raspolaganju iz ITU mehanizma bilo 350 milijuna eura za osam.
Posebnost hrvatskog modela ujednačenog regionalnog razvoja je i ulaganje u otoke, što u Europskoj uniji provodi još samo Finska. Za ulaganja u projekte plave i zelene infrastrukture, kulturne baštine te smmanjenja rizika od katastrofa namijenjeno je 150 milijuna eura.
Projekti za ujednačeni regionalni razvoj u potpomognuta i brdsko-planinska područja raspolažu s 470 milijuna eura, a odnose se na digitalizaciju, energetsku učinkovitost, promet, zdravstvena infrastrukturu, turizam, obrazovanje, kulturu i slična područja.
Za projekte industrijske tranzicije regija osigurano je 536 milijuna eura, a projekti na koji će se moći javiti odnose se na planove industrijske tranzicije, inovativni start-upove, strateška partnerstva za inovacije, inovacijske klastere i razvoj pametnih vještina.
Pravedna tranzicija hrvatskih regija usmjerena je prvenstveno na Sisačko-moslavačku županiju, koja je bila pogođena katastrofalnim potresom 2020. godine, a 185,8 milijuna kuna predivđenih za tu tranziciju bit će moguće dobiti i u svim drugim regijama za projekte energetske tranzicije, ulaganja u ljudski kapital te zelenu i digitalnu ekonomiju.
Važno je napomenuti da su sredstva za ujednačeni regionalni razvoj za specifičnih pet područja zajamčena, a svi dionici mogu konkurirati i za sredstva iz ostalih europskih fondova.
Kao i do sada najviše novca iz kohezijskih fondova ići će prema zelenom (30 posto) i digitalnom, odnosno pametnom razvoju (25 posto), gdje su naglasci na inovacijama, razvojnim istraživanjima, poduzetništvu i poslovnoj konkurentnosti.
Više od 70 posto svih javnih investicija u Hrvatskoj dolazi iz europskih fondova
Otvorene su mogućnosti za cijeli niz investicija u zelene politike od ozeljenjavanje industrija, ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost, sustave gospodarenja otpadom, vodokomunalnu infrastrukturu do ulaganja u zaštitu okoliša, bioraznolikost i borbu protiv klimatskih promjena. Uz to se europski novac može dobiti za projekte u obrazovanju, socijalnoj skrbi, zdravstvu, kulturnoj baštini i javnoj turističkoj infrastrukturi.
Inače, preko 70 posto svih javnih investicija u Hrvatskoj dolazi iz europskih fondova, što će se nastaviti i u sljedećoj financijskoj omotnici, koja će biti i najizdašnije jer kako se Hrvatsla bude približavala standardu najrazvijenih zemalja tako će se smanjivati kohezijska sredstva koja će imati na raspolaganju.
Zahvaljujujući učincima kohezijske politike hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) je za pet posto veći, nego što bi bio bez tog novca, ocjenila je Europska komisija.
Učinak kohezijske politike i regionalnog razvoja se pokazuje i u činjenici da je hrvatski BDP smanjio zaostatak za prosjekom EU-a za deset posto. Hrvatski BDP je na početku prošlog financijskog razdoblja 2013. – 2020. bio na 63 posto europskog prosjeka, a lani je dosegnuo 73 posto pri čemu hrvatski BDP raste brže od prosjeka Europske unije.