INTERVJU: SUNČANA GLAVAK, hrvatska eurozastupnica: Odnos prema Rusiji jedan je od glavnih izazova za Srbiju na putu u EU

Europski je parlament usvojio izvješće o Srbiji u kojem je ocijenio da Beograd nazaduje u na putu prema članstvu u Europskoj uniji. Eurozastupnici su ponovno zatražili i da Srbija uvede sankcije Rusije. 

U raspravi o Srbiji, kao i o Kosovu, sudjelovala je i Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu iz redova HDZ-a i Europske pučke stranke. Upravo je stanje na jugoistoku Europe bila i glavna tema razgovora Euractiva s hrvatskom eurozastupnicom.     

Glavak je, inače, zastupnica u Europskom parlamentu od 2019. godine. Prije toga, bila je zastupnica u Saboru, a nekoliko je godina bila i glasnogovornica hrvatske Vlade I HDZ-a. Prije ulaska u politiku, radila je kao novinarka.   

EURACTIV: U raspravi u Europskom parlamentu o izvješću o Srbiji ocijenili ste da naš istočni susjed nije u dovoljnoj mjeri spreman za izazove koje mu nosi članstvo u EU. Posebno ste upozorili na neusklađenost Beograda s vanjskom i sigurnosnom politikom Unije, naročito prema Moskvi. Kakvu biste ocjenu dali dosadašnjem procesu usklađivanja Srbije s EU? I Hoće li Srbija morati uvoditi sankcije Rusiji?

GLAVAK: Pristupanje EU složen je i dugotrajan proces i zahtijeva mnoge reforme u različitim sektorima i područjima. To smo iskusili na vlastitim leđima.

Kao članica Odbora za vanjsku politiku (AFET) pozorno pratim proces usklađivanja Srbije s europskim standardima i njihov napredak. Dosadašnje usklađivanje Srbije sa zahtjevima članstva u EU nije teklo glatko i dalje ima svoje izazove. Iako je Srbija ostvarila napredak u provedbi reformi, još uvijek ima prostora za poboljšanje u nizu područja - od ljudskih prava i borbe protiv korupcije do odnosa sa susjednim državama.

Posebno je važno da se Srbija napokon uskladi s vanjskom i sigurnosnom politikom EU te da surađuje s EU na svim pitanjima koja su važna za europsku sigurnost. Da budemo sasvim jasni - odnos prema Rusiji predstavlja jedan od ključnih izazova za Srbiju na njenom putu prema članstvu u EU.

U današnjem političkom trenutku moramo dobiti jasan signal u kojem smjeru želi ići Srbija. Što se tiče pitanja sankcija Rusiji, EU je pokazala zajedništvo i odlučnost u zaštiti svojih demokratskih vrijednosti, a to se pokazalo kroz deset paketa sankcija.

Tijekom rasprave u Europskom parlamentu posebno sam naglasila da je za našu zemlju od iznimne važnosti pitanje nestalih u Domovinskom ratu jer još uvijek se traga za 1812 osoba, zatim pitanja obeštećenja logoraša srpskih koncentracijskih logora, ali i povlačenje iz procedure tzv. Zakona o regionalnoj ili univerzalnoj jurisdikciji.

EU daleko najviše ulaže u regiju, uključujući i Srbiju. Ipak, ne želimo da Srbija na EU gleda samo kao na bankomat, bez predanosti dubokoj transformaciji svoga društva.

EURACTIV: EU je nedavno predstavila plan normalizacije odnosa između Beograda i Prištine. Je li on uvjet za nastavak EU puta Srbije? I kako uopće normalizirati odnose Srbije i Kosova kada su pregovaračke pozicije dviju strana i gotovo četvrt stoljeća nakon rata na dijametralno suprotnim pozicijama? U Beogradu često upozoravaju i da Priština nije ispunila svoj dio dogovora od prije 10 godina koji govori o formiranju zajednice općina sa srpskom većinom na Kosovu…

GLAVAK: EU je spremna pružiti pomoć u pronalaženju rješenja za normalizaciju odnosa između Srbije i Kosova i smatram da bi dijalog i kompromisna volja dviju strana trebali biti ključni u ovom procesu. Ovo je važno za stabilnost i sigurnost cijele regije, a također će pomoći u procesu pristupanja Srbije EU.

Napredak u normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova može pomoći u poboljšanju ukupne situacije u regiji. Međutim, EU je jasno istaknula da je potrebno da Srbija ostvari napredak i u reformama u drugim područjima kako bi se ubrzao proces pristupanja. Želimo vidjeti afirmativnu politiku Srbije, a ne prijetnje, ultimatume i zastrašivanja.

Skrenula bih pozornost na to da sam jednim od amandmana na izvještaj o napretku Kosova u konačni tekst rezolucije uspjela ugraditi članak kojim Europski parlament izražava žaljenje što one države članice koje nisu priznale Kosovo kao neovisnu državu i dalje koriste institucionalne alate kako bi onemogućile napredak Kosova na putu prema europskom članstvu. Ignoriraju tako nevjerojatnu važnost tog dijela Europe za našu kolektivnu sigurnost.

EURACTIV: Srbija se trenutno suočava s valom nasilja, u samo dva dana dogodila su se dva stravična zločina. Prvi od tih zločina dogodio se u školi, a žrtve su uglavnom bila djeca, kao i sam počinitelj. Kako objašnjavate takvu erupciju nasilja s kojom se suočava Srbija?

GLAVAK: Važno je napomenuti da nasilje nije specifično za jednu zemlju, već je na žalost sve veći globalni problem. Međutim, svaka zemlja može se suočiti s različitim izazovima u borbi protiv nasilja, ovisno o njezinim specifičnim društvenim i ekonomskim uvjetima.

U slučaju Srbije, vlasti bi trebale poduzeti mjere kako bi se povećala sigurnost i smanjio broj slučajeva nasilja. Ovo uključuje poboljšanje obrazovnog sustava, osiguravanje adekvatne mentalne zdravstvene skrbi i smanjenje društvenih nejednakosti. Također, važno je educirati ljude o nenasilnom rješavanju sukoba i promicati kulturu mira i tolerancije. Pritom je vrlo važna i uloga medija.

EURACTIV: U kojoj su mjeri odnosi Srbije i Kosova tempirana bomba za europski jugoistok, posebno uzimajući u obzir rusku agresiju na Ukrajinu i utjecaj koji Moskva ima u ovom dijelu Staroga kontinenta?

GLAVAK: Odnosi između Srbije i Kosova predstavljaju važno pitanje za stabilnost jugoistočne Europe, posebno u kontekstu regionalne sigurnosti i utjecaja Rusije.

Rusija ima svoje interese u ovom dijelu Europe, a njezin utjecaj na Srbiju i druge zemlje u regiji postaje sve vidljiviji. Moskva podržava Srbiju u njezinim nastojanjima da se suprotstavi priznanju Kosova i nastoji iskoristiti to pitanje kako bi se umiješala u politiku Balkana. Ne zaboravimo da Rusija blagonaklono gleda i na mogućnost odvajanja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Također, snažan je i utjecaj ruske propagandne mašinerije u Crnoj Gori.

Iako je ruski utjecaj na Balkanu vrlo prisutan, posebno u Srbiji i drugim zemljama u regiji, situacija nije jednoznačna. Kosovo je, kao posljednja zemlja koja je u prosincu 2022. godine predala zahtjev za dobivanje statusa kandidata za članstvo u EU, napravilo pozitivan pomak u reformama, a politički je vrlo bitan većinski međustranački konsenzus o integraciji u EU, kao i jasan geostrateški politički izbor. Crna Gora, koja je i članica NATO-a, također je u procesu približavanja EU. Tako da su to pozitivni elementi, no trajna stabilnost se i danas čini, nažalost, još dosta krhkom.

EURACTIV: Što Unija može napraviti da bi suzbila ruski utjecaj na jugoistoku Europe? U izvješćima EU često se, recimo, upozorava na jaku rusku propagandu na Balkanu, kako u dijelu medija, tako i na društvenim mrežama…

GLAVAK: EU ima niz alata na raspolaganju za suzbijanje ruske propagande i utjecaja na jugoistoku Europe.

Jedan od glavnih alata je jačanje i podrška neovisnom novinarstvu i medijima te poticanje medijske pismenosti i borbe protiv dezinformacija. To smo istaknuli i u posljednjem izvješću Posebnog odbora za vanjsko upletanje i dezinformacije, ponovno pozvavši da se uspostavi poseban europski demokratski fond za medije kojim će se poduprijeti novinarstvo u zemljama proširenja i europskog susjedstva te u zemljama kandidatkinjama.

EU također može osigurati veću transparentnost i otvorenost u komunikaciji te pružiti financijsku podršku za razvoj demokratskih i civilnih institucija u regiji. Uz to, EU podržava reforme u područjima gdje postoji rizik od ruskog utjecaja, kao što su reforme u pravosuđu, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, te jačanje demokratskih procesa.

EU pritom mora realno sagledavati politiku pojedinih država i jasno dati do znanja što se očekuje od saveznika i zemalja koje žele ući u članstvo. Nije vrijeme za zatvaranje očiju.

EURACTIV: Kako ocjenjujete odnose Hrvatske sa Srbijom, ali i s BiH? Može li i na koji način Zagreb pomoći Beogradu i Sarajevu, kao i ostalima u jugoistočnoj Europi, na putu njihova ulaska u EU?

GLAVAK: Hrvatska može igrati važnu ulogu u procesu približavanja Srbije i BiH EU. Imamo vrijedna iskustva koja možemo podijeliti s drugima i pružiti im potporu na putu prema članstvu.

Hrvatska politika i prema Srbiji i prema BiH bila je uvijek otvorena i nedvosmislena. Uvijek smo imali jasne pozicije i inzistiramo na rješavanju otvorenih pitanja.

U pogledu Srbije, to se pogotovo odnosi na neriješena pitanja još iz vremena Domovinskog rata, a u pogledu BiH na pitanja ravnopravnosti Hrvata te političkog predstavljanja. Kao državi koja je prvi susjed, od izuzetne nam je važnosti stabilnost i funkcionalnost obje države.

Hrvatska je već sudjelovala u različitim inicijativama koje su imale za cilj promicanje regionalne suradnje i približavanje zemalja jugoistočne Europe EU. Primjerice, Hrvatska je pokrenula inicijativu "Brdo - Brijuni proces", koja je okupila zemlje regije, i pridonijela poboljšanju regionalne suradnje. Ne zaboravimo i kako je na inzistiranje premijera Andreja Plenkovića EU dodijelila BiH status države kandidatkinje.

Također, tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, pitanje proširenja bilo je visoko na dnevnom redu, a kruna je bilo uspješno organiziranje Zagrebačkog sastanka na vrhu EU i Zapadnog Balkana nakon dvije godine zatišja.

EURACTIV: Kako ocjenjujete poziciju Hrvatske u EU danas?

GLAVAK: U deset godina članstva u EU Hrvatska proživljava jednu zaista duboku transformaciju, kako u gospodarskom smislu, tako i u društvenom. Ulaskom u Schengen i europodručje zatvorili smo dva važna politička cilja kao jedina, a k tome i najmlađa članica EU, kojoj je to uspjelo učiniti "u paketu".

BDP Hrvatske sada je na 73 posto prosjeka EU, a prije je bio na 61 posto. Imamo četiri puta više stranih ulaganja, a sve međunarodne agencije za kreditni rejting Hrvatskoj su dodijelile najbolji rejting u povijesti. Broj zaposlenih povećan je za 18 posto, a stopa zaposlenosti je 70 posto. Bilježimo rekordno nisku nezaposlenost koja je tri puta manja nego prije 10 godina. Mirovine naših građana narasle su 25 posto, plaće i BDP su 50 posto veći, a minimalac je porastao 70 posto. U konačnici, prihodi od stranih turista su dvostruko veći, naše devizne pričuve su dva puta veće.

Sve to, naravno, ne bi bilo moguće i bez osobnog angažmana premijera Plenkovića, koji je tijekom posljednjih gotovo sedam godina pozicionirao Hrvatsku u EU kao pouzdanu i aktivnu državu članicu. Ocijenila bih da je u ovome trenutku utjecaj Hrvatske na europske političke procese puno veći od naše veličine. Svi pokazatelji govore da je Hrvatska uspješna priča.