Dok pregovori o reguliranju političkog oglašavanja idu jako sporo, novi prijedlog Europske komisije o ciljanom oglašavanju na temelju osjetljivih podataka mogli bi dodatno zakomplicirati cijelu priču
Nacrt novog zakona Europske unije trebao bi uvesti pravila za obaveznu transparentnost političkih kampanja uoči izbora za Europski parlament 2024. godine, no taj vremenski okvir svakim danom postaje sve više upitan jer su se europske institucije našle u slijepoj ulici, kažu dužnosnici EU umiješani u pregovore koji su razgovarali s Euractivom pod uvjetom da ostanu anonimni.
Najnovija prepreka na tom putu je pitanje upotrebe osjetljivih podataka za online targetiranje političkog oglašavanja.
U neslužbenom dokumentu kojeg je na uvid dobio Euractiv, Europska komisija opisuje nekoliko potencijalnih scenarija za konačni izgled zakona, uključujući i neke mjere koje bi čak mogle sniziti zaštitu privatnih podataka na razinu nižu od one koje propisuje europski Zakon o digitalnim uslugama (DSA).
Mršavi rezultati
Izostanak bilo kakvog napretka u pogledu donošenja zakona dovodi do sve većih frustracija u europskim institucijama, a posebno u Europskom parlamentu. U Vijeću EU, švedsko predsjedništvo još uvijek inzistira da im je cilj dovršiti rad na sporazumu o novim pravilima do kraja mandata koji ističe krajem lipnja.
Među pitanjima koja su i dalje sporna su stvaranje centralizirane arhive političkih oglasa, zabrana sponzoriranja političkih oglasa za sponzore iz zemalja izvan EU, kao i oblici provedbe i mjere koje se bave prekograničnim političkim oglašavanjem.
Neimenovan službenik Europskog parlamenta rekao je Euractivu da nije ostvaren nikakav napredak u bilo kojoj ključnoj odredbi novog zakona, niti na tehničkoj niti na političkoj razini kao i da se čak govorilo o dodavanju dodatnih razgovora s Vijećem EU i Europskom komisijom u raspored za donošenje novih propisa.
"Ali mislim da to ne bi riješilo problem jer nije stvar u broju sastanaka. Problem je izostanak bilo kakvog napretka na tehničkoj razini, posebno u rješavanju problematičnih pitanja".
Drugi službenik Parlamenta imao je nešto više optimizma u pogledu šanse da se ipak postigne dogovor.
"Rekao bih da globalno postoji želja da se to pokrene i da se sve dovrši na vrijeme, kako bi nova pravila bila na snazi za sljedeće izbore".
Spori napredak
Sporo napredovanje na sastavljanju regulative također je i posljedica nedostatka političke volje Parlamenta i Komisije da se postigne kompromis. Tenzije su eskalirale na posljednjem političkom sastanku,"trijalogu", u petak, 5. svibnja, koji se bavio kritičnim pitanjem targetiranja odnosno ciljanja oglasa.
Prijepori oko tehnika targetiranja uglavnom se bave pitanjem upotrebe osjetljivih kategorija korisničkih podataka, poput rase i vjerskih uvjerenja, za koje postojeća pravila o privatnosti podataka (GDPR) uvode posebne zaštitne mjere.
U izvornom prijedlogu Komisije predložena su ograničenja na ciljano oglašavanje koje koristi takve podatke, ali uz dvije iznimke - u slučajevima kad korisnici za to daju izričitu suglasnost ili kada podatke obrađuje organizacija u koju je korisnik učlanjen, poput primjerice političke stranke.
Međutim, zastupnici Europskog parlamenta žele da zabrana bude stroža i da se korisnički podaci korišteni za ciljano oglašavanje ograniče isključivo na podatke koje je korisnik izričito pružio za svrhe političkog oglašavanja.
Na trijalogu u petak, potpredsjednica Komisije Věra Jourová predstavila je svoj pokušaj posredovanja u toj prepirci, ponudivši tri moguća scenarija, koji su zatim stavljeni u neslužbeni dokument koji je Euractiv dobio na uvid.
Kontroverzan prijedlog
Međutim, prijedlozi Komisije hladno su dočekani od strane eurozastupnika, pogotovo jer je Jourová podržala popustljiviji pristup u pogledu zaštite osjetljivih podataka, tvrdeći da bi potpuna zabrana bila u suprotnosti s GDPR-om.
Varijanta koju zagovara Komisija omogućuje da se ovakvo ciljano oglašavanje ipak radi, pod uvjetom da je korisnik za to dao pristanak i da se radi o članovima organizacija poput političkih stranaka.
No, time bi se suspendirala odredba iz zakona o digitalnim uslugama DSA koja zabranjuje online platformama da korisnicima prikazuje oglase na temelju osjetljivih kategorija podatak, što znači da bi bilo potrebno razraditi dodatna pojašnjenja vezana za kompatibilnost tih zakona.
Nedostatak ovog scenarija, navodi se u dokumentu, jest da bi mogao utjecati na horizontalnu primjenu pravila DSA i da bi mogao iziskivati prilagodbu poslovnih modela pružatelja online usluga.
Više scenarija
U isto vrijeme, dokument upozorava da bi to smanjilo i mogućnost da Komisija koristi DSA kao alat za provedbu pravila za sprečavanje da platforme šire dezinformacije na temelju obrade osjetljivih korisničkih podataka.
Euractiv doznaje da je ovu varijantu osmislio Komisijin odjel za pravosuđe i zaštitu potrošača, koji je kreirao i GDPR i da ne nije nužno u skladu sa željama odjela za digitalne politike koji je zadužen za provedbu DSA.
Takav pristup mogao bi čak platformama pružiti pravne osnove za širenje dezinformacija koje se predstavljaju kao političko oglašavanje na temelju osjetljivih podatak, potpuno u skladu s pravilima političkog oglašavanja.
Druga dva scenarija bave se zabranom prikazivanja političkih oglasa na temelju osjetljivih korisničkih podataka od strane online platformi te zabranom targetiranja političkim oglasima na temelju osjetljivih podataka u širem kontekstu usluga političkog oglašavanja u bilo kojem obliku.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Talks on political ad rules drag on as sensitive data adds fuel to fire)