Stručnjaci upozoravaju da je broj Hrvata u Srbiji smanjen zbog masovnog iseljavanja u posljednja tri desetljeća, ali i zbog izdvajanja Bunjevaca iz hrvatskog nacionalnog korpusa
U samo desetak godina broj Hrvata u Srbiji smanjio se za trećinu, pokazuju rezultati popisa stanovništva u toj zemlji koje je Republički zavod za statistiku Srbije objavio ovih dana.
Rezultati popisa izazvali su veliko iznenađenje kako među Hrvatima u Srbiji, tako i u Hrvatskoj.
U 30 godina broj Hrvata u Srbiji smanjio se za 60 posto
Naime, broj Hrvata - odnosno, onih koji su se tako izjasnili na popisu stanovništva koji je u Srbiji proveden prošle godine - smanjio se za gotovo 19.000, pa su popisivači ukupno popisali samo 39.107 Hrvata. Na prethodnom popisu, 2011. godine, Hrvata je u Srbiji popisano 57.900.
Sada već davne 1991. godine, što je bio i posljednji popis stanovništva koji je proveden u bivšoj Jugoslaviji, i to u samo predvečerje raspada države i izbijanja ratova, Hrvata je u Srbiji popisano 97.344. To znači da se njihov broj u međuvremenu, odnosno u posljednjih tridesetak godina, smanjio za gotovo 60 posto.
Osim apsolutnog broja Hrvata, u Srbiji je znatno smanjen i njihov udio u ukupnom stanovništvu.
Tako su Hrvati, prema podacima popisa, 1991. godine činili 1,24 posto ukupnog stanovništva Srbije. Na popisu 2011. godine činili su 0,81 posto stanovnika te zemlje, a na popisu 2022. godine samo 0,59 posto.
Velik pad broja Hrvata u Vojvodini
Ovdje valja reći kako se svi objavljeni demografski podaci odnose na Srbiju bez Kosova. No, objavljeni rezultati zato obuhvaćaju sjevernu srbijansku pokrajinu Vojvodinu, u kojoj i živi najviše Hrvata.
Na području Vojvodine prošle je godine pobrojano 32.684 Hrvata, što predstavlja samo 1,9 posto ukupnog broja stanovnika te pokrajine kojih je 2022. bilo 1.740.230.
Hrvatima u Vojvodini kao utjeha može poslužiti jedino činjenica da i dalje spadaju među najveće etničke skupine u toj regiji. Osim Srba, kojih je na popisu prošle godine popisano 1.190.785, što čini 68,4 posto vojvođanskog stanovnika, veći broj pripadnika i lani su imali samo Mađari (182.321 ili 10,5 posto stanovnika pokrajine), Romi (40.938 ili 2,4 posto) i Slovaci (39.807 ili 2,3 posto), pokazuju rezultati popisa.
Inače, na popisu stanovništva 2011. godine u Vojvodini popisano je 47.033 Hrvata, koji su činili 2,4 posto stanovništva regije. Godine 1991. u Vojvodini je bilo 74.226 Hrvata, a činili su 3,7 posto vojvođanskog stanovništva.
U Beogradu sada manje od 5000 Hrvata
Smanjio se i broj Hrvata u Beogradu. Dok ih je 1991. godine, prema dostupnim podacima, na širem području srbijanske metropole živjelo oko 16.000, što je činilo oko jedan posto stanovništva Beograda, 2011. godine ih je popisano upola manje, odnosno 7752, što je predstavljalo 0,5 posto stanovnika Beograda. Na popisu 2022. godine Hrvata u Beogradu popisano je samo 4554, a činili su manje od 0,3 posto ukupnog stanovništva srbijanske prijestolnice.
Dodajmo ovome i kako je većina Hrvata u Beogradu rezultat zajedničkog života u dvije Jugoslavije - predratnoj, kraljevini i poslijeratnoj, socijalističkoj. Za razliku od Vojvodine, u kojoj su autohtono stanovništvo koje tamo živi stoljećima, Hrvati su u Beograd dolazili mahom zbog rada u nekadašnjim jugoslavenskim institucijama, ali i kao ekonomski migranti.
U ostalim dijelovima Srbije, odnosno izvan Vojvodine i Beograda, Hrvata je vrlo malo.
'Etnička mimikrija'
Na ovakve rezultate popisa stanovništva u Srbiji reagirao je Demokratski savez Hrvata Vojvodine (HSHV), čiji je predsjednik Tomislav Žigmanov ministar za ljudska i manjinska prava u vladi aktualne premijerke Ane Brnabić.
U priopćenju je DSHV ocijenio da podaci o broju Hrvata u Srbiji "nisu realni". U toj stranci upozoravaju kako se na popisu čak osam posto građana Srbije, odnosno njih preko 460.000, etnički nije izjasnilo. Stoga u DSHV-u ocjenjuju kako je među etnički neopredijeljenima i velik broj Hrvata koji se nisu tako izjasnili "iz razloga straha, nesigurnosti ili nelagode".
Ističu kako je tu riječ o "etničkoj mimikriji" koja je posljedica "višegodišnjih učestalih antihrvatskih resentimana u javnosti" te negativnih politika koje su vođene i prema Hrvatima u Srbiji.
"Moglo se, naime, očekivati da će negativni demografski trend među Hrvatima u Srbiji biti nastavljen, a razloge treba tražiti višedesetljetnim izuzetno nepovoljnim demografskim značajkama - kontinuiranom radikalnom opadanju i iznadprosječnoj starosti nacionalno izjašnjenih članova hrvatske zajednice. Prema popisu iz 1961. godine, u Srbiji je živjelo 196.409 Hrvata, a prema prošlogodišnjem popisu ima 39.107 Hrvata. Dakle, za 60 godina ostala nas je tek jedna petina ukupnog broja, po čemu smo nacionalna zajednica u Republici Srbiji koja ima najveće demografske gubitke", upozorava se u priopćenju DSHV-a.
U toj stranci napominju i kako će takvo smanjenje broja Hrvata utjecati i na njihov položaj u Srbiji, budući da su pojedina zakonska rješenja iz područja zaštite manjinskih prava povezana s brojnošću manjina.
"Primjerice, broj vijećnika Hrvatskog nacionalnog vijeća koji će se birati na idućim izborima bit će 23, umjesto dosadašnjih 29", ističu u DSHV-u, napominjući kako i financiranje potreba određene etničke zajednice ovisi o broju pripadnika.
Iseljavanje Hrvata iz Srbije i asimilacija
I hrvatski demograf i profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Anđelko Akrap slaže se da rezultati srbijanskog popisa dodatno ljuljaju poziciju Hrvata u Srbiji.
Razloge dramatičnog pada broja Hrvata u Srbiji Akrap vidi u negativnom prirodnom prirastu, odnosno većem broju umrlih nego rođenih, kao i u masovnom iseljavanju, čemu pridonosi i to što velik broj Hrvata u Srbiji ima dvojno državljanstvo, odnosno srbijansku i hrvatsku putovnicu.
Akrap podsjeća i da je dio Hrvata u Srbiji, a posebno u Vojvodini, nakon početka rata u Hrvatskoj 1991. godine morao otići. To se posebno odnosi na Hrvate u Srijemu, gdje je danas broj Hrvata gotovo sveden na razinu statističke greške.
Uz to, među Hrvatima u Srbiji jako je izražena asimilacija, posebno u velikim gradovima.
Demografska havarija na jugoistoku Europe
Ipak, Akrap upozorava da se Srbija u cjelini, kao i Hrvatska i ostale zemlje europskog jugoistoka, suočava s pravom demografskom havarijom, budući da je prirodni prirast negativan, a mlađe stanovništvo masovno iseljava.
To potvrđuju i rezultati posljednjeg popisa, prema kojima je na području Srbije živjelo 6.647.003 stanovnika, što je oko 540.000 manje nego 2011. godine, kada su popisana 7.186.862 stanovnika.
Ako se gleda etnička struktura, najveći dio etničkih grupa u Srbiji u proteklom se desetljeću suočio sa smanjenjem broja pripadnika. Taj zaključak odnosi se i na Srbe, kojih je 2022. godine popisano 5.360.239, dok ih je 2011. godine bilo 5.988.150. Smanjio se i udio Srba u ukupnom stanovništvu i to s 83,32 posto 2011. godine na 80,64 posto prošle godine, pokazuju rezultati popisa.
U Srbiji velik pad i broja Mađara
Među manjinama, osim Hrvata, velik pad broja pripadnika imaju i Mađari koji su ipak uspjeli zadržati većinu u nizu općina na sjeveru Vojvodine.
Na prošlogodišnjem popisu u Srbiji je registrirano ukupno 184.442 Mađara, koji su činili 2,77 posto ukupnog broja stanovnika Srbije. Na popisu 2011. u Srbiji je popisano ukupno 253.899 Mađara, koji su činili 3,53 posto stanovništva, dok ih je 1991. godine bilo 343.800, a činili su 4,39 posto ukupnog broja stanovnika Srbije.
U odnosu na popis 2011. godine, smanjen je i broj pripadnika gotovo svih ostalih manjina. Izuzetak su Bošnjaci te Albanci, koji su bojkotirali prethodne popise, kao i Rusi.
"U uvjetima depopulacije, s kojom se suočava i Srbija, nerealno bi bilo očekivati da raste broja pripadnika manjina. Tim više što mnogi pripadnici manjina imaju dvojno državljanstvo, koje im omogućuje lakše kretanje po svijetu, a mnogi se i asimiliraju", ocjenjuje Akrap za Euractiv.
Pitanje Bunjevaca u Vojvodini
Politički analitičar i bivši hrvatski diplomat Božo Kovačević ističe da se velik pad broja Hrvata u Srbiji događa u kontradiktornim uvjetima. S jedne strane, ističe, prava hrvatske manjine u Srbiji u posljednje vrijeme se povećavaju, dok se, s druge strane, broj pripadnika hrvatske nacionalne zajednice smanjuje.
Osim zbog ratnih zbivanja 90-ih godina, kada su se na udaru posebno našli Hrvati u Vojvodini, iako u njoj nije bilo rata, glavne razloge radikalnog smanjenja broja Hrvata u Srbiji Kovačević vidi u izdvajanju Bunjevaca iz hrvatskog nacionalnog korpusa, što je u značajnoj mjeri umanjilo deklarirani broj Hrvata, posebno na sjeveru Vojvodine. To je, napominje naš sugovornik, rezultat restriktivne politike srbijanskih vlasti prema Hrvatima u Srbiji 90-ih godina.
Prema rezultatima popisa iz prošle godine, u Srbiji se kao Bunjevci izjasnilo 11.104 građana, što čini 0,17 posto ukupnog srbijanskog stanovništva. Bunjevci su se prije 1991. godine izjašnjavali kao Hrvati, a u Zagrebu, kao i u redovima hrvatske manjine u Srbiji, i dalje ih smatraju dijelom hrvatskog nacionalnog korpusa.
Također, Kovačević upozorava na jaku asimilaciju Hrvata, čemu pridonosi i sličan jezik.
"Dio Hrvata se vlastitom odlukom asimilirao. To se posebno odnosi na mlađu generaciju, naročito u većim gradovima. Asimilaciji je pomogao i proces globalizacije", napominje Kovačević.
Demografska katastrofa i u Hrvatskoj
No, treba reći da je demografsku kataklizmu doživjela i Hrvatska, u kojoj je iseljavanje pojačano s obzirom na to da je dio Europske unije. Naravno, i Hrvatska ima negativan prirodni prirast.
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u Hrvatskoj je živjelo 3.871.833 stanovnika. To je oko 413.000 stanovnika ili 9,6 posto manje nego 2011. godine, kada je Hrvatska imala 4.284.889 stanovnika. Na popisu iz 1991. godine u Hrvatskoj je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), živjelo 4.784.265 stanovnika.
I u Hrvatskoj smanjen broj manjina
I u Hrvatskoj je prisutan značajan pad broja pripadnika i udjela nacionalnih manjina. To se nesumnjivo može dijelom pripisati ratu u prvoj polovici 90-ih godina, a dio "zasluga" za to snosi i praksa dodjele dvojnog državljanstva pripadnicima pojedinih manjina, poput talijanske i mađarske, kao i asimilacija, osobito u gradovima.
Prema podacima popisa iz 2021. godine, u Hrvatskoj je živjelo ukupno 3.547.614 Hrvata, koji su činili 91,6 posto ukupnog stanovništva zemlje. Deset godina ranije u Hrvatskoj je bilo 3.874.321 Hrvata, a činili su 90,4 posto stanovnika. Na popisu 1991. godine, uoči izbijanja rata, u Hrvatskoj je bilo 3.736.356 Hrvata, koji su činili 78,1 posto stanovništva zemlje, pokazuju podaci DZS-a.
S druge strane, udjeli manjina u ukupnom hrvatskom stanovništvu znatno su se smanjili. Najveći demografski gubitak pretrpjela je srpska nacionalna manjina.
Značajno smanjenje broja Srba u Hrvatskoj
Prema popisu iz 2021. godine, u Hrvatskoj je živjelo 123.892 Srba, koji su činili 3,2 posto ukupnog stanovništva. Na popisu 2011. godine u Hrvatskoj je bilo 186.633 Srba, a činili su 4,4 posto ukupnog stanovništva zemlje. U razdoblju od 2011. do 2021. godine broj Srba u Hrvatskoj smanjio se za trećinu. Stručnjaci to objašnjavaju činjenicom da su se u Hrvatsku nakon Domovinskog rata većinom vraćali pripadnici srpske manjine starije životne dobi.
Popis iz 1991. godine pobrojao je 581.663 Srba u Hrvatskoj, koji su činili 12,2 posto ukupnog stanovništva.
Veliko smanjenje broja Srba posljedica je ratnih migracija 90-ih godina, ali i asimilacije. Ovdje valja naglasiti kako je i 1991. godine polovica Srba u Hrvatskoj živjela u velikim gradovima, što je olakšavalo asimilaciju.
U slobodnom padu i broj Talijana, Mađara i Čeha u Hrvatskoj
Uvelike je smanjen i broj pripadnika ostalih manjina. U Hrvatskoj je 1991. živjelo nešto više od 21.000 Talijana, 2011. ih je bilo oko 18.000, a 2021. godine manje od 14.000. Najveći dio hrvatskih Talijana živi na području Istre i Rijeke.
Broj Mađara smanjio se s oko 22.000, koliko ih je popisano 1991., na oko 14.000 2011. godine, a na posljednjem popisu ih je popisano tek nešto više od 10.000. Najveći dio Mađara u Hrvatskoj živi na području Baranje i istočne Slavonije.
Broj Čeha, koji uglavnom žive na području Zapadne Slavonije, smanjen je s oko 13.000 1991. godine na oko 10.000 2011. godine, dok ih je 2021. godine popisano manje od 8000, pokazuju podaci DZS-a.
Čeka se novi popis u BiH
Novih podataka o stanovništvu Bosne i Hercegovine još nema. Ipak, i posljednji popis u toj zemlji, koji je proveden 2013. godine i bio je prvi nakon predratnog 1991. godine, pokazao je da je došlo do homogenizacije sva tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata, na "njihovim" etničkim područjima. Prije rata u BiH, gotovo cijeli teritorij te države bio je etnički izmiješan.
Etnička homogenizacija koja se 90-ih godina dogodila na području Hrvatske, BiH i Srbije posljedica je ratnih zbivanja pa danas etnička karta ovog dijela Europe izgleda bitno drukčije nego prije ratova. No, rezultati popisa pokazuju da je etnička homogenizacija nastavljena i nakon završetka ratova. Glavne zasluge za to pripadaju negativnom prirodnom prirastu, masovnom iseljavanju i asimilaciji manjinskog stanovništva.