Hrvatska će posebnu pozornost posvetiti urbanoj održivosti gradova na Jadranu poput Dubrovnika, Splita i Trogira
Unija za Mediteran (UfM) održala je danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu svoju treću ministarsku konferenciju o održivom urbanom razvoju u euromediteranskoj regiji kako bi potvrdila napredak na ispunjavanju ciljeva euro-mediteranske suradnje definiranih na prethodnim ministarskim konferencijama održanim 2011. godine u Strasbourgu i 2017. godine u Kairu, kada je predstavljena zajednička urbana agenda i usvojen Strateški akcijski plan urbanog razvoja do 2040. godine.
Supredsjedateljica UfM-a, povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira pozdravila je Uniju za Mediteran “kao jedinstvenu platformu za dijalog“.
Ključna uloga gradova u borbi protiv klimatskih promjena
Uvjerena je da će rad ministarskih konferencija doprinijeti provedbi ciljeva Programa održivog razvoja Ujedinjenih naroda do 2030. godine, među kojima je i nastojanje da gradovi i naselja postanu uključivi, sigurni, otpornimi i održivi, o čemu će biti riječi i na Političkom forumu na visokoj razini u srpnju 2023. u New Yorku.
“Gradovi su centri inovacija, inspiracija i djelovanja“, rekla je Ferreira, naglasivši da će upravo gradovi imati ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.
Gradovi su glavni zagađivači okoliša. Pokrivaju dva posto svjetskog kopna, no proizvode 70 posto globalnih emisija stakleničkih plinova i koriste 78 posto svjetske energije.
Procjenjuje se da će dvije trećine svjetskog stanovništva živjeti u gradovima do 2050. godine.
„Razvoj održivog urbanizma je stoga imperativ, a ne samo politički cilj Unije za Mediteran. Ovaj okvir političke suradnje izrazito je značajan za mir, stabilnost, ekonomsku, kulturnu, prometnu suradnju, ali i prigoda da na zajednički način pokušamo pronaći rješenja za pitanja urbanoga razvoja“, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković, koji se uvodno obratio sudionicima ministarske konferencije.
Podsjetio je da je Mediteran kolijevka brojnih civilizacija te “jedinstveni prostor razmjene i suradnje između Europe, Azije i Afrike“.
“Ono što nam je zajedničko je pogođenost klimatskim promjenama, visokom koncentracijom stanovništva na obalnim područjima, otvorenost prema turizmu, izloženost procesu zagađenja mora i neodrživom korištenju prirodnih resursa", naglasio je Plenković.
Mediteran se zagrijava 20 puta brže od globalnog prosjeka
Hrvatski ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić je kao domaćin konferencije rekao da “razlog za stvaranje saveza poput Unije za Mediteran ne proizlazi iz našeg nasljeđa, već iz suvremenih izazova s kojima smo suočeni i koji zahtijevaju hitno djelovanje i odgovornost prema prostoru“.
Bačić je na novinarima nakon uvodnog dijela konferencije rekao da će Hrvatska posebnu pozornost posvetiti urbanoj održivosti gradova na Jadranu. Smatra da svi gradovi trebaju biti energetski učinkovitiji.
Najavio je da će se u Zagrebu usvojiti deklaracija temeljena na usvajanju Akcijskih planova o održivom urbanom razvoju te priuštivom stanovanju. Pojasnio je da će akcijski planovi dati smjernice zemljama članicama UfM kako ublažiti posljedice klimatskih promjena i kako gradove učiniti energetski učinkovitijima.
Prema podacima UfM-a, Mediteran se zagrijava 20 posto brže od svjetskog prosjeka. Obalni gradovi smatraju se najosjetljivijima na klimatske promjene, a posebna pozornost usmjerava se na one koji su na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine poput Dubrovnika, Splita, Trogira, rekao je ministar.
“Tu je naša odgovornost još veća s obzirom na to da su to gradovi koji praktički čine hrvatski identitet i dio su naše turističke ponude, tu smo posebno osjetljivi, ali ni drugi gradovi ne mogu izbjeći ekstremnije uvjete“, rekao je Bačić.
Gradovi pokrivaju tek dva posto svjetskog kopna, ali proizvode 70 posto globalnih emisija stakleničkih plinova i koriste 78 posto svjetske energije.
“Energetski učinkovite zgrade najbolje pomažu u postizanju ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova jer je stanovanje zapravo najveći potrošač energije“, naglasio je Bačić.
Bačić: Hrvatska će do 2030. godine dobiti Nacionalni plan stambene politike
Prije toga je Bačić na konferenciji rekao da Hrvatska provodi program poticanja stanogradnje, kao i program subvencioniranja stambenih kredita.
“Porast cijena u graditeljstvu kakav bilježimo u Hrvatskoj i posebno značajan porast cijena stambenog prostora iziskuje dodatne napore javnih vlasti kako bi se iznašli dodatni načini osiguranja dostupnog i priuštivog stanovanja“, rekao je Bačić.
Naveo je da je kroz dva modela subvencioniranja (APN) osigurano ukupno 43.000 stanove za mlade po povoljnim uvjetima.
Podsjetio je da Hrvatska mora rješavati i sanaciju zgrada oštećenih u nedavnom potresu. Stoga je ministarstvo predložilo dodatno alociranje oko 600 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za obnovu zgrada pogođenih potresom, ali i za posvećivanje ciljevima smanjenja štetnih emisija, rekao je hrvatski ministar.
Najavio je da će Hrvatska do 2030. donijeti Nacionalni plan stambene politike.
Članice UfM-a orijentirane na održiviji razvoj gradova
UfM je međuvladina institucija koja obuhvaća ukupno 43 zemlje - 27 država članica Europske unije i 16 država Sjeverne Afrike i Bliskog istoka (Albanija, Alžir, BiH, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Mauritanija, Monako, Crna Gora, Maroko, Sjeverna Makedonija, Palestina, Tunis i Turska uz Libiju u statusu promatrača). Unijom za Mediteran trenutačno supredsjedaju Europska komisija i Jordan.
Premda se Mediteran sastoji od raznih država s različitim potrebama, stupnjem razvoja, sukobima i migracijama, konferencija UfM pokazuje da su sve vlade orijentirane na kvalitetniji i održiviji razvoj gradova, a regionalni razgovori na ministarskoj razini otvaraju mogućnost za trasiranje puta kako bi ostvarili ciljeve.