Litva, Latvija i Estonija traže od ostalih članica NATO-a da pojačaju sustave protuzračne obrane u sklopu novog plana obrane cijelog saveza koji bi trebao biti usvojen na summitu u srpnju
Baltičke države traže pojačavanje tzv. rotacijske protuzračne obrane kako bi zaštititile svoj zračni prostor, nekoliko diplomata iz NATO saveza izjavilo je za Euractiv, dodavši da vide "nedostatak kapaciteta" za protuzračnu obranu, jer je rat u Ukrajini ukazao na potrebu za učinkovitim sustavima obrane, kao i na ispražnjene zalihe.
"Trebaju nam novi planovi za obranu, osobito za istočnu granicu, i rješenje za rotacije protuzračne obrane u zemljama na istoku NATO saveza," rekao je tadašnji ministar vanjskih polova Estonije Urmas Reinsalu na ministarskom sastanku saveza u travnju.
Članice NATO saveza dogovorile su u lipnju 2022. na summitu u Madridu povećanje svoje pristunosti na istočnoj granici kao dio politike odvraćanja napada i povećanja borbene spremnosti.
Skupa oprema
Ulaganja u skupe sustave za protuzračnu obranu u baltičkim zemljama mogao bi biti jedan od dijelova te slagalice za jačanje kolektivne obrane, rekli su neimenovani diplomati iz NATO saveza. Stoga i teret nabave trebaju podijeliti sve članice.
Baltičke zemlje traže sva moguća sredstva za obranu svojeg zračnog prostora - zrakoplove, kopnene jedinice, i osoblje, rekao je neimenovani diplomat za Euractiv, dok je drugi sugovornik kao ključne istaknuo rakete zemlja - zrak.
"Treba nam trajni sustav, umjesto spontanih rotacija... Želimo imati održiv sustav protuzračne obrane," rekao je jedan od diplomata.
Estonija će, zajedno s Latvijom, nabaviti raketne sustave srednjeg dometa, "no dobit će ih tek 2025. godine."
Na prošlogodišnjem summitu NATO saveza u Madridu "upućeni su apeli da se isporuče sustavi protuzračne obrane na istočnu granicu, ali ništa se u praksi nije dogodilo," izjavio je isti taj diplomat iz jedne od baltičkih zemalja za Euractiv u travnju.
Novi vojni planovi obrane
Na summitu NATO saveza u Vilniusu, će se održati u srpnju, članice tog vojnog saveza trebale bi se dogovoriti o novim planovima regionalne obrane nakon što su za to dobile nacrt krajem travnja.
Taj zahtjev je potaknuo rat Rusije protiv Ukrajine, koji je počeo u veljači 2022. Jedna od lekcija tog rata jest potreba da se ojača protuzračna obrana, rečeno je iz diplomatskih izvora Euractivu, jer njome se ne štiti samo zračni prostor, već i snage i oprema na zemlji.
Drugi razlog je potreba da se popune zalihe dodatnom opremom i streljivom, nakon što su se iste ispraznile zbog slanja u Ukrajinu, kao i potreba da se moderniziraju vojne snage, osobito u istočnoj Europi.
Zračni prostor baltičkih zemalja već nadziru druge članice NATO saveza, u programu nazvanom Baltic Air Policing (BAP). Program je nastao 2004. kad su se te zemlje učlanile u NATO savez,jer nisu bile u stanju vlastitim snagama nadzirati svoj zračni prostor i kako bi se Rusiju odvratilo od potencijalne agresije.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Baltics look to NATO for air defence support in new defence plans)