Ipak, teško je očekivati da će se odnosi Zagreba i Beograda preko noći popraviti, a svi sugovornici Euractiva glavni problem vide, osim u brojnim naslijeđenim problemima iz bliže i daljnje prošlosti, u ideji 'srpskoga sveta'
Iznenadni vikend posjet srbijanske premijerke Ane Brnabić Zagrebu i njen susret s premijerom Andrejom Plenkovićem u Banskim dvorima prvi je pravi konkretan potez na planu normalizacije zategnutih odnosa Hrvatske i Srbije.
Doduše, trend normalizacije odnosa između Zagreba i Beograda prisutan je još od početka ove godine, a pokrenuli su ga predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji.
Čeka se posjet Plenkovića Srbiji
Uslijedili su i posjeti na ministarskoj razini. Zagreb je tako na pravoslavni Badnjak posjetio šef srbijanske diplomacije Ivica Dačić, dok je krajem siječnja u Subotici boravio hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Ipak, hrvatsko-srbijanski sastanak na premijerskoj razini malo je tko očekivao u tako kratkom roku. Sastanci na tako visokoj razini se, uostalom, nisu održavali godinama.
Stoga i stoje ocjene da je posjet Brnabić Zagrebu - makar, službeno, i zbog sudjelovanja na Velikoj skupštini Srpskog narodnog vijeća u Lisinskom u nedjelju - prvi pravi korak naprijed u odnosima Hrvatske i Srbije, i to nakon niza godina. Uskoro bi, prema najavama, trebao uslijediti i drugi sličan potez, a to je posjet Plenkovića Srbiji.
'Vidljiv rukopis američke i europske diplomacije'
Iako je nesporno da Hrvatska želi normalizirati odnose sa Srbijom, a u Zagrebu se nadaju da je isti cilj i srbijanskih vlasti kada je riječ o normalizaciji odnosa s Hrvatskom, naši sugovornici u diplomatskim krugovima otkrivaju da projekt približavanja Zagreba i Beograda ne treba promatrati samo iz nacionalne i regionalne perspektive.
Naprotiv, kažu, u cijeloj je priči vidljiv rukopis i zapadne diplomacije, posebno SAD-a i Europske unije, koji Srbiju žele izdvojiti iz ruske orbite. To je za Zapad posebno bitno u uvjetima rusko-ukrajinskog rata i krajnje zategnutih odnosa s Kremljom.
"Ovo zbližavanje je plod atmosfere koja je stvorena i djelovanjem SAD-a i EU. Oni žele otrgnuti Srbiju od Rusije i tu bi Hrvatska trebala odigrati značajnu ulogu", objašnjava za Euractiv sugovornik iz hrvatskih diplomatskih krugova i dobar poznavatelj regionalnih i svjetskih zbivanja.
Dodaje kako smatra "pozitivnim i logičnim" da se Srbija uklopi u zapadne, odnosno europske političke trendove. Tu je, naravno, ponajprije riječ o odnosu Beograda prema ruskoj invaziji na Ukrajinu, budući da je Srbija ostala jedina europska zemlja koja nije uvela sankcije Moskvi.
'U srbijanskim medijima manje napada na Hrvatsku nego ranije'
Međutim, dodaje naš sugovornik, u ovom je trenutku jako teško procijeniti hoće li nova inicijativa otopljavanja odnosa Hrvatske i Srbije uroditi plodom. To će, napominje, najviše ovisiti o samoj Srbiji. Tim više što je popis otvorenih pitanja između Zagreba i Beograda jako dug, a Hrvatska je, kao članica EU, Schengena, eurozone i NATO-a, ipak u boljoj pregovaračkoj poziciji od Srbije.
"U Srbiji se u posljednje vrijeme ipak promijenila retorika prema Hrvatskoj. Već i sam pogled na srbijanske medije pokazuje da je u njima sada puno manje napada na Hrvatsku, nego što je bilo još donedavno. Tu se, dakle, vidi određena promjena paradigme", ocjenjuje naš izvor, dodajući kako su ekonomski i kulturni odnosi između dvije zemlje ionako razvijeni.
Podulji popis neriješenih problema
No, problem ostaje politika. U političkom dijelu priče nisu u pitanju samo neraščišćeni računi iz bliže i dalje prošlosti, oko čega dvije strane teško da će se usuglasiti, nego i neriješeno pitanje granice na Dunavu, zatim sudbina nestalih u Domovinskom ratu i status manjina, ali i odabir pravca u kojem Srbija želi ići, odnosno gleda li u pravcu EU i Zapada ili Rusije i Istoka.
Naš izvor posebno upozorava na problem „srpskog sveta“. Na to ukazuju i ostali sugovornici s kojima je Euractiv razgovarao.
'Beograd konačno treba odigrati igru za sebe, a ne za Rusiju'
"Pojam 'srpskog sveta' pojavljuje se u srbijanskim strateškim dokumentima. To je izvedenica 'ruskog svijeta', s tom razlikom što je 'ruski svijet' problem za Ukrajinu i Europu, dok je 'srpski svet' problem za zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije. To su opasne ideologije. Postojanje takvog koncepta, koji u osnovi zagovara 'Veliku Srbiju', svakako je problem za normalizaciju odnosa Hrvatske i Srbije", ocjenjuje za Euractiv politolog Anđelko Milardović.
Političkim odnosima Zagreba i Beograda kakvi su danas jedva daje prolaznu ocjenu - između 1 i 2. Kaže i da je stav većine u Hrvatskoj da odnose Hrvatske i Srbije treba konačno normalizirati i odvojiti od neriješenih povijesnih sporova "jer život u frižideru ne funkcionira", a dvije su zemlje ipak susjedi.
No, upozorava, Srbija u ovom trenutku više treba Hrvatsku, nego što Hrvatska treba Srbiju. Smatra i da bi dvije zemlje trebale razriješiti sporna pitanja prije nego što Srbija uđe u EU, kako se ne bi dogodilo da neriješeni sporovi između Zagreba i Beograda opterećuju funkcioniranje same Unije.
"Rusija Srbiju koristi kao remetilački faktor na pragu EU. Hrvatska svakako mora pomoći Srbiji na putu priprema za članstvo u Uniji. No, ako Srbija i dalje hoće u EU, onda mora normalizirati odnose s Hrvatskom", napominje Milardović, ističući kako bi njegova preporuka Beogradu bila da konačno "odigra igru za sebe", što bi trebalo podrazumijevati i članstvo u EU u budućnosti, a ne za Rusiju.
'Srbija probleme s Hrvatskom mora riješiti do ulaska u EU'
I politički analitičar i bivši diplomat Božo Kovačević ukazuje na problem ideje "srpskoga sveta" u odnosima između Beograda i Zagreba.
"Posjet premijerke Brnabić bio je stanovito iznenađenje s obzirom na opetovanu afirmaciju ideje 'srpskoga sveta'. No, već sama činjenica da je bila u Zagrebu daje nagovještaj poboljšanja odnosa između Hrvatske i Srbije. Vjerujem da će i najavljeni posjet Plenkovića Srbiji nagovijestiti bolje odnose“, ističe Kovačević za Euractiv.
I Kovačević ističe da Srbija, ako i dalje želi u EU, mora riješiti probleme koje ima u odnosima s Hrvatskom. Premda neriješeni bilateralni sporovi među državama u teoriji ne bi trebali predstavljati prepreku članstvu u Uniji, jasno je da i oni u praksi utječu na perspektivu ulaska u EU klub. Stoga bi ti procesi - pregovori o ulasku Srbije u EU i rješavanje spornih pitanja u njenim odnosima s Hrvatskom, trebali teći paralelno i postupno.
Tu se može povući paralela s Hrvatskom i Slovenijom koja je svojedobno blokirala hrvatske pregovore o ulasku u EU zbog neriješenih graničnih pitanja. No, valja reći i kako Hrvatska u srbijanskim pristupnim pregovorima nije pribjegla za istom formulom, odnosno nije blokirala pregovore Srbije s Unijom, što ipak ukazuje na to u Zagrebu postoji dobra volja da se Srbija primi u EU.
Pitanje odnosa Beograda prema Moskvi
U cijeloj priči, međutim, otvoreno ostaje pitanje odnosa Srbije s Rusijom, odnosno pitanje hoće li se i Beograd konačno priključiti politici EU i uvesti sankcije Moskvi zbog invazije na Ukrajinu.
Ipak, taj dio priče, smatra Kovačević, manje je važan za same odnose između Beograda i Zagreba, a više je značajan za odnose Beograda s Unijom u cjelini.
"To je više problem u odnosima Beograda s Bruxellesom, nego sa Zagrebom", zaključuje Kovačević.
Inače, političkim odnosima Hrvatske i Srbije Kovačević daje slabu trojku. No, za gospodarske, a dijelom i kulturne odnose, kaže da su na prilično visokoj razini i da bi ih ocijenio ocjenom između 4 i 5.
Smatra kako bi jačanju kulturnih odnosa između dvije zemlje pomoglo ukidanje barijera na prodaju knjiga.