Podaci SIPRI-ja, instituta iz Stockholma, pokazuju da su Hrvatska i Srbija posljednjih godina znatno povećale vojne izdatke
Izdaci za vojne potrebe u svijetu lani su dosegli rekordnih 2,24 bilijuna američkih dolara, pokazuje novo izvješće Instituta za istraživanje međunarodnog mira iz Stockholma (SIPRI).
Naoružavaju se, može se ugrubo reći, gotovo svi u svijetu, uključujući i neutralne države.
Okidači nove utrke u naoružavanju - ruska agresija na Ukrajinu i napetosti oko Tajvana
Glavni okidači za to su ruska invazija na Ukrajinu, ali i napetosti na Dalekom istoku, posebno u odnosima između Pekinga i Taipeija koji su na ljeto prošle godine gotovo prerasli u pravi rat.
Nova utrka u naoružavanju, pokazuju podaci SIPRI-ja, nije mimoišla ni europski jugoistok. Glavni igrači na tom području su Hrvatska, koja je članica NATO-a, i Srbija, koja je proglasila neutralnost.
Ubrzano naoružavanje Srbije
Prema podacima SIPRI-ja, Hrvatska je za vojne svrhe u 2022. godini izdvojila ukupno oko 1,31 milijardi američkih dolara ili 2,17 posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Zagreb se time nalazi unutar zahtjeva NATO-a prema kojima izdaci za obranu moraju iznositi najmanje dva posto nacionalnog BDP-a.
Srbija je, pak, lani za vojne svrhe izdvojila nešto više od 1,4 milijarde dolara. To je 2,28 posto srbijanskog BDP-a, pokazuju podaci SIPRI-ja.
Ipak, dok su izdaci za obranu u slučaju Hrvatske, prema podacima instituta iz Stockholma, u 2022. godini bili čak i neznatno manji nego godinu ranije, u slučaju Srbije ti su se izdaci povećali.
Hrvatska je tako 2021. godine za vojne svrhe izdvojila 1,36 milijardi dolara. To znači da je njena ukupna vojna potrošnja u prošloj godini bila oko 56 milijuna dolara manja nego u 2021. godini, pokazuju podaci SIPRI-ja. Stručnjaci to neznatno smanjenje objašnjavaju kupnjom francuskih Rafalea krajem 2021. godine.
S druge strane, Srbija je u 2021. godini za vojne potrebe, prema istim podacima, potrošila 1,27 milijardi dolara. To znači da je njena potrošnja za obrambene svrhe tijekom 2022. godine porasla za gotovo 156 milijuna dolara.
Rast potrošnje za obranu i u Hrvatskoj i u Srbiji prisutan od 2017. godine
Značajan rast potrošnje Srbije na obrambene svrhe vidljiv je i kada se izdaci za obranu stave u omjer s BDP-om.
Dok su u slučaju Hrvatske izdaci za obranu u 2022. godini tek neznatno porasli, s 2,01 posto BDP-a u 2021. na 2,17 posto BDP-a u 2022. godini, a što se dijelom može objasniti i manjom stopom gospodarskog rasta u 2022. nego u 2021. godini u uvjetima zadržavanja manje-više iste potrošnje za obranu, u slučaju Srbije došlo je zamjetnog rasta udjela izdataka za obranu u BDP-u, i to s 2,01 posto u 2021. na 2,28 posto BDP-a u 2022. godini, pokazuju podaci SIPRI-ja.
Kada je, pak, riječ o drugom pokazatelju vojne potrošnje, one po glavi stanovnika, u Hrvatskoj se ona lani neznatno smanjila u odnosu na 2021. godinu, i to s 333,5 dolara, koliko je iznosila 2021., na 322,4 dolara u 2022. godini. S druge strane, u Srbiji je vojna potrošnja po stanovniku u istom razdoblju porasla, i to sa 146,1 dolara u 2021. na 164,8 dolara u prošloj godini, pokazuju podaci prestižnog instituta iz Stockholma.
Inače, rast potrošnje za vojne svrhe i u slučaju Hrvatske i u slučaju Srbije prisutan je od 2017. godine.
Među zemljama u okruženju Hrvatske, isti se zaključak može izvući i za Mađarsku, Sloveniju i Crnu Goru, koje su, kao i Hrvatska, članice NATO-a. Posljednjih godina raste i vojna potrošnja u Bosni i Hercegovini, iako je riječ o znatno manjim izdacima nego u slučaju Hrvatske ili Srbije, a i sama vojna potrošnja u toj zemlji varira od godine do godine. Vojna potrošnja raste i u Albaniji i na Kosovu, kao i u Sjevernoj Makedoniji.
'Glavni izazovi za sigurnost Hrvatske su Srbija i BiH'
"Rat u Ukrajini reflektira se na cijelu Europu, pa tako i na nas. Nitko više nije siguran u novoj paradigmi međunarodnih odnosa. Vlade se počinju bojati i sada ubrzano povećavaju ulaganja u obranu, što ranije nisu radile. I Hrvatska je u proteklih 20-ak godina malo ulagala u obranu i sada to nastoji nadoknaditi", objašnjava za Euractiv vojni i sigurnosni stručnjak i predavač na Veleučilištu Velika Gorica Marinko Ogorec.
Glavne izazove za sigurnost Hrvatske naš sugovornik vidi u Srbiji i u BiH, s kojom Hrvatska ima granicu dužu od tisuću kilometara i koja je prilično nestabilna. Pritom se pita zašto se Srbija posljednjih godina ubrzano naoružava.
"Pitanje za donositelje odluka u Hrvatskoj je zašto se Srbija naoružava? To je nešto na što bi trebalo dati odgovore i analizirati ih, posebno u ovakvoj međunarodnoj situaciji u kakvoj živimo od izbijanja rata u Ukrajini", napominje Ogorec.
Dodaje kako se Beogradu praksi ponaša kao ruski saveznik.
Srbija je, doduše, još 2007. godine proglasila neutralnost, a u rusko-ukrajinskom ratu poručila je da priznaje i poštuje teritorijalnu cjelovitost Ukrajine te se u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda priključila rezolucijama kojima se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu. No, sankcije Moskvi Beograd nije uveo.
Gotovo 60 posto svjetskih izdataka za obranu odnosi se na SAD, Kinu i Rusiju
Ipak, utrka u naoružavanju na europskom jugoistoku samo je kap vode u moru one prave utakmice koja se odigrava na svjetskoj sceni.
Podaci SIPRI-ja pokazuju da je ukupna potrošnja za vojsku u svijetu lani porasla 3,7 posto u odnosu na 2021. godinu. Većina te potrošnje, 56 posto, odnosi se na tri najveća igrača - SAD, Kinu i Rusiju. Slijede Indija i Saudijska Arabija kao četvrti i peti po veličini potrošači za vojne svrhe.
Drugi dio svjetske top 10 ljestvice potrošača za vojne svrhe drže Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Francuska, Južna Koreja i Japan.
Na 11. mjesto u svijetu lani je izbila Ukrajina, koja je vojnu potrošnju u 2022. godini povećala za enormnih 640 posto, što je i najveći rast uopće otkako SIPRI od 1949. godine vodi podatke o vojnim izdacima. Štoviše, izdaci za obranu u Ukrajini lani su dosegli čak 34 posto BDP-a. Samo godinu ranije iznosili su samo 3,2 posto ukrajinskog BDP-a. Ipak, takav rast potrošnje za obranu ne treba čuditi, budući da je Ukrajina u ratu sa svojim istočnim susjedom koji ju je 24. veljače prošle godine napao i zauzeo, a potom i anektirao, oko petine njenog teritorija.
Na 12. mjestu po vojnoj potrošnji u svijetu lani se nalazila Italija. Slijede Australija, Kanada i Izrael.
Europa lani na obranu potrošila 480 milijardi dolara
Europa je prošle godine, pokazuju podaci SIPRI-ja, za obrambene svrhe izdvojila oko 480 milijardi dolara. To je čak 13 posto više nego u 2021. godini i predstavlja najveći rast obrambenih izdataka na Starom kontinentu od Hladnog rata. Izravna je to posljedica ruske invazije na Ukrajinu.
U prilog tome govore i podaci po kojima su najveći porast izdataka za obranu u prošloj godini imale zemlje koje graniče s Rusijom i u kojima vlada strah da bi mogle biti sljedeća meta.
Tako je Finska, koja je nedavno ušla u NATO i koja ima preko 1300 kilometara dugu granicu s Rusijom, lani povećala izdatke za obranu za čak 36 posto, Litva za 27 posto, a Poljska za 11 posto. Švedska, zemlja koja ne graniči s Rusijom, ali koja nije ni daleko od nje te koja također želi u NATO, u prošloj je godini povećala izdatke za obranu za 12 posto, pokazuju podaci SIPRI-ja.
Inače, rast izdataka za obranu na istoku Europe primjetan je još od 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim i kada su proruske snage u Donbasu, potpomognute Moskvom, proglasile "narodne republike" Donjeck i Luhansk (Lugansk).
NATO lani za obranu potrošio 1,2 bilijuna dolara, podaci za proruski vojni blok nisu objavljeni
Kada je riječ o najvećim vojnim igračima u svijetu, članice NATO-a u 2022. godini na obrambene su svrhe potrošile više od 1,2 bilijuna dolara, što je 0,9 posto više nego godinu ranije.
Podaci za proruski vojni blok CSTO (ODKB), "ruski NATO", kako ga zovu, a u kojem su Rusija, Bjelorusija, Armenija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan, nisu objavljeni.
SAD u 2022. Ukrajini pružio financijsku vojnu pomoć od gotovo 20 milijardi dolara
SAD, najveći član NATO-a, svoju je vojnu potrošnju u 2022. godini povećao za 0,7 posto. No, unatoč razmjerno malom godišnjem rastu, SAD ostaje najveći potrošač za vojsku u svijetu. Na tu zemlju, naime, otpada čak 39 posto ukupnih svjetskih izdataka za obranu.
Lani je SAD za vojne svrhe, prema podacima SIPRI-ja, potrošio 877 milijardi dolara. Velik dio zasluga za tako velik iznos leži u snažnoj američkoj podršci Ukrajini, kojoj je Washington u 2022. odobrio 19,9 milijardi dolara financijske vojne pomoći, ali i u visokoj inflaciji, koja je napuhala i cijene oružja i streljiva.
Kina povećava izdatke za obranu već 28 godina u kontinuitetu
Znatno veći rast vojne potrošnje, 4,2 posto u odnosu na 2021. godinu, lani je imala Kina, drugi po veličini vojni igrač u suvremenom svijetu. Kina je, prema procjenama SIPRI-ja, lani za vojne svrhe potrošila 292 milijarde dolara, što predstavlja 13 posto ukupne svjetske potrošnje za obranu.
Kineski izdaci za obranu, napominju u SIPRI-ju, konstantno rastu već 28 godina.
Velik rast vojne potrošnje u Rusiji
Najveći porast izdataka za vojne svrhe među najvećim igračima prošle je godine imala Rusija, 9,2 posto. Moskva je za vojsku potrošila ukupno 86,4 milijardi dolara, što predstavlja 4,1 posto ruskoga BDP-a.
To je znatno više nego u Kini, u kojoj izdaci za vojsku čine 1,6 posto BDP-a, ali i više nego u SAD-u, u kojem na vojne izdatke odlazi 3,5 posto BDP-a. Ukupni ruski izdaci za vojsku lani su činili 3,9 posto cjelokupne svjetske potrošnje za obranu.
Podaci koje iznosi SIPRI pokazuju da su ruski izdaci za vojsku već krajem prošle godine bili 34 posto veći nego što su bili planirani u proračunu.
"Razlika između ruskih proračunskih planova i stvarne vojne potrošnje u 2022. godini sugerira da je invazija na Ukrajinu Rusiju koštala znatno više nego što se očekivalo", zaključuju u SIPRI-ju.
Ukrajina u 2022. za obranu potrošila 44 milijarde dolara
Na kraju, vrijedi spomenuti i da je Ukrajina lani za obrambene svrhe potrošila oko 44 milijarde dolara.
Iako Ukrajina čak ni u ratu ne spada u top 10 najvećih svjetskih potrošača za vojsku, njen rast potrošnje od čak 640 posto, kojeg smo već spomenuli, najveći je godišnji rast izdataka za obranu uopće otkako SIPRI vodi podatke.